Negativna kamatna stopa ESB‑a
12. lipnja 2014. (posuvremenjeno 28. srpnja 2022.)
ESB održava stabilnost cijena tako što nastoji održavati inflaciju na razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Kao i većina središnjih banaka, utječemo na inflaciju određivanjem kamatnih stopa. Kad središnja banka želi spriječiti previsoku inflaciju, obično poveća kamatne stope kako bi bilo skuplje zaduživati se a privlačnije štedjeti. Kad želi spriječiti prenisku inflaciju, smanji kamatne stope.
Godine 2014. očekivalo se da će inflacija u europodručju tijekom duljeg razdoblja ostati znatno ispod 2 %. Zbog toga je Upravno vijeće ESB‑a u lipnju te godine ocijenilo da je potrebno smanjiti kamatne stope. ESB ima tri glavne kamatne stope koje može mijenjati: kamatnu stopu za mogućnost posudbe bankama na kraju dana, kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja i kamatnu stopu na novčani depozit. Stopa za operacije glavnog refinanciranja stopa je po kojoj se banke mogu redovito zaduživati kod ESB‑a, dok je stopa na novčani depozit stopa koja se obračunava na sredstva koje banke drže kod središnje banke. Sve su tri stope tada smanjene u sklopu niza mjera radi stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju, koja je preduvjet održivog rasta u europodručju.
Moram li plaćati banci u kojoj držim ušteđevinu ako su ključne kamatne stope negativne? Kako će se negativna stopa na novčani depozit odraziti na moju ušteđevinu?
Poslovne banke mogu odlučiti smanjiti kamatne stope za štediše i dio ih je prenijelo negativne stope na klijente s velikim štednim ulozima. Istodobno su se potrošači i poduzeća mogli jeftinije zaduživati, što je pridonosilo poticanju gospodarskog oporavka.
U tržišnom gospodarstvu prinos na štednju određuju ponuda i potražnja. Na primjer, niske dugoročne kamatne stope posljedica su slabog rasta i nedovoljnog prinosa na kapital. Štediše su u konačnici zapravo imale koristi od odluka ESB‑a o kamatnim stopama jer su one podupirale rast i tako stvarale klimu za postupan povratak kamatnih stopa na više razine.
Ali zašto kažnjavati štediše, a nagrađivati zajmoprimce?
Osnovna je zadaća središnje banke omogućiti stanovništvu i poduzećima manje ili više privlačne uvjete štednje odnosno zaduživanja, ali nije riječ o kažnjavanju ni nagrađivanju. Smanji li kamatne stope, zbog čega štednja postaje manje privlačnom, a zaduživanje privlačnije, središnja banka potiče ljude da troše novac ili ga ulažu. Ako središnja banka poveća kamatne stope, u pravilu se potiče štednja nauštrb potrošnje, što može pridonijeti smirivanju gospodarstva u kojem je stopa inflacije visoka. Takvo ponašanje nije karakteristično samo za ESB, već za sve središnje banke.
Zar banke ne mogu izbjeći plaćanje negativne stope na novčani depozit? Zar ne mogu, na primjer, odlučiti držati više novčanica?
Ako banka drži više novca nego što je dužna u skladu s obvezom o minimalnim pričuvama i ne želi ga pozajmiti drugim poslovnim bankama, ima samo dvije mogućnosti: može taj novac držati na računu kod središnje banke ili u gotovini. Međutim, ni držanje gotovine nije besplatno. Među ostalim, banci treba vrlo siguran prostor za pohranu novčanica. Stoga banka vjerojatno neće donijeti takvu odluku. Vjerojatnije je da će pozajmiti novac drugim bankama ili platiti negativnu stopu na novčani depozit.