Ključni podatci

Bilanca	Gubitak za godinu
Bilanca ESB‑a smanjila se u 2025. za 37,3 mlrd. EUR, uglavnom zbog smanjenja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, do kojeg je došlo jer je Eurosustav prestao reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a.	ESB‑ov gubitak u 2025. bio je znatno manji nego u 2024., u prvom redu zbog smanjenja kamatnih rashoda od neto obveze u sustavu TARGET. Kao i gubitci u prethodnim dvjema godinama, gubitak u 2025. ostat će u bilanci ESB‑a i nadomjestit će se budućom dobiti.
Bilanca	Dobit/(gubitak) za godinu
(mlrd. EUR)	(mil. EUR)

1. Izvješće o poslovanju

1.1. Svrha izvješća o poslovanju ESB‑a

Izvješće o poslovanju sastavni je dio godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a, kojem je svrha pružanje osnovnih informacija povezanih s financijskim izvještajima.^[1], [2] Budući da ESB poduzima aktivnosti i operacije radi ostvarenja svojih ciljeva politike, njegovo financijsko stanje i rezultate treba promatrati u odnosu na mjere politike.

Stoga se u izvješću o poslovanju govori o glavnim zadaćama i aktivnostima ESB‑a te njihovu utjecaju na financijske izvještaje ESB‑a. Osim toga, izvješće o poslovanju sadržava analizu glavnih kretanja u bilanci i računu dobiti i gubitka tijekom godine te informacije o neto kapitalu ESB‑a.^[3] Naposljetku, sadržava i opis okružja rizika u kojem ESB djeluje, odnosno informacije o specifičnim rizicima kojima je ESB izložen te politikama upravljanja rizicima kojima se služi kako bi te rizike smanjio.

1.2. Glavne zadaće i aktivnosti

ESB je u Eurosustavu, u kojem su i nacionalne središnje banke država članica Europske unije (EU) čija je valuta euro.^[4] Primarni cilj Eurosustava jest održati stabilnost cijena. ESB svoje zadaće obavlja kako je opisano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije^[5] i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a)^[6] (Slika 1.). Svrha ESB‑ovih aktivnosti nije ostvarenje dobiti, nego provedba zadaća.

Slika 1.

Glavne zadaće ESB‑a

U skladu s načelom decentralizirane provedbe monetarne politike u Eurosustavu operacije monetarne politike evidentiraju se u financijskim izvještajima ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja. Neki instrumenti sadržani u operativnom okviru za provedbu monetarne politike Eurosustava ne rabe se u ESB‑u i stoga ne utječu na njegove financijske izvještaje.^[7]

Tablica 1. pruža pregled glavnih aktivnosti koje ESB obavlja u provedbi svojih zadaća te njihova utjecaja na financijske izvještaje ESB‑a.

1.3. Financijska kretanja

1.3.1. Bilanca

Bilanca ESB‑a nastavila je rasti do 2022. (Grafikon 1.), i to prije svega zbog izravnih kupnji vrijednosnih papira koje je ESB provodio u sklopu provedbe monetarne politike Eurosustava, odnosno programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).^[13] Povećanje je u 2022. bilo umjerenije jer su neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a obustavljene na kraju ožujka 2022. a one u sklopu APP‑a 1. srpnja 2022. Bilanca ESB‑a smanjila se u 2023. i 2024., i to zbog postupnog smanjivanja držanja u sklopu APP‑a, koje je bilo posljedica samo djelomičnog reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira u tom portfelju u razdoblju od ožujka do lipnja 2023. te potpune obustave tih reinvestiranja od srpnja 2023. Smanjenju bilance ESB‑a u toj godini pridonijelo je i postupno smanjivanje držanja u sklopu PEPP‑a zbog samo djelomičnog reinvestiranja glavnica u drugoj polovici 2024. Reinvestiranje u sklopu PEPP‑a obustavljeno je na kraju 2024.

Bilanca ESB‑a smanjila se u 2025., i to za dodatnih 37,3 mlrd. EUR na 603,3 mlrd. EUR, čemu je ponovno pridonio otkup vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a. Ti su otkupi doveli do smanjenja portfelja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike a gotovinska namira tih transakcija u sustavu TARGET dovela je do odgovarajućeg smanjenja obveza unutar Eurosustava. To je smanjenje tek djelomično neutralizirano odljevom gotovine zbog smanjenja depozita kod ESB‑a te su se zato istodobno smanjile i ostale obveze.

Grafikon 1.

Glavne sastavnice bilance ESB‑a

(mlrd. EUR)

Na kraju 2025. godine 54 % ukupne imovine ESB‑a bili su vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike, nominirani u eurima. Pod tom bilančnom stavkom ESB drži vrijednosne papire kupljene u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. third covered bond purchase programme, CBPP3), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset‑backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu tih programa vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Na temelju odgovarajućih odluka Upravnog vijeća Eurosustav je prestao reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu APP‑a od srpnja 2023. i u sklopu PEPP‑a na kraju 2024. Zbog tih su se odluka vrijednosni papiri koje ESB drži za potrebe monetarne politike smanjivali umjerenom i predvidljivom dinamikom. Portfelji koji se drže za potrebe monetarne politike ukupno su se u 2025. smanjili za 51,5 mlrd. EUR na 325,3 mlrd. EUR (Grafikon 2.). Portfelj APP‑a smanjio se za 33,7 mlrd. EUR na 186,5 mlrd. EUR, i to za 26,5 mlrd. EUR u sklopu PSPP‑a, za 4,0 mlrd. EUR u sklopu ABSPP‑a i za 3,1 mlrd. EUR u sklopu trećeg CBPP‑a. Portfelj PEPP‑a smanjio se za 17,8 mlrd. EUR na 138,6 mlrd. EUR.

Grafikon 2.

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Vrijednosni papiri koje je ESB držao u sklopu APP‑a i PEPP‑a na kraju 2025. imali su diversificiran profil dospijeća (Grafikon 3.).^[14]

Grafikon 3.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfeljima APP‑a i PEPP‑a

Ukupna eurska protuvrijednost deviznih pričuva ESB‑a – koje se sastoje od zlata, posebnih prava vučenja, američkog dolara, japanskog jena i kineskog juana renminbija – povećala se u 2025. za 13,6 mlrd. EUR na 116,8 mlrd. EUR.

Eurska protuvrijednost zlata ESB‑a povećala se u 2025. za 18,9 mlrd. EUR na 59,8 mlrd. EUR (Grafikon 4.) zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima. To je povećanje prouzročilo i jednak porast salda na ESB‑ovim računima revalorizacije za zlato (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital).

Grafikon 4.

Zlato i cijene zlata

(lijevo: mlrd. EUR; desno: EUR za XAU)

Devizna sredstva ESB‑a u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima, izražena u eurima, smanjila su se u 2025. za 4,8 mlrd. EUR na 55,2 mlrd. EUR (Grafikon 5.), uglavnom zbog deprecijacije američkog dolara i japanskog jena u odnosu na euro.^[15] Zbog deprecijacije američkog dolara smanjila su se i salda na računima revalorizacije ESB‑a (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital) a zbog deprecijacije japanskog jena došlo je do umanjenja zbog tečajnih razlika priznatog u računu dobiti i gubitka na kraju godine jer su povezani računi revalorizacije bili potpuno ispražnjeni u 2024. (vidi odjeljak 1.3.3. Račun dobiti i gubitka). Unatoč umanjenju držanja u japanskim jenima povećala su se zbog uobičajenog restrukturiranja radi usklađenja sastava deviznih pričuva ESB‑a s ciljnom raspodjelom. U sklopu restrukturiranja ESB je tijekom prvog tromjesečja 2025. prodao malen dio držanja u američkim dolarima i u potpunosti reinvestirao prihode u držanja u japanskim jenima.

Grafikon 5.

Devizna sredstva

(mlrd. EUR)

Američki dolar i dalje je glavna sastavnica deviznih sredstava ESB‑a. Na kraju 2025. 78 % ukupnih deviznih sredstava ESB‑a bilo je u američkim dolarima.

Upravljanje ulaganjem deviznih sredstava u ESB‑u ima tri faze. Prvo, upravitelji rizicima u ESB‑u izrađuju strateški referentni portfelj, koji odobrava Upravno vijeće. Drugo, upravitelji portfeljima u ESB‑u izrađuju taktički referentni portfelj, koji odobrava Izvršni odbor. Treće, investicijske operacije dnevno decentralizirano provode nacionalne središnje banke.

Devizna sredstva ESB‑a ulažu se u vrijednosne papire, obratne repo ugovore i depozite na tržištu novca ili se drže na tekućim računima (Grafikon 6.). Vrijednosni papiri u tom portfelju vrednuju se po tržišnim cijenama na kraju godine.

Grafikon 6.

Sastav ulaganja deviznih sredstava

(mlrd. EUR)

Devizna sredstva ESB‑a namijenjena su financiranju mogućih intervencija na deviznom tržištu. Zbog toga se deviznim sredstvima ESB‑a upravlja u skladu s trima ciljevima, a to su likvidnost, sigurnost i prinosi, navedeno redoslijedom važnosti. Iz tog se razloga gotovo polovica tog portfelja sastoji od vrijednosnih papira s kratkim dospijećima (Grafikon 7.).

Grafikon 7.

Profil dospijeća vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a uglavnom se sastoji od ulaganja uplaćenog kapitala te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike.^[16] Vrijednost portfelja povećala se za 0,4 mlrd. EUR na 23,1 mlrd. EUR u 2025. (Grafikon 8.), i to prije svega zbog reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od tog portfelja.

Grafikon 8.

Portfelj vlastitih sredstava

(mlrd. EUR)

Portfelj vlastitih sredstava sastoji se gotovo u cijelosti od vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se vrednuju po tržišnim cijenama na kraju godine. U 2025. udio državnih dužničkih vrijednosnih papira u ukupnom portfelju bio je 73 %.

Udio zelenih ulaganja u portfelju vlastitih sredstava nastavio je rasti i povećao se s 28 % na kraju 2024. na 33 % na kraju 2025.^[17] ESB planira dodatno povećati taj udio sljedećih godina.^[18] U 2021. i 2022. kupnje zelenih obveznica na sekundarnim tržištima dopunjene su ulaganjima u investicijski fond zelenih obveznica nominiranih u eurima za središnje banke (EUR BISIP G2), koji je u siječnju 2021. osnovala Banka za međunarodne namire. U listopadu 2024. ESB je počeo ulagati mali dio vlastitih sredstava u fondove čijim se dionicama trguje na burzi koji slijede referentne vrijednosti usklađene s Pariškim sporazumom.^[19] Takvom diversifikacijom povećava se potencijalni povrat na portfelj vlastitih sredstava ESB‑a i ulaganja dodatno usklađuju s dekarbonizacijom u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i Europskim zakonom o klimi.^[20]

Svrha je portfelja vlastitih sredstava osigurati prihode za pokriće dijela operativnih troškova ESB‑a nepovezanih s provedbom nadzornih zadaća.^[21] Ulaže se u imovinu nominiranu u eurima, pri čemu se poštuju limiti iz okvira za kontrolu rizika. Rezultat je struktura dospijeća (Grafikon 9.) koja je diversificiranija od strukture dospijeća portfelja deviznih pričuva.

Grafikon 9.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava

Na kraju 2025. ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju koje je izdao Eurosustav iznosila je 1.619,5 mlrd. EUR, što je za 2,0 % više od njihove vrijednosti na kraju 2024. ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, koji je na kraju godine iznosio 129,6 mlrd. EUR. Prema zakonu, i ESB i nacionalne središnje banke država europodručja imaju pravo izdavati euronovčanice. No u praksi euronovčanice fizički izdaju i povlače iz optjecaja samo nacionalne središnje banke. Stoga ESB ima potraživanja unutar Eurosustava prema nacionalnim središnjim bankama europodručja jednaka vrijednosti euronovčanica u optjecaju koje su mu dodijeljene.

ESB‑ove obveze unutar Eurosustava, koje se uglavnom sastoje od neto salda nacionalnih središnjih banaka europodručja u sustavu TARGET prema ESB‑u i ESB‑ovih obveza koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja ESB‑u kada su se te banke priključile Eurosustavu, smanjile su se u 2025. za 34,6 mlrd. EUR na 354,1 mlrd. EUR.

Kretanje obveza unutar Eurosustava uglavnom je posljedica kretanja neto obveze u sustavu TARGET. Glavni činitelji koji su pridonijeli promjenama neto obveze u sustavu TARGET u razdoblju od 2021. do 2025. bili su kupnje i otkupi vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i koji se namiruju putem računa u sustavu TARGET te promjene obveza prema rezidentima europodručja i rezidentima izvan europodručja, nominiranih u eurima (Grafikon 10.). Neto obveza ESB‑a u sustavu TARGET u 2025. smanjila se za 34,6 mlrd. EUR, što je uglavnom posljedica priljeva gotovine zbog otkupa vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, koji je djelomično neutralizirao odljev gotovine povezan sa (1) smanjenjem obveza prema rezidentima izvan europodručja, nominiranih u eurima i (2) kamatnim rashodima povezanima s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET.

Grafikon 10.

Neto saldo unutar Eurosustava u sustavu TARGET, obveze prema rezidentima europodručja i izvan europodručja, nominirane u eurima i vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Ostale obveze ESB‑a smanjile su se u 2025. za 16,1 mlrd. EUR na 58,8 mlrd. EUR, što je uglavnom posljedica smanjenja obveza prema rezidentima izvan europodručja nominiranih u eurima zbog smanjenja depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta.^[22]

1.3.2. Neto kapital

Neto kapital ESB‑a sastoji se od njegova uplaćenog kapitala, iznosa rezervacija za financijske rizike i iznosa koji se drže u fondu opće pričuve, računa revalorizacije, eventualnih akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina i dobiti/gubitka za godinu.^[23], [24]

Na kraju 2025. neto kapital ESB‑a iznosio je ukupno 60,9 mlrd. EUR (Grafikon 11. i Tablica 2.), što je za 11,0 mlrd. EUR više nego na kraju 2024. zbog povećanja salda na računima revalorizacije, koje je uglavnom posljedica povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima u 2025. To je povećanje neto kapitala ESB‑a djelomično neutralizirano gubitkom u 2025.

Grafikon 11.

Neto kapital ESB‑a

(mlrd. EUR)

Nerealizirani dobitci od zlata, stranih valuta, vrijednosnih papira i drugih instrumenata koji podliježu revalorizaciji cijena ne priznaju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka, već se evidentiraju izravno na računima revalorizacije koji se prikazuju na strani obveza u bilanci ESB‑a. Salda na tim računima mogu poslužiti za apsorpciju utjecaja eventualnih budućih nepovoljnih kretanja odgovarajućih cijena i/ili tečajeva te stoga jačaju otpornost ESB‑a na odnosne rizike. Salda na računima revalorizacije za zlato, strane valute, vrijednosne papire i druge instrumente povećala su se u 2025. za 12,2 mlrd. EUR na 62,5 mlrd. EUR, u prvom redu zbog povećanja salda na računima revalorizacije za zlato, koje je bilo posljedica rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima. To je djelomično neutralizirano smanjenjem revalorizacijskih salda za strane valute, posebno za američki dolar zbog njegove deprecijacije u odnosu na euro (Grafikon 12.).

Grafikon 12.

Glavni devizni tečajevi i cijene zlata u razdoblju od 2021. do 2025.

(postotne promjene u odnosu na 2021., podatci na kraju godine)

S obzirom na izloženost financijskim rizicima (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici) ESB može izdvojiti rezervacije za financijske rizike, koje se rabe u mjeri koju Upravno vijeće smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proiziđu iz izloženosti tim rizicima. Od kraja 2023. te rezervacije iznose nula jer su u cijelosti otpuštene kako bi se pokrili gubitci ESB‑a nastali u 2022. i 2023. Upravno vijeće može odlučiti obnoviti rezervacije u sklopu godišnjeg preispitivanja njihova iznosa kada ESB bude ponovno ostvarivao dobit i kada nadomjesti akumulirane gubitke prenesene iz prethodnih godina.

ESB‑ov gubitak za godinu iznosio je 1,3 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.3. Račun dobiti i gubitka). Upravno vijeće odlučilo je, kao i prethodne dvije godine, prenijeti taj gubitak u bilanci ESB‑a te ga nadomjestiti budućom dobiti.

1.3.3. Račun dobiti i gubitka

U proteklom četverogodišnjem razdoblju (Grafikon 13.) rezultat ESB‑a smanjivao se svake godine u odnosu na prethodnu godinu. U 2022. i 2023. rezultat ESB‑a smanjio se u prvom redu zbog materijalizacije kamatnog rizika jer su se zbog povećanja kamatnih stopa u europodručju odmah povećali i kamatni rashodi ESB‑a povezani s neto obvezom u sustavu TARGET, koja je remunerirana po kamatnoj stopi za glavne operacije refinanciranja.^[25] U istom razdoblju prihodi od imovine ESB‑a nisu se povećavali u jednakoj mjeri i jednakom brzinom. Tako je bilo i u 2024. zato što su, unatoč smanjivanju ključnih kamatnih stopa od lipnja te godine, kamatni rashodi ESB‑a povezani s neto obvezom u sustavu TARGET u prosjeku i dalje bili veći od kamatnih prihoda od imovine. Rezultat ESB‑a u 2025., premda ponovno gubitak, bio je znatno bolji nego u 2024. jer se razlika između kamata na kamatonosnu imovinu i onih na obveze smanjila, i to u prvom redu zbog manje prosječne remuneracijske stope za neto obvezu u sustavu TARGET, posebno poslije dodatnog smanjivanja ključnih kamatnih stopa (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici).

Gubitci ESB‑a od 2022., do kojih je došlo nakon dugog razdoblja ostvarivanja znatne dobiti, proizlaze iz uloge i potrebnih mjera monetarne politike Eurosustava u ispunjavanju njegove glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena. Nadalje, provedene mjere monetarne politike, kao što su programi kupnje vrijednosnih papira, pridonijele su poboljšanju gospodarskih rezultata. Bilanca ESB‑a znatno se povećala do 2022., uglavnom zbog kupnji vrijednosnih papira u sklopu programa izravne kupnje vrijednosnih papira. Na strani imovine većina vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike ima duga dospijeća i fiksne kupone a kupljena je tijekom razdoblja kada su kamatne stope bile vrlo niske ili nula. Na te vrijednosne papire ne utječu izravno promjene ključnih kamatnih stopa ESB‑a te se od njih i dalje ostvaruju relativno mali kamatni prihodi. Gotovinska namira tih kupnji u sustavu TARGET istodobno je dovela do povećanja neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, koja je osjetljiva na promjene ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Od 2023. postupno smanjenje držanja vrijednosnih papira za potrebe monetarne politike zbog postupnog ukidanja reinvestiranja dovelo je do odgovarajućeg smanjenja neto obveze u sustavu TARGET te smanjenja kamatnog rizika (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici).

Očekuje se da će ESB ponovo ostvariti dobit u 2026. ili sljedećoj godini, premda će to ovisiti o budućim razinama ključnih kamatnih stopa ESB‑a i deviznim tečajevima te o veličini i sastavu bilance ESB‑a.

U svakom slučaju, financijsku snagu ESB‑a potvrđuju njegov kapital i znatni računi revalorizacije, koji su na kraju 2025. zajedno iznosili 71,4 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital).^[26] ESB je i dalje, bez obzira na eventualne gubitke, potpuno sposoban ispunjavati svoj glavni cilj održavanja stabilnosti cijena.

Grafikon 13.

Glavne sastavnice računa dobiti i gubitka ESB‑a

(mil. EUR)

U 2025. ESB‑ov gubitak za godinu iznosio je 1.254 mil. EUR, što je mnogo manje od gubitka za 2024. zahvaljujući znatnom smanjenju neto kamatnih rashoda (Grafikon 14.).

Grafikon 14.

Činitelji koji su utjecali na dobit/(gubitak) ESB‑a u 2024. i 2025.

(mil. EUR)

Neto kamatni rashodi ESB‑a, koji su u 2024. iznosili 6.983 mil. EUR, u 2025. iznosili su 178 mil. EUR (Grafikon 15.). Glavna sastavnica ostali su znatni kamatni rashodi proizišli iz neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, koji su bili znatno veći od kamatnih prihoda proizišlih iz (1) vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, (2) potraživanja ESB‑a koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava i (3) deviznih pričuva.

Grafikon 15.

Neto kamatni prihodi/(rashodi)

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike tek su se blago smanjili u 2025. za 36 mil. EUR na 3.814 mil. EUR (Grafikon 16.), i to uglavnom zbog manjih kamatnih prihoda od držanja u sklopu APP‑a (CBPP3, ABSPP i PSPP). Neto kamatni prihodi od držanja u sklopu APP‑a smanjili su se za 301 mil. EUR na 2.318 mil. EUR, i to uglavnom zbog smanjenja kamatnih prihoda od držanja u sklopu ABSPP‑a, koji su se smanjili za 281 mil. EUR na 137 mil. EUR zato što su se zbog otkupa vrijednosnih papira znatno smanjila držanja. Kamatni prihodi od vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a iznosili su 2.022 mil. EUR, što je gotovo jednako kao u 2024., jer su vrijednosni papiri u tom portfelju uglavnom stečeni uz niske prinose, zbog čega je njihovo dospijeće imalo tek mali utjecaj na povezane kamatne prihode. Nasuprot tomu, neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže u sklopu PEPP‑a povećali su se za 275 mil. EUR na 1.481 mil. EUR. To je povećanje gotovo potpuno neutraliziralo smanjenje prihoda od drugih portfelja koji se drže za potrebe monetarne politike. Pridonijeli su mu u prvom redu manji rashodi po osnovi amortizacije premija za vrijednosne papire javnog sektora.

Grafikon 16.

Neto kamatni prihodi/(rashodi) od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva smanjili su se za 449 mil. EUR na 2.089 mil. EUR, uglavnom zbog manjih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima.

U 2025. kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica ESB‑u smanjili su se za 2.332 mil. EUR na 2.900 mil. EUR a kamatni rashodi povezani s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva smanjili su se za 659 mil. EUR na 790 mil. EUR. Ta su smanjenja posljedica manje prosječne remuneracijske stope (2,3 % u 2025. u odnosu na 4,1 % u 2024.) poslije smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a i, u manjoj mjeri, primjene kamatne stope na novčani depozit, umjesto stope za glavne operacije refinanciranja, u obračunu remuneracije.

Uglavnom iz istog razloga neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda u sustavu TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju smanjili su se u 2025. za 7.968 mil. EUR na 7.706 mil. EUR. Smanjenju su pridonijela i manja salda u sustavu TARGET, koja su uglavnom posljedica dospijeća vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Neto ostali kamatni rashodi smanjili su se u 2025. za 994 mil. EUR na 485 mil. EUR. Do smanjenja je uglavnom došlo zbog manjih kamatnih rashoda od (1) depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta, (2) salda sporednih sustava europodručja i (3) gotovine primljene kao kolateral u transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira, koji su posljedica manjih prosječnih remuneracijskih stopa u 2025. i manjih prosječnih salda tih triju stavki. Te su promjene djelomično neutralizirane manjim kamatnim prihodima od portfelja vlastitih sredstava, i to u prvom redu zbog manje amortizacije diskontiranih obveznica.

Neto realizirani dobitci od financijskih operacija u 2025. iznosili su 950 mil. EUR a u 2024. neto realizirani gubitak iznosio je 17 mil. EUR (Grafikon 17.). Pridonijeli su im u prvom redu realizirani dobitci od tečajnih razlika koji su proizišli iz uobičajenog restrukturiranja sastava deviznih pričuva ESB‑a radi usklađenja s ciljnom raspodjelom koje je provedeno u prvom tromjesečju 2025. Prihodi od prodaje malog dijela držanja u američkim dolarima u cijelosti su reinvestirani u japanski jen (Grafikon 18.).

Ukupnom rezultatu pridonijeli su i neto dobitci od razlika u cijeni koji su nastali prodajom vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima jer je na njihovu tržišnu vrijednost pozitivno utjecalo smanjenje odgovarajućih prinosa na obveznice nominirane u američkim dolarima tijekom godine (Grafikon 19.).

Grafikon 17.

Realizirani dobitci/(gubitci) od financijskih operacija

(mil. EUR)

Grafikon 18.

Tromjesečni realizirani dobitci/(gubitci) od financijskih operacija u 2024. i 2025.

(mil. EUR)

Grafikon 19.

Prinosi na dvogodišnje državne obveznice u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Kini

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Nerealizirani revalorizacijski rashodi iskazuju se u obliku umanjenja na kraju godine u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Ta su umanjenja u 2025. iznosila 1.446 mil. EUR (Grafikon 20.). Zbog deprecijacije stranih valuta u odnosu na euro na tečajeve niže od troška nabave nerealizirani gubitci od tečajnih razlika iznosili su 1.316 mil. EUR. Japanski jen deprecirao je u odnosu na prethodnu godinu za 13 %, što je dovelo do umanjenja držanja u toj valuti od 1.229 mil. EUR. Zabilježeni su i nerealizirani gubitci od razlika u cijeni od 130 mil. EUR zbog smanjenja tržišne vrijednosti više vrijednosnih papira, i to uglavnom u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u japanskim jenima.

Grafikon 20.

Umanjenje financijske imovine i pozicija

(mil. EUR)

Ukupni operativni troškovi ESB‑a, uključujući amortizaciju i usluge proizvodnje novčanica, smanjili su se za 42 mil. EUR na 1.428 mil. EUR (Grafikon 21.). Razlog su u prvom redu manji troškovi osoblja koji se odnose na primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja uglavnom zbog izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a u 2024. i potpunog priznavanja povezanih jednokratnih troškova u računu dobiti i gubitka za tu godinu.

Troškovi povezani s nadzorom banaka potpuno se nadoknađuju naknadama koje se svake godine ubiru od nadziranih subjekata. Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2025. iznosili su 690 mil. EUR.^[27]

Grafikon 21.

Operativni troškovi i prihodi od naknada za nadzor

(mil. EUR)

1.4. Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima ključan je dio aktivnosti ESB‑a i provodi se stalnim (1) utvrđivanjem i procjenom rizika, (2) preispitivanjem strategije i politika povezanih s rizicima, (3) poduzimanjem mjera za smanjenje rizika te (4) praćenjem rizika i povezanim izvješćivanjem. Sve te aktivnosti podupiru učinkovite metodologije, procesi i sustavi (Slika 2.).

Slika 2.

Ciklus upravljanja rizicima

Nastavak izvješća sadržava pregled rizika, njihovih izvora i okvira za kontrolu rizika koji se primjenjuju.

1.4.1. Financijski rizici

Izvršni odbor predlaže politike i postupke kojima se postiže primjerena razina zaštite od financijskih rizika kojima je ESB izložen. Odbor za upravljanje rizicima, koji se sastoji od stručnjaka iz središnjih banaka Eurosustava, pridonosi praćenju i mjerenju financijskih rizika povezanih s bilancom Eurosustava, izvješćivanju o njima te određivanju i preispitivanju povezanih metodologija i okvira. Na taj način Odbor pomaže tijelima nadležnima za odlučivanje u postizanju odgovarajuće razine zaštite za Eurosustav.

Financijski rizici proizlaze iz poslovanja ESB‑a i s njime povezanih izloženosti. Okviri za kontrolu rizika i limiti kojima se ESB služi za upravljanje svojim profilom rizika razlikuju se od jedne do druge vrste operacija, ovisno o politikama ili ciljevima ulaganja za različite portfelje i značajkama rizika odnosne imovine.

U praćenju i procjeni tih rizika ESB se oslanja na više tehnika procjene rizika koje su razvili njegovi stručnjaci i koje se temelje na jedinstvenom okviru za simulaciju tržišnog i kreditnog rizika. Ključni koncepti, tehnike i pretpostavke modeliranja na kojima se zasnivaju mjere rizika oslanjaju se na sektorske norme i raspoložive tržišne podatke. Rizici se obično kvantificiraju kao očekivani manjak (engl. expected shortfall, ES), koji se procjenjuje za jednogodišnje razdoblje uz razinu pouzdanosti od 99 %.^[28] Za izračun rizika rabe se dva pristupa: (1) računovodstveni pristup, koji je usmjeren na utjecaj na dobit i gubitak ESB‑a i prema kojem se rizici prvo apsorbiraju odgovarajućim računima revalorizacije, i (2) financijski pristup, koji je usmjeren na utjecaj financijskih gubitaka na ukupni neto kapital ESB‑a i prema kojem se računi revalorizacije ne uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri izračunu rizika. Kako bi imao potpunu sliku o rizicima, ESB izračunava i druge mjere rizika za više razina pouzdanosti, provodi analize osjetljivosti i stresnih scenarija te sastavlja dugoročnije projekcije izloženosti i prihoda.^[29]

Ukupni rizici ESB‑a blago su se smanjili tijekom godine. Na kraju 2025. ukupni financijski rizici u bilanci ESB‑a, mjereni očekivanim manjkom uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom jednogodišnjeg razdoblja u skladu s računovodstvenim pristupom, iznosili su 15,2 mlrd. EUR, što je malo manje od procijenjenih rizika na kraju 2024. (Grafikon 22.). Smanjenje rizika zbog smanjenja ESB‑ovih držanja vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu APP­‑a i PEPP‑a u velikoj je mjeri neutralizirano povećanjem rizika povezanih s ESB‑ovim držanjima deviznih pričuva i portfeljem vlastitih sredstava nominiranim u eurima.

Grafikon 22.

Ukupni financijski rizici (računovodstveni pristup temelji se na očekivanom manjku uz razinu pouzdanosti od 99 %)

(mlrd. EUR)

Kreditni rizik proizlazi iz portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike, portfelja vlastitih sredstava nominiranog u eurima i deviznih pričuva. Dužnički vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju, zbog čega, ako nema prodaje, nisu podložni promjenama cijena povezanima s migracijom kredita, ali su podložni riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Vlastita sredstva nominirana u eurima i devizne pričuve vrednuju se po tržišnim cijenama i stoga su podložni kreditnom migracijskom riziku i riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Kreditni rizik smanjio se u odnosu na 2024. zbog smanjenja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Kreditni rizik smanjuje se prije svega primjenom kriterija prihvatljivosti, postupcima dubinske analize i limitima koji se razlikuju od portfelja do portfelja.

Valutni i robni rizik povezani su s deviznim pričuvama i zlatom ESB‑a. Valutni rizik povećao se u odnosu na 2024.

Imajući u vidu ulogu te imovine u svojoj politici, ESB se ne nastoji zaštititi od povezanog valutnog i robnog rizika. Umjesto toga ti se rizici smanjuju postojanjem računa revalorizacije i diversifikacijom, odnosno držanjem imovine u različitim valutama i u zlatu.

Mali dio portfelja vlastitih sredstava ESB‑a nominiranih u eurima ulaže se u fondove čijim se dionicama trguje na burzi usklađene s referentnim vrijednostima iz Pariškog sporazuma, iz čega proizlazi rizik vlasničkih instrumenata.

S obzirom na njihov mali udio u ukupnoj imovini, rizik vlasničkih instrumenata ESB‑a prilično je zanemariv i smanjuje se diversifikacijom i odgovarajućim računima revalorizacije.

ESB‑ova držanja deviznih pričuva i portfelj vlastitih sredstava nominiranih u eurima uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s fiksnim prinosom i podložni su tržišnom riziku koji proizlazi iz kamatnog rizika jer se vrednuju po tržišnim cijenama. Gotovo polovica deviznih pričuva ESB‑a ulaže se u vrijednosne papire s relativno kratkim dospijećima (vidi Grafikon 7. u odjeljku 1.3.1. Bilanca), a vrijednosni papiri u portfelju vlastitih sredstava obično imaju duža dospijeća (vidi Grafikon 9. u odjeljku 1.3.1. Bilanca). Kamatni rizik ESB‑ova portfelja vlastitih sredstava, mjeren računovodstvenim pristupom, povećao se u odnosu na 2024.

Tržišni rizik koji proizlazi iz kamatnog rizika i kojem je ESB izložen smanjuje se politikama raspodjele imovine i računima revalorizacije.

ESB je izložen i kamatnom riziku koji proizlazi iz neusklađenosti između kamata na imovinu koje zarađuje i kamata koje plaća za obveze, što utječe na njegove neto kamatne prihode. Taj rizik nije izravno povezan ni s jednim određenim portfeljem, već sa strukturom bilance ESB‑a u cjelini, a osobito s neusklađenošću dospijeća i prinosa između imovine i obveza. Kamatni rizik smanjio se u 2025. zbog smanjenja obveza ESB‑a, koje je bilo posljedica smanjenja držanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a. Osim što se mjeri u sklopu očekivanog manjka uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom jednogodišnjeg razdoblja, prati se projekcijama ESB‑ove profitabilnosti u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.

Tom vrstom rizika upravlja se politikama raspodjele imovine a dodatno ga smanjuje postojanje obveza koje se ne remuneriraju u bilanci ESB‑a.

Materijalizacija kamatnog rizika dovodi do gubitaka još od 2022. te je ESB i u 2025. zabilježio neto kamatne rashode. Neto kamatni rashodi bili su znatno manji u odnosu na prethodne dvije godine, uglavnom zbog smanjenja kamatne stope na novčani depozit, koja je od 1. siječnja 2025. glavna remuneracijska stopa na strani obveza. Iako se očekuje da će ESB uskoro početi bilježiti neto kamatne prihode, ne može se isključiti mogućnost daljnjih kamatnih gubitaka u sljedećim godinama zbog spomenute neusklađenosti dospijeća i prinosa između imovine i obveza.

Rizici povezani s klimatskim promjenama postupno se ugrađuju u ESB‑ov okvir za upravljanje rizicima. Eurosustav je u 2022. proveo prvo testiranje otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik, čime je omogućena preliminarna procjena utjecaja tog rizika na bilancu ESB‑a.^[30] U 2024. provedeno je još jedno testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik i takva će se testiranja redovito provoditi u sljedećim godinama.^[31]

1.4.2. Operativni rizik

Upravljanje operativnim rizikom ugrađeno je u ESB‑ovu upravljačku strukturu i postupke upravljanja.^[32] Za politiku i okvir ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom odgovoran je Izvršni odbor, koji ih odobrava. Odbor za operativni rizik podupire Izvršni odbor u nadziranju upravljanja operativnim rizikom.^[33]

Glavni je cilj okvira ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom pridonijeti tomu da ESB ostvari svoju glavnu zadaću i ciljeve štiteći svoj ugled i imovinu od gubitka, zlouporabe i štete. Prema okviru za upravljanje operativnim rizikom svako je poslovno područje odgovorno za utvrđivanje i procjenu svojeg operativnog rizika, incidenata i kontrola te za odgovor na njih, izvješćivanje o njima i njihovo praćenje. S tim u vezi, politika tolerancije rizika ESB‑a pruža smjernice za strategije odgovaranja na rizike i postupke prihvaćanja rizika. Ona je povezana s matricom procjene rizika koja se temelji na ljestvicama stupnjevanja posljedica i vjerojatnosti rizika kod kojih se primjenjuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji (obje ljestvice imaju pet stupnjeva).

Okružje u kojem ESB djeluje izloženo je sve složenijim i međusobno povezanijim prijetnjama, među kojima su geopolitički rizici, prijetnje kibernetičkoj sigurnosti i izazovi povezani s održivošću. Sa svakodnevnim aktivnostima ESB‑a povezani su raznovrsni operativni rizici. Među glavnim razlozima za zabrinutost ESB‑a širok je spektar nefinancijskih rizika povezanih s pojedincima, sustavima, postupcima, odnosima s trećim stranama i vanjskim događajima. ESB je stoga ustanovio postupke kojima se olakšava kontinuirano i učinkovito upravljanje operativnim rizikom i uključivanje informacija o rizicima u odlučivanje. Osim toga, i dalje je usredotočen na povećanje otpornosti i iz perspektive koja se temelji na načelu »od polazišta do odredišta« široko sagledava rizike i prilike, uključujući održivost. Stvorene su strukture i planovi za odgovor na nepredvidive okolnosti radi održavanja kontinuiteta ključnih funkcija u slučaju smetnji ili krize.

1.4.3. Rizik nesavjesnog poslovanja

ESB ima posebnu Službu za usklađenost s propisima i upravljanje kao ključnu funkciju upravljanja rizicima kojom je ojačan okvir za upravljanje ESB‑om kako bi se smanjio rizik nesavjesnog poslovanja.^[34] Služba pruža podršku Izvršnom odboru u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde ponašanja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a. Neovisni Odbor za etiku pruža savjete i upute ESB‑ovim visokim dužnosnicima u vezi s integritetom i postupanjem te podupire Upravno vijeće u primjerenom i dosljednom upravljanju rizicima na izvršnoj razini. Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima na razini Eurosustava i jedinstvenog nadzornog mehanizma djeluje s ciljem dosljedne provedbe okvira za sprječavanje povrede dužnosti za nacionalne središnje banke i nacionalna nadležna tijela.

2. Financijski izvještaji ESB‑a

2.1. Bilanca na dan 31. prosinca 2025.

2.2. Račun dobiti i gubitka
za godinu koja je završila 31. prosinca 2025.

Frankfurt na Majni, 17. veljače 2026.
Europska središnja banka

Christine Lagarde
predsjednica

2.3. Računovodstvene politike

Oblik i prikaz financijskih izvještaja

Financijski izvještaji ESB‑a izrađeni su u skladu sa sljedećim računovodstvenim politikama,^[35] kojima se prema mišljenju Upravnog vijeća ESB‑a postiže fer prezentacija financijskih izvještaja i koje su istodobno primjerene naravi djelatnosti središnje banke.

Računovodstvena načela

Ravnali smo se prema sljedećim računovodstvenim načelima: gospodarska stvarnost i transparentnost, razboritost, značajnost, dosljednost i usporedivost, načelo trajnosti poslovanja, načelo nastanka događaja i priznavanje događaja nakon datuma bilance.

Priznavanje imovine i obveza

Imovina ili obveze priznaju se u bilanci samo ako je vjerojatno da će svaka povezana buduća ekonomska korist pritjecati ESB‑u ili od njega otjecati, ako se svi povezani rizici i nagrade, u znatnom dijelu, prenose na ESB te ako je moguće pouzdano izmjeriti trošak ili vrijednost imovine ili iznos obveze.

Računovodstvene osnove

Izvještaji su sastavljeni primjenom načela povijesnog troška, prilagođeni s obzirom na tržišno vrednovanje utrživih vrijednosnih papira (osim dužničkih vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike), zlata te sve druge bilančne ili izvanbilančne imovine i obveza u stranoj valuti.

Transakcije financijskom imovinom i obvezama u financijskim su izvještajima evidentirane na osnovi datuma namire.

Sve transakcije financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti, osim promptnih transakcija vrijednosnim papirima, evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije na datum trgovanja. Na datum namire izvanbilančna se knjiženja poništavaju, a transakcije se knjiže u bilanci. Kupnja i prodaja strane valute utječu na neto valutnu poziciju na datum trgovanja. Na datum trgovanja izračunavaju se i realizirani rezultati koji proizlaze iz prodaje. Obračunate nedospjele kamate, premije i diskonti povezani s financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti izračunavaju se i evidentiraju svakodnevno, pa ti obračuni svakodnevno utječu na valutnu poziciju.

Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti

Imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance. Prihodi i rashodi preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum evidentiranja. Revalorizacija imovine i obveza u stranoj valuti, uključujući bilančne i izvanbilančne instrumente, provodi se za svaku valutu posebno.

Revalorizacija imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti radi usklađivanja s tržišnom cijenom provodi se zasebno od revalorizacije zbog promjene deviznog tečaja.

Zlato se vrednuje po tržišnoj cijeni na datum bilance. Nema razlikovanja između revalorizacijskih razlika zbog promjene cijene i tečaja u vezi sa zlatom, već se evidentira samo jedna razlika zbog revalorizacije zlata, koja se temelji na cijeni unce zlata u eurima. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2025. ta je cijena dobivena na temelju tečaja eura u odnosu na američki dolar na dan 31. prosinca 2025.

Posebna prava vučenja (XDR) definirana su kao košarica valuta a njihova vrijednost određena je na temelju ponderiranog zbroja tečajeva pet glavnih valuta (američki dolar, euro, kineski juan renminbi, japanski jen i funta sterlinga). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja preračunati su u eure po tečaju EUR/XDR na dan 31. prosinca 2025.

Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike
Dužnički vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Ostali vrijednosni papiri
Utrživi vrijednosni papiri (osim dužničkih vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike) i slična imovina vrednuju se na pojedinačnoj osnovi po srednjim tržišnim cijenama ili na temelju odgovarajućih krivulja prinosa na datum bilance. Opcije ugrađene u vrijednosne papire ne izdvajaju se za potrebe vrednovanja. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2025. rabljene su srednje tržišne cijene na dan 30. prosinca 2025.

Revalorizacija utrživih investicijskih fondova provodi se na neto osnovi na razini fonda uz primjenu neto vrijednosti imovine fonda. Ne provodi se netiranje nerealiziranih dobitaka i gubitaka u različitim investicijskim fondovima.

Nelikvidne dionice i sve ostale dionice koji se drže kao trajno ulaganje vrednuju se po trošku nabave koji podliježe umanjenju.

Priznavanje prihoda

Prihodi i rashodi priznaju se u razdoblju u kojem su zarađeni ili nastali.^[36] Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz prodaje strane valute, zlata i vrijednosnih papira iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Takvi realizirani dobitci i gubitci izračunavaju se s obzirom na prosječni trošak nabave povezane imovine.

Nerealizirani dobitci ne priznaju se kao prihodi, već se evidentiraju izravno na računu revalorizacije.

Nerealizirani gubitci iskazuju se u računu dobiti i gubitka ako na kraju godine premaše iznos prethodnih revalorizacijskih prihoda akumuliranih na odgovarajućem računu revalorizacije. Takvi nerealizirani gubitci od nekog vrijednosnog papira, valute ili udjela u zlatu ne netiraju se s nerealiziranim dobitcima od drugih vrijednosnih papira, valuta ili zlata. U slučaju da se takvi nerealizirani gubitci po bilo kojoj stavki iskazuju u računu dobiti i gubitka, prosječni trošak nabave te stavke smanjuje se na tečaj ili tržišnu cijenu na kraju godine.

Gubitci od umanjenja vrijednosti iskazuju se u računu dobiti i gubitka i ne poništavaju se sljedećih godina, osim ako se umanjenje smanji i to se smanjenje može pripisati konkretnom događaju koji je nastupio nakon prvog evidentiranja umanjenja vrijednosti.

Premije ili diskonti koji proizlaze iz vrijednosnih papira amortiziraju se tijekom preostalog ugovornog razdoblja do dospijeća vrijednosnih papira.

Obratne transakcije

Obratne transakcije operacije su kojima ESB kupuje ili prodaje imovinu na temelju repo ugovora.

Vrijednosni papiri na temelju repo ugovora prodaju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova povratna kupnja od druge ugovorne strane po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani depoziti na strani obveza u bilanci. Vrijednosni papiri prodani na temelju takvog ugovora i dalje su u bilanci ESB‑a.

Vrijednosni papiri na temelju obratnog repo ugovora kupuju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova ponovna prodaja drugoj ugovornoj strani po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Obratni repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani krediti na strani imovine u bilanci, ali nisu uključeni u držanja vrijednosnih papira ESB‑a.

Obratne transakcije (uključujući transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira) koje se provode u sklopu programa koji nude specijalizirane institucije evidentiraju se u bilanci samo ako je kolateral položen u obliku gotovine a ta gotovina još nije uložena.

Izvanbilančni instrumenti

Valutni instrumenti, koji obuhvaćaju terminske transakcije u stranoj valuti, terminske strane valutnih ugovora o razmjeni i druge valutne instrumente koji uključuju razmjenu jedne valute za drugu na određeni datum u budućnosti, uključuju se u neto valutne pozicije za izračun prosječnog troška te pozitivnih i negativnih tečajnih razlika.

Kamatni instrumenti revaloriziraju se po pojedinačnim stavkama. Dnevne promjene varijacijske marže nedospjelih kamatnih ročnica evidentiraju se u računu dobiti i gubitka.

Terminske transakcije vrijednosnim papirima vrednuju se u skladu s općeprihvaćenim metodama vrednovanja primjenom konkretnih tržišnih cijena i kamata te diskontnih faktora od datuma namire do datuma vrednovanja.

Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina, uključujući nematerijalnu imovinu, uz iznimku zemljišta i umjetnina, vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Zemljišta i umjetnine vrednuju se po trošku nabave. Glavna zgrada ESB‑a vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju koji podliježe umanjenju vrijednosti. Za potrebe amortizacije glavne zgrade ESB‑a troškovi se dodjeljuju odgovarajućim sastavnicama imovine koje se amortiziraju u skladu s njihovim procijenjenim vijekom uporabe. U obračunu amortizacije tijekom očekivanog vijeka uporabe imovine primjenjuje se linearna metoda, počevši od tromjesečja nakon što imovina postane raspoloživa za uporabu. Očekivani je vijek uporabe glavnih kategorija imovine kako slijedi:

Trajanje amortizacijskog razdoblja za kapitalizirane troškove obnove povezane s postojećim zgradama koje ESB unajmljuje prilagođeno je s obzirom na događaje koji utječu na očekivani vijek uporabe povezane imovine.

ESB provodi godišnju provjeru umanjenja za glavnu zgradu i za imovinu s pravom uporabe povezanu s poslovnim zgradama (vidi u nastavku Najmovi). Ako se utvrdi postojanje pokazatelja umanjenja i ocijeni da vrijednost imovine može biti umanjena, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak od umanjenja iskazuje se u računu dobiti i gubitka ako je nadoknadivi iznos manji od neto knjigovodstvene vrijednosti.

Dugotrajna imovina cijene manje od 10.000 EUR otpisuje se u godini stjecanja.

Dugotrajna imovina koja ispunjava kriterije kapitalizacije, a još je u fazi izgradnje ili razvoja evidentira se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezani troškovi prenose se u odgovarajuće kategorije dugotrajne imovine kada ta imovina postane raspoloživa za uporabu.

Najmovi

ESB djeluje kao najmoprimac i podnajmodavac.

ESB kao najmoprimac
Za sve najmove za koje je ESB najmoprimac i koji obuhvaćaju materijalnu imovinu povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se u bilanci na datum početka najma, tj. kada imovina postane raspoloživa za uporabu, i uključuju se u »Materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu« odnosno u stavku »Razno« (obveze). Ako najmovi ispunjavaju kriterije kapitalizacije, ali je odnosna imovina još u fazi izgradnje ili adaptacije, troškovi nastali prije datuma početka najma evidentiraju se na poziciji »Imovina u izgradnji«.

Imovina s pravom uporabe vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Osim toga imovina s pravom uporabe povezana s poslovnim zgradama podliježe umanjenju vrijednosti (za više informacija o godišnjoj provjeri umanjenja vidi gore Dugotrajna imovina). Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode od datuma početka najma do kraja vijeka uporabe imovine s pravom uporabe ili do isteka razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Obveza po najmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom (obuhvaćene su samo sastavnice najma), diskontiranih primjenom granične kamatne stope zaduživanja ESB‑a. Nakon toga obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni rashodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka pod stavkom »Kamatni rashodi«. Ako dođe do promjene budućih plaćanja u vezi s najmom zbog promjene indeksa ili druge ponovne procjene postojećeg ugovora, obveza po najmu ponovno se mjeri. Posljedica svake takve revalorizacije odgovarajuće je usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom uporabe.

Kratkoročni najmovi koji traju 12 mjeseci ili kraće i najmovi imovine male vrijednosti, manje od 10.000 EUR (u skladu s pragom koji se primjenjuje na priznavanje dugotrajne imovine), knjiže se kao rashodi u računu dobiti i gubitka.

ESB kao podnajmodavac
Za sve najmove za koje je podnajmodavac ESB daje trećim stranama pravo na uporabu odnosne imovine, ili njezina dijela, pri čemu ugovor o najmu između najmodavca i ESB‑a (glavni najam) ostaje na snazi. Podnajam se svrstava u financijske najmove ili operativne najmove^[37] ovisno o imovini s pravom uporabe na temelju glavnog najma, a ne ovisno o odnosnoj imovini.

Podnajmovi za koje je ESB podnajmodavac svrstavaju se u financijske najmove. Za takve najmove ESB prestaje priznavati imovinu s pravom uporabe na temelju glavnog najma, ili njezin dio, prenesenu podnajmoprimcu u stavci »Materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine« i knjiži potraživanje po podnajmu u stavci »Razno« (obveze). Podnajam ne utječe na obvezu po najmu povezanu s glavnim najmom.

Na datum početka najma ESB‑ovo potraživanje po podnajmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom, diskontiranih primjenom diskontne stope za glavni najam. Nakon toga potraživanje po podnajmu mjeri se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni prihodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Kamatni prihodi«.

Primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja

Pregled sustava
ESB upravlja planovima definiranih primanja za zaposlenike i članove Izvršnog odbora ESB‑a te za članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Mirovinski plan za zaposlenike financira se imovinom fonda za dugoročna primanja zaposlenih. On se sastoji od stupa definiranih primanja i stupa definiranih doprinosa. ESB i zaposlenici uplaćuju obvezne doprinose u stup definiranih primanja u sklopu mirovinskog plana. Zaposlenici mogu uplaćivati dodatne dobrovoljne doprinose u stup definiranih doprinosa. U trenutku odlaska u mirovinu zaposlenici mogu pretvoriti akumuliranu vrijednost na svojem računu definiranih doprinosa u dodatnu rentu.^[38]

Za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a uspostavljen je sustav financiranja bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja (uključujući mirovine). Za zaposlenike se sustav financiranja bez fondova rabi za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja (osim mirovina).

Neto obveza na temelju definiranih primanja
Obveza priznata u bilanci pod »Razno« (obveze) u vezi s planovima definiranih primanja, uključujući ostala dugoročna primanja, sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja na datum bilance umanjena za fer vrijednost imovine plana.

Sadašnju vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja jednom godišnje izračunavaju neovisni aktuari metodom projekcije kreditne jedinice. Izračunavaju je diskontiranjem procijenjenih budućih novčanih tokova stopom koja se zasniva na tržišnim prinosima, na datum bilance, visokokvalitetnih korporativnih obveznica nominiranih u eurima kojima su rokovi dospijeća slični roku dospijeća te obveze.

Do aktuarskih dobitaka i gubitaka može doći zbog usklađenja na temelju iskustva (ako se stvarni rezultati razlikuju od prethodnih aktuarskih pretpostavki) i promjena aktuarskih pretpostavki.

Neto trošak definiranih primanja
Neto trošak definiranih primanja raščlanjen je na sastavnice koje se objavljuju u računu dobiti i gubitka te rezultate revalorizacije povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja prikazane u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«.

Neto iznos kojim se tereti račun dobiti i gubitka obuhvaća:

1. trošak tekućeg rada na temelju definiranih primanja u tekućoj godini
2. trošak minulog rada, ako postoji, na temelju definiranih primanja koji proizlazi iz izmjene povezane s mirovinskim planovima
3. trošak neto kamata po diskontnoj stopi na neto obvezu na temelju definiranih primanja
4. rezultate revalorizacije povezane s ostalim dugoročnim primanjima.

Neto iznos prikazan pod stavkom »Računi revalorizacije« obuhvaća:

1. aktuarske dobitke i gubitke povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja
2. stvarni povrat na imovinu plana, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja.

Te iznose jednom godišnje utvrđuju neovisni aktuari.

Salda unutar ESSB‑a / unutar Eurosustava

Salda unutar ESSB‑a uglavnom su rezultat prekograničnih plaćanja unutar Europske unije namirenih u centralnobankarskom novcu u eurima. Te transakcije uglavnom pokreću privatni subjekti (npr. kreditne institucije, trgovačka društva i pojedinci). One se namiruju u sustavu TARGET – Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu – i zbog njih nastaju bilateralna salda na računima središnjih banaka EU‑a u sustavu TARGET. Na te račune utječu i plaćanja koja provode ESB i nacionalne središnje banke. Sve se namire automatski objedinjuju i prilagođavaju tako da čine dio jedinstvene pozicije svake nacionalne središnje banke prema ESB‑u. Te su pozicije u poslovnim knjigama ESB‑a neto potraživanje odnosno neto obveza svake nacionalne središnje banke prema ostatku ESSB‑a. Svakodnevna kretanja na računima u sustavu TARGET obuhvaćena su računovodstvenom evidencijom ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka.

Salda unutar Eurosustava nacionalnih središnjih banaka europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz sustava TARGET iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna pozicija neto imovine ili obveza pod stavkama »Potraživanja povezana sa sustavom TARGET (neto)« ili »Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)«. Salda unutar ESSB‑a nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz njihova sudjelovanja u sustavu TARGET objavljuju se pod stavkom »Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima«.^[39]

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava uključena su kao jedna pozicija neto imovine pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi u nastavku Novčanice u optjecaju).

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u od strane nacionalnih središnjih banaka koje su se priključile Eurosustavu nominirana su u eurima i iskazana pod stavkom »Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva«.

Druga salda unutar Eurosustava nominirana u eurima (npr. eventualne privremene raspodjele dobiti ESB‑a nacionalnim središnjim bankama) iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna pozicija neto imovine ili obveza pod stavkama »Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)« ili »Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)«.

Novčanice u optjecaju

ESB i nacionalne središnje banke europodručja, koji zajedno čine Eurosustav, izdaju euronovčanice.^[40] Ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju raspodjeljuje se središnjim bankama Eurosustava posljednjeg radnog dana svakog mjeseca u skladu s ključem za raspodjelu novčanica.^[41]

ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, što je objavljeno u bilanci pod stavkom obveza »Novčanice u optjecaju«. Iz udjela ESB‑a u ukupnim euronovčanicama u optjecaju proizlaze potraživanja od nacionalnih središnjih banaka. Ta potraživanja, koja nose kamate,^[42] objavljena su pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi gore Salda unutar ESSB‑a / unutar Eurosustava). Kamatni prihodi od tih potraživanja uključeni su u račun dobiti i gubitka pod stavkom »Kamatni prihodi«.

Rezervacije za financijske rizike

Upravno vijeće može odlučiti da će prihode ESB‑a u cijelosti ili djelomično prenijeti u rezervacije za financijske rizike. Te se rezervacije mogu rabiti u mjeri koju Upravno vijeće smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proizlaze iz izloženosti financijskim rizicima. Iznos rezervacija za financijske rizike i daljnja potreba za njima preispituju se jednom godišnje na temelju procjene ESB‑a o vlastitoj izloženosti tim rizicima i uzimajući u obzir niz činitelja. Iznimka su slučajevi kada rezervacije iznose nula i istodobno nema prihoda ESB‑a koji bi se u njih prenijeli.^[43]

Privremena raspodjela dobiti

Iznos koji je jednak zbroju prihoda ESB‑a od euronovčanica u optjecaju i prihoda od dužničkih vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike kupljenih u sklopu (1) programa za tržišta vrijednosnih papira, (2) trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica, (3) programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, (4) programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i (5) hitnog programa kupnje zbog pandemije raspodjeljuje se u siječnju sljedeće godine u sklopu privremene raspodjele dobiti ako Upravno vijeće ne odluči drukčije.^[44] Takva se odluka donosi u slučaju kada, na temelju obrazložene procjene koju izrađuje Izvršni odbor, Upravno vijeće očekuje da će ESB ostvariti ukupni godišnji gubitak ili da će ostvariti godišnju dobit manju od spomenutih prihoda. Upravno vijeće može odlučiti i da će te prihode u cijelosti ili djelomično prenijeti u rezervacije za financijske rizike (vidi gore Rezervacije za financijske rizike).

Nadalje, Upravno vijeće može odlučiti umanjiti iznos prihoda od euronovčanica u optjecaju koji se raspodjeljuje u siječnju za iznos troškova ESB‑a povezanih s izdavanjem euronovčanica i njihovom obradom.

Događaji nakon datuma bilance

Vrijednosti imovine i obveza usklađuju se za događaje koji su nastali između datuma godišnje bilance i datuma na koji je Izvršni odbor dopustio podnošenje godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a Upravnom vijeću na odobrenje ako ti događaji znatno utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance.

Važni događaji nakon datuma bilance koji ne utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance objavljuju se u bilješkama.

Promjene računovodstvenih politika

Računovodstvene politike koje ESB primjenjuje nisu se mijenjale u 2025.

Ostala pitanja

Upravno vijeće donijelo je 13. ožujka 2024. odluku o izmjenama operativnog okvira za provedbu monetarne politike.^[45] Odlučilo je i da će se od 1. siječnja 2025. na osnovi kamatne stope koju Eurosustav primjenjuje na novčani depozit remunerirati (1) potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava, (2) salda u sustavu TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju i (3) obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva. Do kraja 2024. osnova za remuneraciju bila je kamatna stopa koju je Eurosustav primjenjivao u aukcijama za glavne operacije refinanciranja.

Imenovanje vanjskog revizora

U skladu s člankom 27. Statuta ESSB‑a i na temelju preporuke Upravnog vijeća, Vijeće EU‑a odobrilo je imenovanje društva Forvis Mazars GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft Steuerberatungsgesellschaft, Hamburg (Savezna Republika Njemačka) vanjskim revizorom ESB‑a za razdoblje od pet godina do kraja financijske godine 2029. Razdoblje od pet godina može se produljiti za još dvije financijske godine.

2.4. Bilješke o bilanci

Bilješka 1. – Zlato i potraživanja u zlatu

Držanja ESB‑a u zlatu bila su kako slijedi:

Eurska protuvrijednost ESB‑ova zlata povećala se zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 14. Računi revalorizacije).

Bilješka 2. – Potraživanja od rezidenata izvan europodručja i rezidenata europodručja, nominirana u stranoj valuti

Bilješka 2.1. – Potraživanja od Međunarodnog monetarnog fonda

Pod tom su stavkom udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u iznosu od 1.772 mil. EUR na dan 31. prosinca 2025. (2024.: 2.227 mil. EUR). Proizlaze iz dobrovoljnog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kupoprodaji posebnih prava vučenja, pri čemu je MMF ovlašten u ime ESB‑a prodavati ili kupovati posebna prava vučenja za eure unutar najniže i najviše razine udjela. Posebna prava vučenja u računovodstvene se svrhe tretiraju kao strana valuta (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja smanjili su se u 2025. uglavnom zbog transakcija koje su provedene u sklopu spomenutog dobrovoljnog dogovora o kupoprodaji. Nadalje, smanjenju eurske protuvrijednosti tih udjela pridonijela je deprecijacija posebnih prava vučenja u odnosu na euro tijekom 2025.

Bilješka 2.2. – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Pod tim su dvjema stavkama salda kod banaka i krediti nominirani u stranoj valuti te ulaganja u vrijednosne papire nominirane u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima.

Sastavnice te stavke bile su sljedeće:

Do smanjenja ukupne vrijednosti tih stavki u 2025. došlo je uglavnom zbog deprecijacije američkog dolara i japanskog jena u odnosu na euro. To je smanjenje djelomično nadomješteno, i to prije svega prihodima ostvarenim tijekom godine od portfelja u američkim dolarima.

Neto devizna sredstva^[46] iznosila su kako slijedi:

ESB je tijekom prvog tromjesečja 2025. prodao malen dio držanja u američkim dolarima i u potpunosti reinvestirao prihode u držanja u japanskim jenima u sklopu uobičajenog restrukturiranja sastava deviznih pričuva radi usklađenja s ciljnom raspodjelom.

U 2025. nisu se provodile devizne intervencije.

Bilješka 3. – Ostala potraživanja od kreditnih institucija europodručja, nominirana u eurima

Na dan 31. prosinca 2025. ta se stavka sastojala od salda tekućih računa kod rezidenata europodručja u iznosu od 1 mil. EUR (2024.: 2 mil. EUR).

Bilješka 4. – Vrijednosni papiri rezidenata europodručja, nominirani u eurima

Bilješka 4.1. – Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

Na dan 31. prosinca 2025. pod tom su stavkom bili dužnički vrijednosni papiri koje je ESB stekao u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. third covered bond purchase programme, CBPP3), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset-backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).

Portfelji programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP)^[47] i PEPP‑a^[48] nastavili su se u 2025. smanjivati umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više nije reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Dužnički vrijednosni papiri koje je ESB kupio u sklopu tih programa vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju (vidi Vrijednosni papiri u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Amortizirani trošak dužničkih vrijednosnih papira koje drži ESB i njihova tržišna vrijednost^[49] (koja nije evidentirana u bilanci ni u računu dobiti i gubitka te se daje isključivo za usporedbu) iznosili su kako slijedi:

Amortizirani trošak dužničkih vrijednosnih papira koje drži ESB promijenio se tijekom godine kako slijedi:

Upravno vijeće redovito procjenjuje financijske rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se drže u sklopu tih programa.

U vezi s tim na temelju podataka na kraju godine obavljaju se godišnje provjere umanjenja, koje odobrava Upravno vijeće. U provjerama se pokazatelji umanjenja ocjenjuju za svaki program zasebno. Kada se utvrde pokazatelji umanjenja, provodi se dodatna analiza kako bi se potvrdilo da umanjenje nije utjecalo na novčane tokove povezanih vrijednosnih papira. Na temelju rezultata ovogodišnjih provjera umanjenja ESB nije knjižio gubitke za dužničke vrijednosne papire koji su se u 2025. držali u njegovim portfeljima povezanima s monetarnom politikom.

Amortizirani trošak^[50] vrijednosnih papira koje Eurosustav drži iznosio je kako slijedi:

Bilješka 5. – Potraživanja unutar Eurosustava

Bilješka 5.1. – Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom potraživanja ESB‑a prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila ukupno 129.563 mil. EUR (2024.: 127.067 mil. EUR). Od 1. siječnja 2025. remuneracija za ta potraživanja obračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje na novčani depozit. Do tog datuma ta se remuneracija obračunavala po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju je Eurosustav primjenjivao u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja (vidi Ostala pitanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 22.2. Kamatni prihodi koji proizlaze iz potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava).

Bilješka 6. – Ostala imovina

Bilješka 6.1. – Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina bila je kako slijedi:

ESB je u 2025. pod stavkom »Zgrade s pravom uporabe« evidentirao novu unajmljenu poslovnu zgradu. Povezano povećanje troška za tu kategoriju imovine više je nego neutralizirano prestankom priznavanja druge unajmljene poslovne zgrade nakon što je za nju istekao rok najma, što je također dovelo do odgovarajućeg smanjenja povezane akumulirane amortizacije.

Provjera umanjenja za ESB‑ovu glavnu zgradu i poslovne zgrade s pravom uporabe provedena je na kraju godine i nisu utvrđeni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Bilješka 6.2. – Ostala financijska imovina

Pod tom je stavkom prije svega ESB‑ov portfelj vlastitih sredstava, koji se uglavnom sastoji od ulaganja uplaćenog kapitala ESB‑a te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Obuhvaća i 3211 dionica Banke za međunarodne namire (BIS), čiji trošak nabave iznosi 42 mil. EUR, te druge tekuće račune nominirane u eurima.

Sastavnice te stavke bile su sljedeće:

Do neto povećanja te stavke u 2025. došlo je prije svega zbog reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja vlastitih sredstava ESB‑a.

Bilješka 6.3. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom u prvom redu evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2025. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te promjene u vrednovanju iznosile su 273 mil. EUR (2024.: 681 mil. EUR) i proizišle su iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima proizišle iz preračunavanja iznosa transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi Izvanbilančni instrumenti i Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 6.4. – Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi

Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi iznosili su kako slijedi:

Na dan 31. prosinca 2025. pod tom su stavkom bile obračunate kuponske kamate na vrijednosne papire uključujući nepodmireni iznos kamata koji se plaća pri stjecanju (vidi bilješku 2.2. Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja, nominirana u stranoj valuti, bilješku 4.1. Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike te bilješku 6.2. Ostala financijska imovina).

Stavka je obuhvaćala i potraživanja za obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET od nacionalnih središnjih banaka europodručja za prosinac 2025. (vidi bilješku 11.2. Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)) te potraživanja za obračunate nedospjele kamate od nacionalnih središnjih banaka europodručja za posljednje tromjesečje 2025. koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi bilješku 5.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava). Ti su iznosi namireni u siječnju 2026.

Obračunati prihodi povezani s nadzornim zadaćama odnose se na naknade za nadzor koje će se u 2026. ubirati za 2025. kao razdoblje za koje se plaća naknada (vidi bilješku 25. Neto prihodi/(rashodi) od naknada i provizija).^[51]

Ostatak te stavke činili su uglavnom (1) obračunati prihodi od projekata i usluga ESSB‑a (vidi bilješku 27. Ostali prihodi), (2) različiti unaprijed plaćeni troškovi i (3) obračunati kamatni prihodi od ostalih financijskih instrumenata.

Bilješka 6.5. – Razno

Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila 110 mil. EUR (2024.: 53 mil. EUR) i uglavnom je obuhvaćala salda u visini 78 mil. EUR (2024.: 24 mil. EUR) povezana s nedospjelim transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2025. (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Stavka je obuhvaćala i potraživanja povezana s projektima i uslugama ESSB‑a (vidi bilješku 27. Ostali prihodi) i salda povezana s nadoknadivim porezom na dodanu vrijednost.

Bilješka 7. – Novčanice u optjecaju

Pod tom je stavkom udio ESB‑a (8 %) u ukupnom izdanju euronovčanica u optjecaju (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila 129.563 mil. EUR (2024.: 127.067 mil. EUR).

Bilješka 8. – Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja, nominirane u eurima

Središnje banke Eurosustava smiju prihvaćati gotovinski kolateral za mogućnosti pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora kupljenih u sklopu PEPP‑a, koji neće morati reinvestirati. Kada je riječ o ESB‑u, te se operacije provode preko specijaliziranih institucija.

Ta stavka uključuje salda koja proizlaze iz takvih nedospjelih transakcija pozajmljivanja provedenih s kreditnim institucijama europodručja. Budući da gotovina koja je primljena kao kolateral na računima u sustavu TARGET na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi Obratne transakcije u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 17. Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira).^[52]

Bilješka 9. – Obveze prema ostalim rezidentima europodručja, nominirane u eurima

Bilješka 9.1. – Opća država

Na dan 31. prosinca 2025. ta se stavka sastojala od depozita Europskog fonda za financijsku stabilnost (engl. European Financial Stability Facility, EFSF) u iznosu od 74 mil. EUR (2024.: 73 mil. EUR). U skladu s člankom 21. Statuta ESSB‑a, ESB može nastupati kao fiskalni agent za institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, središnje vlasti, regionalna, lokalna ili druga tijela javne vlasti, ostala javnopravna tijela ili javna poduzeća država članica.

Bilješka 9.2. – Ostale obveze

Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila 25.947 mil. EUR (2024.: 24.482 mil. EUR) te se sastojala od salda sporednih sustava u europodručju^[53] povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB.

Bilješka 10. – Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima

Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima, iznosile su kako slijedi:

Na dan 31. prosinca 2025. najveća sastavnica te stavke bili su depoziti koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 21. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Stavka je obuhvaćala i salda u sustavu TARGET: salda nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u (vidi Salda unutar ESSB‑a / unutar Eurosustava u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) i salda sporednih sustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB.

Osim toga, obuhvaćala je saldo koji proizlazi iz stalnog dogovora o međusobnoj valutnoj razmjeni sa Sustavom federalnih rezervi. Prema tom dogovoru Banka federalnih rezervi New Yorka transakcijama razmjene osigurava ESB‑u američke dolare kako bi se drugim ugovornim stranama Eurosustava moglo ponuditi kratkoročno financiranje u američkim dolarima. ESB istodobno ulazi u transakcije naizmjenične razmjene s nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima dobivena sredstva služe za provođenje operacija za puštanje likvidnosti u američkim dolarima u obliku obratnih transakcija s drugim ugovornim stranama Eurosustava. Transakcije naizmjenične razmjene dovode do salda unutar Eurosustava između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja. Nadalje, transakcije razmjene koje ESB provodi s Bankom federalnih rezervi New Yorka i nacionalnim središnjim bankama europodručja za posljedicu imaju terminska potraživanja i obveze koji se knjiže na računima izvanbilančne evidencije (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti).

Ostatak te stavke sastojao se od salda koja proizlaze iz nedospjelih transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a koje se provode s kreditnim institucijama izvan europodručja. Budući da gotovina koja je primljena kao kolateral na računima u sustavu TARGET na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi Obratne transakcije u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 17. Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira).

Bilješka 11. – Obveze unutar Eurosustava

Bilješka 11.1. – Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva

To su obveze prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u kada su se te nacionalne središnje banke priključile Eurosustavu. U skladu s člankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB‑a ti se doprinosi utvrđuju razmjerno udjelima nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a. U 2025. nije bilo promjena.

Obveze prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u iznosile su kako slijedi:

Od 1. siječnja 2025. remuneracija tih potraživanja obračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje na novčani depozit, usklađenoj za nulti prinos na sastavnicu zlata. Do tog datuma ta se remuneracija obračunavala po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju je Eurosustav primjenjivao u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, također usklađenoj za nulti prinos na sastavnicu zlata (vidi Ostala pitanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 22.3. Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva).

Bilješka 11.2. – Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)

Pod tom su stavkom salda u sustavu TARGET koja su nacionalne središnje banke europodručja imale prema ESB‑u (vidi Salda unutar ESSB‑a / unutar Eurosustava u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) a koja su iznosila kako slijedi:

Smanjenje neto obveze u sustavu TARGET posljedica je u prvom redu priljeva gotovine zbog dospijevanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a namirenih putem računa u sustavu TARGET (vidi bilješku 4.1. Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike). Učinak tog činitelja djelomično je neutraliziran, i to uglavnom odljevom gotovine zbog (1) manjih depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima) i (2) kamatnih rashoda povezanih s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET (vidi bilješku 22.5. Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju).

Uz iznimku salda koja proizlaze iz transakcija naizmjenične razmjene u vezi s operacijama za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, remuneracija pozicija unutar sustava TARGET koje nacionalne središnje banke europodručja imaju prema ESB‑u obračunavala se od 1. siječnja 2025. svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje na novčani depozit. Do tog datuma ta se remuneracija obračunavala po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju je Eurosustav primjenjivao u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja (vidi Ostala pitanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 22.5. Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju).

Bilješka 11.3. – Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)

Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila 8 mil. EUR (2024.: 40 mil. EUR). Obuhvaćala je depozite koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 21. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Uključivala je i korespondentni račun koji se rabi za obradu administrativnih plaćanja ESB‑a.

Bilješka 12. – Ostale obveze

Bilješka 12.1. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom su stavkom evidentirane promjene u vrednovanju terminskih transakcija vrijednosnim papirima nominiranima u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2025. bile nedospjele (vidi bilješku 19. Terminske transakcije vrijednosnim papirima). Te promjene u vrednovanju iznosile su 0,2 mil. EUR i uglavnom su proizišle iz smanjenja terminske tržišne cijene vrijednosnih papira. Ostale promjene u vrednovanju povezane su s preračunavanjem iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja iznosa transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi Izvanbilančni instrumenti i Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2024. pod tom stavkom nije bilo salda.

Bilješka 12.2. – Obračunati rashodi i odgođeni prihodi

Obračunati rashodi i odgođeni prihodi iznosili su kako slijedi:

Na dan 31. prosinca 2025. dvije glavne sastavnice te stavke bile su obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET koje se duguju nacionalnim središnjim bankama za prosinac 2025. (vidi bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima i bilješku 11.2. Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)) te obračunate nedospjele kamate koje se duguju nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2025. s obzirom na njihova potraživanja koja se odnose na devizne pričuve prenesene ESB‑u (vidi bilješku 11.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva). Ti su iznosi namireni u siječnju 2026.

Pod tom su stavkom bile i obračunate nedospjele kamate na depozite koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta (vidi bilješku 9.1. Opća država, bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima i bilješku 11.3. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)).

Ostatak te stavke obuhvaćao je (1) obračunate nedospjele kamate na salda sporednih sustava u europodručju povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB (vidi bilješku 9.2. Ostale obveze) i (2) različite obračunate rashode i prihode budućeg razdoblja.

Bilješka 12.3. – Razno

Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila 1.084 mil. EUR (2024.: 1.327 mil. EUR). Obuhvaćala je salda u iznosu od 286 mil. EUR (2024.: 574 mil. EUR) povezana s transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2025. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Pod tom je stavkom bio i iznos obveze po najmu od 227 mil. EUR (2024.: 110 mil. EUR) (vidi Najmovi u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Ostatak stavke uglavnom je obuhvaćao (1) obveze povezane s uslugama ESSB‑a i (2) obveze proizišle iz ESB‑ovih programa zdravstvenog osiguranja i dugotrajne skrbi za zaposlenike te za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Osim toga stavka je obuhvaćala neto obvezu ESB‑a na temelju definiranih primanja nakon prestanka zaposlenja i ostalih dugoročnih primanja zaposlenika,^[54] članova Izvršnog odbora te članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja

Bilanca
Iznosi priznati u bilanci pod stavkom »Razno« (obveze) koji se odnose na primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja bili su kako slijedi:

Na dan 31. prosinca 2025. sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema zaposlenicima u iznosu od 2.948 mil. EUR (2024.: 2.712 mil. EUR) obuhvaćala je i primanja koja se financiraju bez fondova u iznosu od 356 mil. EUR (2024.: 293 mil. EUR), što se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina te na ostala dugoročna primanja. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora u visini 42 mil. EUR (2024.: 37 mil. EUR) odnosi se isključivo na financiranje bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja.

Revalorizacije ESB‑ove neto obveze na temelju definiranih primanja koja se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja priznaju se u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«. Na dan 31. prosinca 2025. revalorizacijski dobitci pod tom stavkom iznosili su 585 mil. EUR (2024.: 416 mil. EUR) (vidi bilješku 14. Računi revalorizacije).

Promjene bruto obveze na temelju definiranih primanja, imovina plana i rezultati revalorizacije
Došlo je do sljedećih promjena sadašnje vrijednosti bruto obveze na temelju definiranih primanja:

Revalorizacijski gubitci koji proizlaze iz bruto obveze na temelju definiranih primanja nastali su u 2025. kao posljedica usklađenja na temelju iskustva zbog razlike između aktuarskih pretpostavki iz godišnjih izvještaja iz prethodne godine i stvarnog iskustva. Gubitci su djelomično nadomješteni revalorizacijskim dobitcima, koji su u prvom redu proizišli iz povećanja diskontne stope koja se primjenjuje u aktuarskoj procjeni s 3,6 % u 2024. na 3,9 % u 2025.

Trošak minulog rada priznat u 2024., koji se odnosi na sadašnje uplatitelje i umirovljenike, proizlazi iz izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a te godine, prema kojoj će godišnje povećanje mirovina od 2025. biti usklađeno s općim godišnjim usklađivanjima plaća zaposlenika ESB‑a.

Došlo je do sljedećih promjena fer vrijednosti imovine plana u stupu definiranih primanja koji se odnosi na zaposlenike:

Revalorizacijski dobitci od imovine plana u 2025. proizlaze iz činjenice da su stvarni prinosi od imovine fondova bili viši od procijenjenih kamatnih prihoda od imovine plana koji su se temeljili na diskontnoj stopi od 3,6 % koja se primjenjivala u aktuarskoj procjeni u 2024.

Došlo je do sljedećih promjena revalorizacijskih rezultata:

Račun dobiti i gubitka
U računu dobiti i gubitka priznati su sljedeći iznosi:

Priznati iznosi u računu dobiti i gubitka za trošak tekućeg rada, kamatni trošak povezan s obvezom i kamatne prihode od imovine plana procijenjeni su po pretpostavkama koje su se primjenjivale prethodne godine. Diskontna stopa koja se primjenjivala za aktuarske procjene povećala se s 3,4 % u 2023. na 3,6 % u 2024. Viša salda i viša diskontna stopa doveli su do povećanja kamatnog troška povezanog s obvezom i kamatnih prihoda od imovine plana. Trošak tekućeg rada neznatno se povećao u 2025., što je uglavnom posljedica izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a u 2024.

Trošak minulog rada koji proizlazi iz te izmjene priznat je u cijelosti u računu dobiti i gubitka za 2024., to jest za godinu u kojoj je donesena odluka o izmjeni.

Ključne pretpostavke
U pripremi vrednovanja spomenutih u ovoj bilješci neovisni aktuari koristili su se pretpostavkama koje je Izvršni odbor prihvatio za potrebe računovodstva i objavljivanja. Osnovne pretpostavke uporabljene za izračun obveza za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja bile su sljedeće:

Bilješka 13. – Rezervacije

Bilješka 13.1. – Ostale rezervacije

Na dan 31. prosinca 2025. pod tom su stavkom bile rezervacije za administrativne troškove u iznosu od 84 mil. EUR (2024.: 72 mil. EUR).

Bilješka 14. – Računi revalorizacije

Pod tom su stavkom uglavnom revalorizacijska salda koja proizlaze iz nerealiziranih dobitaka od imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti, Vrijednosni papiri, Priznavanje prihoda i Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).^[55] Ta stavka obuhvaća i revalorizirane vrijednosti neto obveze ESB‑a na temelju definiranih primanja povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja (vidi Primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 12.3. Razno).

Računi revalorizacije iznosili su kako slijedi:

Do povećanja iznosa računa revalorizacije u 2025. došlo je prije svega zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima. Povećanje je djelomično neutralizirano smanjenjem stanja na računima revalorizacije povezanima sa stranom valutom, uglavnom zbog deprecijacije američkog dolara u odnosu na euro.

U vezi s glavnim stranim valutama i zlatom, za revalorizaciju na kraju godine rabili su se sljedeći devizni tečajevi:

Bilješka 15. – Kapital i pričuve

Bilješka 15.1. – Kapital

Ključ za upis kapitala ESB‑a
U skladu s člankom 29. Statuta ESSB‑a, ponderi dodijeljeni nacionalnim središnjim bankama država članica EU‑a u ključu za upis kapitala ESB‑a određuju se prema udjelima pojedinačnih država članica u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU‑a, i to u jednakoj mjeri. Ti se ponderi prilagođavaju svakih pet godina i kad god se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koje pridonose kapitalu ESB‑a.

Kapital ESB‑a
Ključ kapitala primjenjuje se na upisani kapital ESB‑a u iznosu od 10.825 mil. EUR radi određivanja udjela u upisanom kapitalu svake nacionalne središnje banke.

Nacionalne središnje banke europodručja uplatile su u cijelosti svoj udio u upisanom kapitalu, dok su nacionalne središnje banke izvan europodručja uplatile 3,75 % svojeg upisanog kapitala kao doprinos za troškove poslovanja ESB‑a. Nacionalne središnje banke izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su obvezne podmirivati bilo kakav gubitak ESB‑a.

U 2025. nije bilo promjena. U tablici u nastavku prikazani su ključ za upis kapitala, upisani kapital i uplaćeni kapital:

Bilješka 16. – Preneseni akumulirani gubitci

Na dan 31. prosinca 2025. ta je stavka iznosila 9.210 mil. EUR (2024.: 1.266 mil. EUR). Sastojala se od ESB‑ovih gubitaka za 2023. i 2024., koji su na osnovi odluke Upravnog vijeća preneseni u bilanci ESB‑a i nadomjestit će se budućom dobiti.

2.5. Izvanbilančni instrumenti

Bilješka 17. – Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira

U sklopu upravljanja vlastitim sredstvima ESB je sklopio sporazum o programu pozajmljivanja vrijednosnih papira, prema kojem specijalizirane institucije ulaze u transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira u ime ESB‑a. U skladu s odlukama Upravnog vijeća ESB je također stavio na raspolaganje za pozajmljivanje vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike.^[56]

Ovisno o primljenom kolateralu, operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira evidentiraju se (1) na računima izvanbilančne evidencije ako su osigurane kolateralom u obliku vrijednosnih papira ili (2) na računima bilance ako su osigurane gotovinskim kolateralom koji nije bio uložen na kraju godine (vidi bilješku 8. Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja, nominirane u eurima i bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima).

Tržišna vrijednost pozajmljenih vrijednosnih papira i odgovarajućeg kolaterala bila je kako slijedi:

Bilješka 18. – Kamatne ročnice

Transakcije kamatnim ročnicama u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Transakcije u stranoj valuti koje su krajem godine bile nedospjele preračunate su po deviznom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Bilješka 19. – Terminske transakcije vrijednosnim papirima

Terminske transakcije vrijednosnim papirima provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Transakcije u stranoj valuti koje su krajem godine bile nedospjele preračunate su po deviznom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Bilješka 20. – Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti

Upravljanje deviznim pričuvama
Transakcije razmjene i terminske transakcije u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Nedospjela potraživanja i obveze koji proizlaze iz tih transakcija preračunati su po deviznom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Valutni ugovori o razmjeni za puštanje likvidnosti
ESB je dio mreže središnjih banaka s uspostavljenim linijama za valutne ugovore o razmjeni. Sklopio je valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kanadskom, japanskom, švicarskom i engleskom središnjom bankom te Sustavom federalnih rezervi. Osim toga, uspostavljena je linija za valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kineskom središnjom bankom. Ti ugovori o razmjeni omogućuju (1) puštanje likvidnosti u valutama spomenutih središnjih banaka bankama europodručja i (2) puštanje eurske likvidnosti financijskim institucijama u jurisdikcijama spomenutih središnjih banaka. Valutni ugovori o razmjeni sklopljeni su i sa središnjim bankama Danmarks Nationalbank i Sveriges riksbank radi puštanja eurske likvidnosti financijskim institucijama u njihovim jurisdikcijama. Svrha je tih ugovora spriječiti da napetosti na međunarodnim tržištima financiranja nepovoljno utječu na učinkovitost prijenosa monetarne politike europodručja.^[57]

Potraživanja i obveze nominirani u američkim dolarima s datumom dospijeća u 2026. nastali su u vezi s puštanjem likvidnosti u američkim dolarima drugim ugovornim stranama Eurosustava (vidi bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima).

Bilješka 21. – Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB nastupa kao fiskalni agent Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a.^[58] ESB je u 2025. bio odgovoran za upravljanje računima i obradu plaćanja u vezi sa sljedećim programima EU‑a:

Osim toga, ESB nastupa kao platni agent Europske komisije u vezi s novom uslugom izdavanja dužničkih vrijednosnih papira EU‑a.

2.6. Bilješke o računu dobiti i gubitka

Bilješka 22. – Neto kamatni prihodi/(rashodi)

Neto kamatni rashodi iznosili su kako slijedi:

Bilješka 22.1. – Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva ESB‑a, raščlanjeni prema vrsti instrumenta, iznosili su kako slijedi:

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva ESB‑a, raščlanjeni prema stranoj valuti, iznosili su kako slijedi:

Bilješka 22.2. – Kamatni prihodi koji proizlaze iz potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

U 2025. kamatni prihodi povezani s udjelom ESB‑a od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 5.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava) iznosili su 2.900 mil. EUR (2024.: 5.232 mil. EUR). To je smanjenje posljedica manje prosječne remuneracijske stope (2025.: 2,3 %, 2024.: 4,1 %), u prvom redu zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a u 2025. i, u manjoj mjeri, primjene kamatne stope na novčani depozit, umjesto stope za glavne operacije refinanciranja, u obračunu remuneracije (vidi Ostala pitanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 22.3. – Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva

U 2025. rashodi za remuneraciju koji proizlaze iz potraživanja nacionalnih središnjih banaka europodručja s obzirom na prijenose deviznih pričuva ESB‑u (vidi bilješku 11.1. Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva) iznosili su 790 mil. EUR (2024.: 1.448 mil. EUR). To je smanjenje posljedica manje prosječne remuneracijske stope (2025.: 2,3 %, 2024.: 4,1 %) usklađene za nulti prinos na sastavnicu zlata, u prvom redu zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a u 2025. i, u manjoj mjeri, primjene kamatne stope na novčani depozit, umjesto stope za glavne operacije refinanciranja, u obračunu remuneracije (vidi Ostala pitanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 22.4. – Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike iznosili su kako slijedi:

Bilješka 22.5. – Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju

Neto kamatni prihodi ili rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se potražuju od nacionalnih središnjih banaka ili im se duguju iznosili su kako slijedi:

To je smanjenje prije svega posljedica manje prosječne remuneracijske stope (2025.: 2,3 %, 2024.: 4,1 %), u prvom redu zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB‑a u 2025. i, u manjoj mjeri, primjene kamatne stope na novčani depozit, umjesto stope za glavne operacije refinanciranja, u obračunu remuneracije (vidi Ostala pitanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Smanjenju su pridonijela i manja salda u sustavu TARGET, koja su uglavnom posljedica dospijeća vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Bilješka 23. – Realizirani dobitci/(gubitci) od financijskih operacija

Realizirani dobitci i gubitci od financijskih operacija iznosili su kako slijedi:

Neto realizirani rezultat razlika u cijeni obuhvaća realizirane dobitke i gubitke od vrijednosnih papira i kamatnih ročnica. Neto realizirani dobitci od razlika u cijeni u 2025. uglavnom su proizišli iz dobitaka od razlika u cijeni ostvarenih prodajom vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima čija se tržišna cijena povećala zbog smanjenja odgovarajućih prinosa.

Neto realizirani dobitci od tečajnih razlika u 2025. proizišli su u prvom redu iz uobičajenog restrukturiranja sastava deviznih pričuva ESB‑a radi usklađenja s ciljnom raspodjelom koje je provedeno u prvom tromjesečju 2025. ESB je prodao malen dio držanja u američkim dolarima i u potpunosti reinvestirao prihode u držanja u japanskim jenima.

Realizirani dobitci i gubitci od financijskih operacija, raščlanjeni prema valuti i tromjesečju, iznosili su kako slijedi:

Bilješka 24. – Umanjenje financijske imovine i pozicija

Došlo je do sljedećih umanjenja financijske imovine i pozicija:

Tržišna vrijednost više vrijednosnih papira, koji se uglavnom drže u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u japanskim jenima, smanjila se u 2025. usporedno s rastom odgovarajućih prinosa. To je prouzročilo nerealizirane gubitke od razlika u cijeni na kraju godine.

Nerealizirani gubitci od tečajnih razlika proizišli su iz svih deviznih sredstava ESB‑a osim držanja u američkim dolarima. Pritom je iznos od 1.229 mil. EUR povezan s držanjima u japanskim jenima. Prosječni trošak nabave tih držanja umanjen je po tečaju na kraju 2025. na razinu nižu od njihova prosječnog troška nabave, i to zbog deprecijacije tih valuta u odnosu na euro.

Bilješka 25. – Neto prihodi/(rashodi) od naknada i provizija

Neto prihodi povezani s naknadama i provizijama iznosili su kako slijedi:

Prihodi pod tom stavkom sastoje se u prvom redu od naknada za nadzor. Rashodi se sastoje uglavnom od naknada za skrbništvo.

Prihodi i rashodi povezani s nadzornim zadaćama
Prihodi povezani s nadzornim zadaćama iznosili su kako slijedi:

Prihodi povezani s nadzorom banaka uglavnom su prihodi od naknada za nadzor, koje ESB ubire jednom godišnje od nadziranih subjekata kako bi pokrio svoje godišnje rashode proizišle iz obavljanja nadzornih zadaća.

Rashodi povezani s nadzorom banaka proizlaze iz izravnog nadzora značajnih subjekata, nadgledanja nadzora manje značajnih subjekata te provođenja horizontalnih zadaća i specijaliziranih usluga. Obuhvaćaju izravne rashode nadzorne funkcije ESB‑a i odgovarajuće rashode koji se odnose na područja za potporu potrebna za ispunjavanje nadzornih dužnosti ESB‑a, pri čemu se njihove usluge odnose na upravljanje poslovnim i drugim prostorima, upravljanje ljudskim potencijalima, informacijsku tehnologiju, pravne, revizijske i opće poslove, odnose s javnošću i prevođenje te ostale aktivnosti.

Stvarni godišnji rashodi povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a povećali su se zbog testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a koja se provode svake druge godine i koja su provedena u 2025.,^[59] nove zadaće na temelju Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti^[60] te kontinuiranih ulaganja u IT sustave namijenjene nadzoru banaka.

Iznos naknada koje plaćaju nadzirani subjekti temelji se na stvarnim godišnjim rashodima usklađenima za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili primljeni od pojedinačnih banaka za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i za druga usklađenja uključujući primljene kamate na zakašnjela plaćanja.^[61] Uzimajući u obzir usklađenje za primljene kamate na zakašnjela plaćanja te neto povrate pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada, godišnje naknade za nadzor koje se ubiru od nadziranih subjekata za 2025. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosile su 690 mil. EUR (vidi bilješku 6.4. Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi). Taj ukupni iznos gotovo je jednak iznosu stvarnih godišnjih rashoda.^[62] Računi za pojedinačne naknade za nadzor izdavat će se u drugom tromjesečju 2026.^[63]

Osim toga ESB može izreći administrativne kazne nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi povezani s administrativnim kaznama i povrati takvih kazni u slučaju da dođe do izmjene ili poništenja prethodno donesenih odluka o sankcijama ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor. Umjesto toga, povezani iznosi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka ESB‑a.

Bilješka 26. – Prihodi od dionica i sudjelujućih udjela

Prihodi od dionica i sudjelujućih udjela u 2025. iznosili su 14 mil. EUR (2024.: 1 mil. EUR). Ukupni iznos obuhvaća primljene dividende od fondova čijim se udjelima trguje na burzi, koji se drže u portfelju vlastitih sredstava ESB‑a, i od dionica koje ESB drži u BIS‑u (vidi bilješku 6.2. Ostala financijska imovina).

Bilješka 27. – Ostali prihodi

Ostali različiti prihodi ostvareni tijekom 2025. iznosili su 135 mil. EUR (2024.: 119 mil. EUR) i uglavnom su proizišli iz doprinosa nacionalnih središnjih banaka sudionica troškovima ESB‑a povezanima s projektima i uslugama ESSB‑a.

Bilješka 28. – Troškovi osoblja

Troškovi osoblja iznosili su kako slijedi:

Prosječni broj zaposlenika, izražen u ekvivalentima punog radnog vremena,^[64] u 2025. je iznosio 4388 (2024.: 4297), uključujući njih 388 na rukovodećim položajima (2024.: 386).

Troškovi povezani s primanjima nakon prestanka zaposlenja i ostalim dugoročnim primanjima bili su u 2025. manji, i to uglavnom zbog toga što je u 2024. naplaćen jednokratan trošak minulog rada povezan s izmjenom pravila mirovinskih planova ESB‑a. U skladu s odgovarajućim računovodstvenim pravilima ESB‑a za mirovine taj trošak u potpunosti je priznat u računu dobiti i gubitka za 2024., kada je odluka donesena. Plaće i dodatci na plaće povećali su se u 2025. u skladu s planiranim većim prosječnim brojem zaposlenika ESB‑a i usklađivanjem plaća.

Naknade ESB‑a za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora
Članovi Izvršnog odbora i članovi Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a primaju osnovnu plaću i dodatak za stanovanje (15 % osnovne plaće). Predsjedniku se, umjesto dodatka za stanovanje, osigurava rezidencija. Članovi Izvršnog odbora i predsjednik Nadzornog odbora primaju i dodatak za reprezentaciju^[65]. U skladu s Uvjetima zapošljavanja osoblja Europske središnje banke^[66] članovi obaju odbora mogu imati pravo na dodatak za uzdržavane članove kućanstva, djecu, obrazovanje i druge dodatke, ovisno o osobnim prilikama. Plaće podliježu oporezivanju u korist EU‑a te odbitcima za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb te osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Dodatci na plaće neoporezivi su i ne ulaze u izračun mirovina.

U 2025. članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a (dakle, ne uključujući predstavnike nacionalnih nadzornih tijela) isplaćene su sljedeće osnovne plaće:^[67]

Ukupni dodatci na plaću koji se isplaćuju članovima obaju odbora i doprinosi ESB‑a koji se u njihovo ime uplaćuju za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja iznosili su 1.320.276 EUR (2024.: 1.254.013 EUR).

Bivši članovi obaju odbora još neko ograničeno vrijeme nakon isteka mandata mogu dobivati prijelazne plaće. U 2025. te su isplate, uključujući povezane dodatke i doprinose ESB‑a uplaćene za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, iznosile 1.039.478 EUR (2024.: 552.772 EUR). Isplate su se u 2025. povećale jer ih je većina članova odbora primila za cijelu godinu, dok su ih u 2024. neki od tih članova primali samo nekoliko mjeseci.

Isplate povezane s mirovinama uključujući dodatke nakon prestanka zaposlenja te doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za bivše članove odbora i njihove uzdržavane osobe iznosili su 2.005.333 EUR (2024.: 2.185.215 EUR).^[68] Taj je iznos u 2025., slično kao u 2024., uključivao paušalni iznos koji je jednom bivšem članu odbora isplaćen jednokratno pri odstupanju s dužnosti umjesto budućih isplata mirovine.

Bilješka 29. – Administrativni troškovi

Administrativni troškovi iznosili su kako slijedi:

Blagi porast administrativnih troškova u 2025. uglavnom je posljedica većih rashoda za usluge i projekte povezane s informacijskom tehnologijom (»Troškovi za IT«). Smanjenje stavke »Vanjske usluge« uglavnom je posljedica manjih troškova povezanih s financijskim savjetovanjem i drugim savjetodavnim uslugama te preraspodjele troškova na troškove za IT zbog razvoja modela pružanja IT usluga.

Bilješka 30. – Usluge proizvodnje novčanica

Taj je trošak u 2025. iznosio 8 mil. EUR (2024.: 9 mil. EUR). Nastali su u prvom redu zbog prekograničnog prijevoza euronovčanica (1) između tiskara i nacionalnih središnjih banaka radi dostave novih novčanica te (2) između nacionalnih središnjih banaka radi nadoknade manjkova kod jednih viškom zaliha kod drugih. Snosi ih centralno ESB.

Bilješka 31. – Prijenos (u)/iz rezervacija za rizike

Rezervacije za financijske rizike (vidi Rezervacije za financijske rizike u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) u cijelosti su otpuštene kako bi se pokrili gubitci proizišli iz izloženosti financijskim rizicima u 2022. i 2023. Budući da u sljedećim godinama nije bilo prijenosa u te rezervacije, one od kraja 2023. iznose nula.

2.7. Događaji nakon datuma bilance

Bilješka 32. – Ulazak Bugarske u europodručje

Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2025/1407 od 8. srpnja 2025.,^[69] donesene u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Bugarska je 1. siječnja 2026. uvela jedinstvenu valutu. U skladu s člankom 48. stavkom 1. Statuta ESSB‑a i pravnim aktima koje je Upravno vijeće donijelo 31. prosinca 2025.,^[70] središnja banka Българска народна банка (Bugarska narodna banka) uplatila je iznos od 102 mil. EUR, odnosno ostatak svojeg upisa kapitala ESB‑u, s učinkom od 1. siječnja 2026. U skladu s člankom 48. stavkom 1., u vezi s člankom 30. stavkom 1. Statuta ESSB‑a, Bugarska narodna banka prenijela je ESB‑u devizne pričuve u protuvrijednosti od ukupno 1.483 mil. EUR, s učinkom od 1. siječnja 2026. Te su devizne pričuve obuhvaćale 85 % gotovine u američkim dolarima i 15 % zlata.

Bugarskoj narodnoj banci priznata su potraživanja s obzirom na uplaćeni kapital i devizne pričuve u vrijednosti prenesenih iznosa. S potonjima se postupa na isti način kao i s postojećim potraživanjima drugih nacionalnih središnjih banaka europodručja (vidi bilješku 11.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva).

2.8. Financijski izvještaji za razdoblje od 2021. do 2025.

Bilanca

Račun dobiti i gubitka

3. Izvješće neovisnog revizora

predsjednica i Upravno vijeće
Europske središnje banke
Frankfurt na Majni

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja ESB‑a za 2025.

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) za godinu koja je završila 31. prosinca 2025., koji su uključeni u godišnje financijske izvještaje ESB‑a i obuhvaćaju bilancu, račun dobiti i gubitka, sažetak značajnih računovodstvenih politika te druge bilješke s objašnjenjima.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijsko stanje ESB‑a na dan 31. prosinca 2025. te rezultate njegova financijskog poslovanja za godinu koja je tada završila u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2024/2938 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2024/32), utemeljenoj na Smjernici (EU) 2024/2941 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2024/31).

Osnova za mišljenje

Obavili smo reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti prema tim standardima podrobnije su opisane u našem izvješću, u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo o ESB‑u u skladu s njemačkim etičkim zahtjevima koji se odnose na našu reviziju financijskih izvještaja, a koji su usklađeni s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe, i ispunili smo svoje ostale etičke obveze u skladu s tim zahtjevima. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje.

Ostale informacije

Izvršni odbor ESB‑a (»Izvršni odbor«) odgovoran je za ostale informacije u godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a. Ostale informacije sadržavaju sve informacije uključene u ESB‑ove godišnje financijske izvještaje, ali ne uključuju ESB‑ove financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije i ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

Naša je odgovornost pročitati ostale informacije u sklopu revizije financijskih izvještaja i pritom razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim spoznajama stečenima u reviziji ili se drukčije čini da su značajno pogrešno prikazane.

Odgovornost Izvršnog odbora i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Izvršni odbor odgovoran je za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2024/2938 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2024/32), utemeljenoj na Smjernici (EU) 2024/2941 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/31), te za one interne kontrole za koje Izvršni odbor odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja Izvršni odbor odgovoran je za procjenjivanje sposobnosti ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te za objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i uporabom računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja.

Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja koji je ESB ustanovio.

Revizorove odgovornosti za reviziju financijskih izvještaja

Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje viša je razina uvjerenja, ali nije garancija da će se revizijom obavljenom u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, tijekom planiranja i provedbe revizije stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam. Osim toga:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare veći je od rizika neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed pogreške jer prijevara može uključivati tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni danim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola ESB‑a.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika te razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava Izvršnog odbora.
• Zaključujemo o primjerenosti računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja kojom se služi Izvršni odbor i, na osnovi pribavljenih revizijskih dokaza, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu pobuditi značajnu sumnju u sposobnost ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, dužni smo u svojem izvješću neovisnog revizora skrenuti pozornost na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, modificirati svoje mišljenje. Naši se zaključci temelje na revizijskim dokazima pribavljenima do datuma izvješća neovisnog revizora.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući objave, kao i to odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže točan i objektivan prikaz.

Dužni smo komunicirati s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, među ostalim pitanjima, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije te važnim revizijskim nalazima, uključujući one u vezi sa značajnim nedostatcima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom revizije.

Frankfurt na Majni, 17. veljače 2026.

Forvis Mazars GmbH & Co. KG
Wirtschaftsprüfungsgesellschaft
Steuerberatungsgesellschaft

Markus Morfeld Wirtschaftsprüfer

Christina Fernholz Wirtschaftsprüferin

4. Bilješka o raspodjeli dobiti i gubitka

Ova bilješka nije dio financijskih izvještaja ESB‑a za 2025. godinu.

Na temelju članka 33. Statuta ESSB‑a, neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

1. iznos koji odredi Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala
2. preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.^[71]

U slučaju da ESB pretrpi gubitak, manjak se može nadoknaditi iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda za tu financijsku godinu, razmjerno visini i najviše do iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 5. Statuta ESSB‑a.^[72]

ESB‑ov gubitak za 2025. iznosio je 1.254 mil. EUR, dok je u 2024. iznosio 7.944 mil. EUR. Na osnovi odluke Upravnog vijeća taj će se gubitak prenijeti u bilanci ESB‑a te će se nadomjestiti budućom dobiti.