Usmjeravanje europske štednje u rast

9. ožujka 2023.

Paschal Donohoe (predsjednik Euroskupine), Werner Hoyer (predsjednik Europske investicijske banke), Christine Lagarde (predsjednica Europske središnje banke), Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća) i Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije)

Europska unija odlučna je ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju. Odluke koje danas donosimo utjecat će na buduće naraštaje. Naša je zajednička odgovornost donijeti ispravne odluke. Stvaranje industrija s nultom neto stopom emisija, poticanje tehnološke konkurentnosti i diversifikacija lanaca opskrbe bit će od presudne važnosti za daljnje blagostanje i stratešku suverenost Europe u narednim desetljećima.

Potrebe za financiranjem goleme su, a najveći dio morat će se namiriti iz privatnog kapitala. Uloga javnih ulaganja jest usmjeravanje politika i masovno privlačenje privatnog kapitala, među ostalim uz sudjelovanje Grupe Europske investicijske banke i nacionalnih razvojnih banaka.

Presporo smo napredovali prema ostvarenju unije tržišta kapitala

Jedinstveno tržište od svojeg je osnutka prije 30 godina temelj blagostanja Europe jer uklanja prepreke trgovini unutar EU-a i privlači strana ulaganja. Ekonomska i monetarna unija pak dodatno potiče integraciju tržišta. No predugo smo presporo napredovali u jednom ključnom elementu: uniji tržišta kapitala.

Banke u Europi trenutačno osiguravaju najveći dio financijskih sredstava namijenjenih ulaganjima. Ipak, one same po sebi ne mogu pomoći EU-u da odnese pobjedu u globalnoj utrci za ulaganjima, osobito sa SAD-om. Bankovni krediti čine 75 % korporativnog zaduživanja u EU-u, a ostatak se odnosi na tržišta obveznica. U SAD-u je stanje pak obrnuto.

Naša start-up i rastuća poduzeća traže kapital. Poduzeća, osobito MSP-ovi, teško pronalaze dugoročne ulagatelje koji ne zaziru od rizika, a koji su im potrebni za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Kapitalizacija tržišta dionica koja se mjeri u postotku BDP-a za više je od polovice manja u EU-u u usporedbi sa SAD-om, a isti je pokazatelj niži i u odnosu na Japan, Kinu i Ujedinjenu Kraljevinu. I to unatoč činjenici da Europljani štede mnogo više od Amerikanaca.

Naša je odgovornost osigurati da europska poduzeća pronađu mogućnosti financiranja u EU-u. Treba nam unija tržišta kapitala kojom će se golema europska štednja usmjeriti u buduće pokretače rasta. Moramo ukloniti postojeće razlike u nacionalnim okvirima i, u nekim slučajevima, unaprijediti nedovoljno razvijena tržišta kapitala, kako bismo iskoristili njihov puni potencijal. Time će se ojačati uloga EU-a kao odredišta za ulaganja, a euro će postati još privlačnija valuta.

EU je već poduzeo neke odlučne korake u stvaranju jedinstvenog tržišta kapitala. Ipak, moramo pojačati naše napore i ambicije kako bismo uklonili preostale prepreke prekograničnom financiranju i omogućili dublje usklađivanje. To podrazumijeva usklađenije zakone o nesolventnosti, lakše dostupne financijske informacije, pojednostavnjeni pristup tržištima kapitala, osobito za manja poduzeća, robusnu tržišnu infrastrukturu i integriraniji nadzor tržišta kapitala.

Za produbljivanje unije tržišta kapitala potrebni su zajednički napori u kojima sudjeluju oblikovatelji politika i sudionici na tržištu iz cijelog EU-a, kao i snažna politička volja i odgovornost na svim razinama vlasti. Europski parlament i države članice u Vijeću moraju hitno dovršiti pregovore o ključnim zakonodavnim tekstovima. Trebamo hrabrost i otvorenost za promjene. Ustrajat ćemo u postizanju napretka.

Ne smijemo gubiti vrijeme. U posljednja dva desetljeća znatno smo napredovali prema financijskoj integraciji Europe, ali vrijeme je da pokažemo veće ambicije. Istinska unija tržišta kapitala nadohvat je ruke. Sljedeća desetljeća dovest će do najveće industrijske preobrazbe našeg doba. O njoj će ovisiti naša dugoročna konkurentnost. Pobrinimo se da raspolažemo kapitalom koji nam je potreban za njezino ostvarenje.

Ovaj je tekst ESB‑ova bloga objavljen kao kolumna u različitim novinama i na mrežnim stranicama širom Europe.