Proizvodnost, inovacije i tehnološki napredak

Rast gospodarstva

Naša je zadaća održavati stabilnost cijena. Kako bismo bili uspješni u tome, moramo razumjeti kako naše gospodarstvo funkcionira i s vremenom raste. Današnje gospodarstvo mnogo je naprednije od onoga kada su naši djedovi i bake bili mladi. Telegraf i pisaći strojevi iz davnih vremena ustupili su mjesto, na primjer, pametnim telefonima i mrežnim stranicama. Svaka generacija svojim sjajnim idejama i inovacijama unaprjeđuje gospodarstvo.

Važnost proizvodnosti

Proizvodnost nam pomaže shvatiti sve te promjene. Ukratko, označava koliko je truda potrebno uložiti da bi se nešto stvorilo ili proizvelo. Proizvodnost je to koliko smo danas postigli na poslu, ali i to koliko brzo tvornički strojevi mogu sastaviti gotove proizvode. Ako se proizvodnost povećava, znači da smo u nekoj aktivnosti sve bolji. Napredak se temelji na inovativnim idejama i novim tehnologijama.

Odluke donosimo s obzirom na gospodarstvo

Brzina rasta gospodarstva s vremenom uvelike ovisi o tome koliki je rast stanovništva i koliko se brzo povećava proizvodnost. Upravno vijeće razgovaralo je o proizvodnosti, inovacijama i tehnološkom napretku u sklopu preispitivanja strategije jer u odlučivanju o monetarnoj politici uzimamo u obzir gospodarstvo.

Velike promjene u gospodarstvu

Stanovništvo ne raste onoliko koliko je raslo u prošlosti. Zbog toga je, ako želimo veći gospodarski rast, potrebno povećati proizvodnost. Riječ je o važnoj zadaći jer je došlo do velikih promjena u gospodarstvu koje otežavaju našu zadaću održavanja stabilnosti cijena.

Na primjer, ljudi žive dulje i štede više kako bi mogli dobro živjeti u mirovini. Od financijske krize radije ulažu u sigurnu nego u rizičnu imovinu. Gospodarstva sporije rastu, zbog čega poduzeća manje optimistično gledaju na budućnost, pa manje ulažu.

Smanjenje »prirodne kamatne stope«

Te su promjene izvan kontrole središnjih banaka. No, zajedno s ostalim promjenama, ta su kretanja dovela do pada tzv. prirodne kamatne stope. Riječ je o kamatnoj stopi koja omogućuje nesmetanu gospodarsku aktivnost i stabilnost inflacije, odnosno stope promjene opće razine cijena dobara i usluga kroz vrijeme. Ako središnje banke povećaju svoje kamatne stope na razinu višu od prirodne kamatne stope, to usporava gospodarski rast i inflacija u pravilu pada, a ako središnje banke smanje svoje kamatne stope na razinu nižu od prirodne kamatne stope, to potiče gospodarski rast i inflacija u pravilu raste.

Smanjenje prirodne kamatne stope ograničava mogućnost središnje banke da potiče gospodarstvo isključivo ključnim kamatnim stopama zato što za kamatne stope postoji donja granica. To je jedan od razloga zašto smo, kao i druge središnje banke u svijetu, uveli nove alate monetarne politike. Oni nam pomažu u održavanju stabilnosti cijena.

No veći rast proizvodnosti može potaknuti rast prirodne kamatne stope, što bi središnjim bankama omogućilo da u većoj mjeri potiču gospodarstvo politikom kamatnih stopa, a pritom i dalje drže inflaciju pod kontrolom.

Naše vlade mogu utjecati na našu proizvodnost svojim odlukama. Na primjer, mogle bi novac trošiti na ulaganja u nove tehnologije koje će olakšati proizvodnju ili povećati učinkovitost rada. Osim toga, mogle bi podupirati obrazovanje ili promicati istraživanja i razvoj a mogle bi donijeti i nove zakone kojima se olakšava poslovanje ili osnivanje poduzeća. Takvim se odlukama može povećati proizvodnost u gospodarstvu i pridonijeti njezinu daljnjem rastu.