Odgovor na informacije iz Rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2023.

Ova izjava sadržava odgovore na pitanja i zahtjeve Europskog parlamenta iz njegove Rezolucije od 11. veljače 2025. o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2023.^[1] Odgovor objavljujemo povodom predstavljanja Godišnjeg izvješća ESB‑a za 2024. u Europskom parlamentu. Strukturiran je po temama i u njemu objašnjavamo politike ESB‑a koje se odnose na pitanja o kojima je riječ u Rezoluciji.^[2] ESB takve odgovore objavljuje od 2016. u skladu s prijedlogom Europskog parlamenta.

1. Monetarna politika i gospodarska kretanja

1.1. Monetarna politika i inflacija

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se upozorava da ne smanjuje prebrzo kamatne stope. Izražava se žaljenje zbog toga što je temeljna inflacija u europodručju iznosila 2,7 % u prosincu 2024., pri čemu su samo tri države prijavile stope niže od 2 % za to razdoblje. Izražava se zabrinutost da bi visoka temeljna inflacija mogla dovesti do više ukupne inflacije. [stavci 9., 10. i 16.]

ESB se odlučno zalaže za to da se ukupna inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. ESB‑ove mjere restriktivne monetarne politike pridonijele su postojanom približavanju ukupne inflacije srednjoročnom cilju od 2 %, što je vidljivo iz najnovijih makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a za europodručje. Temeljna inflacija, odnosno ukupna inflacija bez energije i hrane, smanjila se s 2,6 % u veljači na 2,4 % u ožujku 2025. U općoj dezinflaciji kretanja ukupne i temeljne inflacije uzajamno se pojačavaju. Zbog niže ukupne inflacije smanjuje se potreba za kompenziranjem inflacije, što pridonosi smirivanju dinamike rasta plaća, a smanjuje se i potreba za ponovnim određivanjem cijena. Kako se ukupna inflacija bude smanjivala, dinamika temeljne inflacije postat će umjerenija, što će pridonijeti daljnjem smanjenju ukupne inflacije. Osim toga, približavanju inflacijskom cilju pridonijet će kontinuirani učinak prethodnog pooštravanja monetarne politike na potrošačke cijene i čvrsta usidrenost dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razinama oko ciljne. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima sve veće neizvjesnosti, Upravno vijeće na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke o kamatnim stopama ovisit će o ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće stoga se ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa. Pri određivanju ključnih kamatnih stopa morat će uzimati u obzir rizik njihova prebrzog smanjivanja, koje bi moglo pridonijeti rastu inflacije, i rizik presporog ublažavanja monetarne politike, koje bi nepotrebno naštetilo gospodarskoj aktivnosti i zaposlenosti a moglo bi dovesti i do preniske inflacije.

Grafikon 1.

Kretanja ukupne i temeljne inflacije

(godišnje promjene u postotcima)

1.2. Utjecaj inflacije i monetarne politike na različite sektore

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da procijeni učinak promjena kamatnih stopa na različite gospodarske sektore, među ostalim na kapitalno intenzivne sektore. [stavak 10.]

ESB pomno prati i analizira kretanja u različitim sektorima, među ostalim na tržištu rada, kako bi bolje razumio utjecaj svoje monetarne politike na potrošnju kućanstava i odluke poduzeća o ulaganjima te stoga i na inflaciju. Na primjer, analiza ESB‑a pokazuje da mjere monetarne politike imaju veći utjecaj na sektor prerađivačke industrije nego na uslužni sektor.^[3] Praćenje sektorskih kretanja posebno je važno za procjenu stajališta monetarne politike jer aktivnost u uslužnom sektoru obično zaostaje u odnosu na aktivnost u sektoru prerađivačke industrije u poslovnom ciklusu. Visoke kamatne stope nepovoljno su utjecale na gospodarstvo, posebno na ulaganje privatnog sektora. Međutim, održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i dalje je najučinkovitiji način da se monetarnom politikom podupre stabilno makroekonomsko okružje koje pogoduje ulaganju. Stabilnost cijena ključna je za bilo koju vrstu ulaganja u dugotrajnu imovinu jer poduzećima pruža veću sigurnost da njihovi troškovi s vremenom neće pretjerano rasti.

1.3. ESB‑ovi alati za predviđanje

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da nastavi s preispitivanjem i poboljšanjem svojih modela kako bi se bolje razlikovali izvori inflacije na strani potražnje od onih na strani ponude. [stavak 19.]

ESB stalno preispituje i posuvremenjuje svoje modele, među ostalim kako bi bolje uzeo u obzir činitelje na strani ponude i činitelje na strani potražnje. Nijedan model ne može uzeti u obzir sve gospodarske činitelje i transmisijske kanale. Stoga ESB primjenjuje pristup niza modela.^[4] Budući da se gospodarske strukture stalno razvijaju i razlozi gospodarskih fluktuacija mijenjaju, ESB redovito preispituje i unaprjeđuje svoje modele te razvija nove. Na primjer, ESB stalno poboljšava svoje alate za modeliranje kako bi mogao bolje procjenjivati utjecaj rizika povezanih s klimatskim promjenama, geopolitičkih napetosti ili tehnoloških kretanja, kao što je primjena umjetne inteligencije, na činitelje potražnje i ponude.^[5] Unatoč tome, posljednjih nekoliko godina zabilježeni su gospodarski šokovi kakvih dosad nije bilo, pa su velike pogreške prognostičara u različitim organizacijama bile neizbježne i uobičajene. Međutim, pogreške u prognozama u posljednje su vrijeme znatno smanjene. Bez obzira na to, to je nedavno iskustvo potaknulo razmišljanje o primjerenosti alata koji se rabe, posebno o tome kako unaprijediti procjenu utjecaja činitelja ponude i potražnje na inflaciju, što je postalo ključno pitanje u raspravi o monetarnoj politici. Stoga analiza izvora inflacije na strani ponude i potražnje ima središnju ulogu u kontinuiranoj procjeni strategije ESB‑a. U sklopu procjene također će se objasniti općenitija dosadašnja poboljšanja okvira ESB‑a za modeliranje i prognoziranje te moguća dodatna poboljšanja tog okvira.

1.4. Bilanca ESB‑a i kupnje vrijednosnih papira

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da nastavi pratiti postupno smanjenje svoje bilance te utjecaj tog smanjenja na gospodarstvo europodručja. ESB se poziva da podijeli uvide o učinku programa kupnje vrijednosnih papira na funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući utjecaj na mirovinske fondove i osiguravajuća društva. [stavak 23.]

Bilanca Eurosustava nastavlja se smanjivati. Smanjivanje bilance posljedica je smanjivanja portfelja programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i portfelja hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Osim toga, banke su do kraja 2024. u cijelosti otplatile iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, čime je završio taj dio normalizacije bilance. Tržište je dobro apsorbiralo smanjivanje portfelja APP‑a i PEPP‑a tako da nije došlo do poremećaja a banke su zamijenile ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja tržišnim izvorima financiranja. Kako je Eurosustav postupno smanjivao držanja vrijednosnih papira, drugi ulagači, među ostalim kućanstva, banke, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, postupno su povećavali svoja držanja. ESB redovito dijeli informacije o svojim kupnjama vrijednosnih papira i komunicira s dionicima.^[6] Među ostalim, raspravlja s tržišnim sudionicima i objavljuje statističke podatke o držanju vrijednosnih papira. Nadalje, ESB je znatno proširio objave o analizi funkcioniranja financijskih tržišta, a posebno o utjecaju normalizacije svoje bilance.^[7] Nastavit će pratiti učinke normalizacije bilance na funkcioniranje financijskih tržišta i gospodarstvo. U projekcijama stručnjaka ESB‑a odnosno Eurosustava uzima se u obzir širok raspon cijena na financijskim tržištima, uključujući one na koje bi smanjenje bilance moglo utjecati.

Grafikon 2.

Bilanca Eurosustava: stanje i prognoze

(bil. EUR)

1.5. Transmisija monetarne politike

U Rezoluciji Europskog parlamenta od ESB‑a se traži da učini nešto u vezi s plaćanjem kamata na pričuve banaka. [stavak 22.]

Transmisija monetarne politike ovisi o sposobnosti ESB‑a da učinkovito usmjerava kretanje kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu novca. Riječ je o prvom koraku u transmisijskom lancu kojim se u konačnici određuju kamatne stope za poduzeća i kućanstva, što utječe na njihove odluke o ulaganju i potrošnji te ESB‑u omogućuje da ostvari svoj srednjoročni inflacijski cilj. Remuneracijom depozita koje banke drže kod Eurosustava usidrene su kratkoročne kamatne stope na tržištu novca, što omogućuje usklađivanje njihova kretanja s ciljnim stajalištem monetarne politike. Da ti depoziti nisu remunerirani, kratkoročne kamatne stope na tržištu novca mogle bi pasti do nule. U tom slučaju ne bi ESB‑u omogućivale da oblikuje uvjete financiranja. U usmjeravanju kretanja kamatnih stopa na tržištu novca ESB istodobno pokušava postići najveću učinkovitost, uključujući troškovnu učinkovitost. Na primjer, u rujnu 2023. Upravno vijeće odlučilo je da će se minimalne pričuve banaka, tj. udio pričuva koje moraju držati kod nacionalne središnje banke, remunerirati po stopi od 0 %. Tom je odlukom poboljšana učinkovitost monetarne politike: smanjen je ukupni iznos kamata koje je potrebno platiti na pričuve a ESB i dalje može učinkovito usmjeravati kretanje kamatnih stopa na tržištu novca. Sve sigurniji da se inflacija postojano vraća na ciljnu razinu ESB je postupno smanjivao kamatnu stopu na novčani depozit na 2,50 %, odnosno za 150 baznih bodova u odnosu na njezinu najveću vrijednost u rujnu 2023., čime je smanjen iznos kamata koje se isplaćuju bankama. Osim toga, višak pričuva smanjuje se s obzirom na otplatu iznosa za koje su se banke zadužile u sklopu operacija dugoročnog kreditiranja i smanjenje portfelja obveznica jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih obveznica.

1.6. Uključivanje stambenih objekata u vlasništvu stanara u HIPC

U Rezoluciji Europskog parlamenta poziva se na ubrzanje plana uključivanja stambenih objekata u vlasništvu stanara u harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) i naglašava da je to poželjno zbog reprezentativnosti i usporedivosti među državama europodručja. [stavak 20.]

Uključivanje stambenih objekata u vlasništvu stanara u HIPC kako bi se unaprijedilo mjerenje inflacije i dalje je važna tema za ESB. Dogovor o tretmanu stambenih objekata u vlasništvu stanara u kontekstu HIPC‑a još nije postignut u Europskom statističkom sustavu.^[8] Budući da Eurostat trenutačno ne izrađuje eksperimentalne indekse koji bi spojili HIPC i podatke o stambenim objektima u vlasništvu stanara, ESB taj nedostatak nadoknađuje internim izračunom analitičkih indeksa kojima se spajaju podatci HIPC‑a s indeksima cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara primjenom dvaju pristupa, pristupa neto nabave i pristupa jednakovrijednosti najma (imputiranjem najamnina).^[9] ESB snažno podupire istraživački program Europskog statističkog sustava, čiji je cilj istražiti tri alternativna pristupa za uključivanje stambenih objekata u vlasništvu stanara u HIPC te povezana konceptualna i praktična pitanja, i nada se da će istraživanje dovesti do opipljivih rezultata.

2. Mandat ESB‑a

2.1. Sekundarni cilj ESB‑a

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da se pridržava svojeg mandata pri tumačenju svojeg sekundarnog cilja ili djelovanju u skladu s njim. ESB se poziva da u svoje godišnje izvješće uvrsti posebno poglavlje u kojem objašnjava kako je protumačio i proveo svoj sekundarni cilj. ESB se također poziva da preispita svoje politike kako bi njima promicao konkurentnost EU‑a a da pritom ne ugrožava primarni cilj ESB‑a. [stavci 33., 34., 35. i 39.]

ESB se u prvom redu zalaže za ostvarenje svojeg primarnog cilja, odnosno za održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, Upravno vijeće u svojim odlukama o monetarnoj politici vodi računa o pitanjima koja se odnose na sekundarni cilj. Taj pristup proizlazi iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se od ESB‑a traži da „podržava opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije”. Zbog toga je sekundarni cilj izričito obuhvaćen strategijom monetarne politike ESB‑a. Pri prilagodbi svojih instrumenata monetarne politike Upravno će vijeće, u slučaju da su dvije konfiguracije skupa instrumenata jednako povoljne za stabilnost cijena i ne dovode je u pitanje, odabrati konfiguraciju koja najbolje podržava opće ekonomske politike Europske unije povezane s rastom, zapošljavanjem i društvenom uključenošću te koja štiti financijsku stabilnost i pridonosi ublažavanju učinka klimatskih promjena radi pridonošenja ciljevima EU‑a.

ESB izvješćuje o svojim odlukama o monetarnoj politici i analizama na kojima se te odluke temelje a koje su povezane sa sekundarnim ciljem u različitim poglavljima svojega godišnjeg izvješća. Godišnje izvješće ESB‑a za 2023. sadržava poseban okvir s objašnjenjem kako se sekundarni cilj uzima u obzir u provedbi monetarne politike ESB‑a i kako ESB izvješćuje o svojim aktivnostima povezanima sa sekundarnim ciljem. U okviru piše gdje se u Godišnjem izvješću mogu pronaći informacije o odlukama o monetarnoj politici i analize na kojima se te odluke temelje a koje su povezane sa sekundarnim ciljem. U Godišnjem izvješću za 2024. te su informacije ponovno u različitim poglavljima.

Kao nadležne institucije EU‑a Europska komisija, Vijeće Europske unije i Europski parlament poduzimaju mjere za jačanje konkurentnosti EU‑a, koje ESB podupire. ESB već uzima u obzir pitanja povezana s rastom i konkurentnošću u svojim odlukama o monetarnoj politici te će i dalje uzimati u obzir učinak politika i mjera EU‑a na tom području. ESB posebno pozdravlja Komunikaciju Komisije od 29. siječnja 2025. – Kompas konkurentnosti za EU i glavne mjere opisane u tom dokumentu.^[10] ESB je spreman pridonijeti razvoju predviđenih zakonodavnih inicijativa kao savjetodavac za zakonodavstvo EU‑a u skladu s člankom 127. stavkom 4. UFEU‑a. Osim toga, kontinuirane inicijative u sklopu zadaća ESB‑a iz Ugovora, prije svega na području plaćanja, kao što su promicanje inovacija, integracije i otpornosti na području europske poslijetrgovinske infrastrukture te pripreme za moguće uvođenje digitalnog eura, važni su elementi jačanja konkurentnosti Europe.

2.2. Geopolitička pitanja

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da izradi geopolitički plan za razdoblje 2025. – 2030. kako bi se bolje razumjele posljedice rata i sukoba za stabilnost cijena. [stavci 19., 40. i 41.]

ESB aktivno prati geopolitička kretanja zbog njihove važnosti za gospodarsku aktivnost, inflaciju i financijsku stabilnost te ih uzima u obzir u razmatranju monetarne politike. Geopolitičke napetosti mogu izazvati gospodarske šokove i neizvjesnost te mogu znatno utjecati na stabilnost cijena. ESB stoga redovito dopunjuje standardne projekcije analizama scenarija kako bi procijenio mogući učinak hipotetskih događaja, kao što su ratovi i sukobi, koji nisu uključeni u osnovne projekcije. Na primjer, u analizi scenarija sadržanoj u Makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2023. razmatraju se rizici od izvanrednih događaja za osnovne projekcije povezani s mogućom snažnom, dugotrajnom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, uključujući djelomično zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Osim toga, pri donošenju odluka o monetarnoj politici Upravno vijeće uzima u obzir, među ostalim, geopolitička kretanja i rizike, što je vidljivo iz prikaza njegovih sastanaka povezanih s monetarnom politikom. ESB pomno prati i posljedice tih kretanja za financijsku stabilnost u europodručju. Nove informacije o tim rizicima redovito se objavljuju u ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review). Posljedice geopolitičkih kretanja i rizika za financijsku stabilnost europodručja pomno su ispitane u Pregledu financijske stabilnosti iz svibnja i studenoga 2024. Naposljetku, u sklopu kontinuirane procjene strategije monetarne politike ESB izvlači pouke iz svojeg odgovora na šok cijena energije u 2022. i 2023., koji je bio posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Tom će se procjenom povećati spremnost ESB‑a za buduće šokove na strani ponude, posebno one potaknute geopolitičkim događanjima. ESB će o svojim nalazima izvijestiti Europski parlament i spreman je na daljnji dijalog na temelju tih nalaza.

3. Klimatske promjene

3.1. Klimatske promjene i inflacija

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da dodatno procijeni u kojoj mjeri klimatske promjene utječu na njegovu sposobnost očuvanja stabilnosti cijena. [stavak 36.]

ESB provodi opsežnu analizu kako bi shvatio utjecaj fizičkih posljedica klimatskih promjena i zelene tranzicije na inflaciju i gospodarstvo. Utjecaj ekstremnih klimatskih događaja na gospodarstvo složen je i višedimenzionalan. Češći i ekstremniji klimatski događaji mogu utjecati na gospodarsku aktivnost i razine inflacije. Zbog njih može doći do istodobnih šokova na strani ponude i potražnje, što dovodi do kolebljivosti i neizvjesnosti inflacije. Na primjer, istraživanja ESB‑a pokazuju da bi više temperature mogle dovesti do viših cijena hrane i imati različite učinke na inflaciju cijena usluga u različitim godišnjim dobima i državama.^[11] Dugoročnije gledano, povećani fizički rizici mogli bi imati i strukturne učinke na dugoročni rast i dugoročne kamatne stope. ESB je također razvio pristupe koji se temelje na modelima za analizu prijenosa strategija dekarbonizacije, kao što su porezi na ugljik, sustav EU‑a za trgovanje emisijama (sustav ETS EU‑a) i scenariji kombinacije politika, preko energetskog sektora na proizvodnju i inflaciju.^[12] Analize stručnjaka rabe se u izradi makroekonomskih projekcija i kao scenariji s polazištem u osnovnim projekcijama. Na primjer, prošireni program sustava ETS EU‑a izričito je uzet u obzir u projekcijama iz prosinca 2024. kao mogući činitelj malo više inflacije na kraju projekcijskog razdoblja. Osim toga, ESB je analizirao potrebe za financiranjem, ulogu privatnog sektora i potporu javnog sektora u mobilizaciji zelenog ulaganja.^[13] Znatno ulaganje u zelenu tranziciju može imati i dalekosežne gospodarske i financijske posljedice važne za monetarnu politiku te utjecati, na primjer, na inflacijske pritiske i kolebljivost inflacije, troškove kapitala i proizvodnje te na tržišta rada. Procijenjeni ukupni makroekonomski i financijski učinak ovisi o pretpostavljenim odgovorima monetarne politike. Premda strategija monetarne politike ESB‑a ima srednjoročnu orijentaciju koja ESB‑u omogućuje da zanemari kratkoročna odstupanja inflacije od ciljne razine, veliki ili trajni šokovi mogli bi dovesti do učvršćivanja odstupanja od ciljne razine ako se to ne spriječi učinkovitim odgovorom monetarne politike. Odgovori politike ESB‑a bili su fleksibilni i prilagodljivi kako bi se održala stabilnost cijena te će biti takvi i ubuduće kako bi se odgovorilo na nove i drukčije izazove, uključujući one povezane s klimatskim promjenama.

3.2. Klimatske promjene i tržišna neutralnost

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da poštuje pristup tržišne neutralnosti u svojim monetarnim operacijama te se prima na znanje da je tržišna neutralnost operativni instrument, a ne pravni zahtjev. [stavak 37.]

ESB djeluje u skladu s načelom „otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući pritom prednost učinkovitoj raspodjeli resursa” u skladu s Ugovorom.^[14] Kako je navedeno u Rezoluciji, tržišna neutralnost operativni je instrument, a ne pravni zahtjev. Tržišna neutralnost može pridonijeti usklađenosti ESB‑ovih intervencija na tržištu s načelom otvorenog tržišnoga gospodarstva. No ESB može opravdano odstupiti od tržišne neutralnosti kako bi ostvario svoje ciljeve i postupio u skladu s načelima iz Ugovora, među ostalim u vezi s upravljanjem rizicima. Na primjer, zbog primjene kriterija prihvatljivosti kao što su minimalni zahtjevi kreditne kvalitete u programima kupnje vrijednosnih papira držanja obveznica ESB‑a nisu nužno bila razmjerna tržišnoj kapitalizaciji. Nadalje, u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i hitnog programa kupnje zbog pandemije kupnje državnih obveznica temeljile su se na ključu za upis kapitala za Eurosustav, a ne na tržišnoj kapitalizaciji. U sklopu programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora pitanja klimatskih promjena uključena su u referentnu vrijednost raspodjele radi smanjenja financijskog rizika povezanog s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava smanjenjem intenziteta ugljika u njegovim držanjima vrijednosnih papira korporativnog sektora. U sklopu nedavnog preispitivanja operativnog okvira Upravno vijeće dogovorilo je i skup načela kojima će se voditi buduća provedba monetarne politike.^[15] Među njima je načelo otvorenog tržišnoga gospodarstva i priznavanje važnosti sekundarnog cilja.

3.3. Klimatske promjene i financijska stabilnost

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da nastavi s radom na testiranjima otpornosti na stres za klimatski rizik koja su razvijena kako bi se procijenila otpornost banaka i poduzeća na rizik klimatske tranzicije. [stavak 40.]

Analitički alati kojima se ESB služi u testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik aktivno se i kontinuirano unaprjeđuju. Posljednjih je godina ESB izradio napredna testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik kako bi procijenio rizike u bilanci Eurosustava i pomogao pojedinačnim bankama i širem financijskom sustavu da procijene rizike kojima su izloženi u različitim klimatskim scenarijima. ESB‑ove aktivnosti obuhvaćaju dva testiranja otpornosti cijeloga gospodarstva na stres za klimatski rizik (2021. i 2023.), testiranje otpornosti na stres usmjereno na bankarski sektor (2022.) i testiranje otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik u sklopu ESB‑ova akcijskog plana za uvrštenje pitanja povezanih s klimatskim promjenama u strategiju monetarne politike (2022.). Na zahtjev Europske komisije ESB je nedavno proveo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u sklopu paketa „Spremni za 55 %” zajedno s europskim nadzornim tijelima i Europskim odborom za sistemske rizike.^[16] Testiranje je pokazalo da gubitci od tranzicijskih rizika, premda vjerojatno neće ugroziti financijsku stabilnost EU‑a, dovode do većih gubitaka za financijske institucije i mogu utjecati na njihovu sposobnost financiranja kada su popraćeni makroekonomskim šokovima.

ESB aktivno pridonosi i boljem razumijevanju rizika povezanih s klimatskim promjenama na drugim forumima. ESB predsjeda područjem rada za oblikovanje i analizu scenarija u sklopu Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava (engl. Network for Greening the Financial System, NGFS), koje je imalo ključnu ulogu u izradi dugoročnih makrofinancijskih klimatskih scenarija.^[17] Tim se scenarijima na osnovi projekcija procjenjuju rizici povezani s klimatskim promjenama s obzirom na različita gospodarska kretanja i kretanja na području politike. Svakim se izdanjem unaprjeđuju: podrobnije se utvrđuju fizički i tranzicijski rizici i uključuju se najnovija dostignuća znanosti o klimi. Pod vodstvom ESB‑a NGFS će u prvoj polovici 2025. objaviti svoje prve kratkoročne klimatske scenarije, koji će biti prvi javno dostupan alat za procjenu neposrednog utjecaja rizika povezanih s klimatskim promjenama. Osim toga, ESB aktivno pridonosi radu Stalnog odbora za nadzor, rizike i inovacije Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u vezi s razvojem okvira na visokoj razini za redovito testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik, koji će pomoći bankama da utvrde i otklone okolišne, socijalne i upravljačke ranjivosti.

4. Digitalni euro

4.1. Namjena i prednosti digitalnog eura

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da dokaže prednosti digitalnog eura, uključujući veću stratešku autonomiju u plaćanjima, višu razinu tržišnog natjecanja na tržištu plaćanja malih vrijednosti, potencijal za poticanje inovacija na području plaćanja i financija, poboljšanu financijsku uključenost i pouzdan izvanmrežni rezervni platni sustav. [stavak 26.]

U uvjetima sve manje uporabe gotovine i veće ovisnosti o pružateljima usluga izvan EU‑a digitalni euro bio bi suvereno sredstvo plaćanja kojim bi se pojedinci mogli slobodno služiti u cijelom europodručju i kojim bi se zaštitila naša monetarna suverenost. Faza istraživanja u projektu digitalnog eura pokrenuta je 2021. kako bi se dodatno ispitala potreba za uvođenjem centralnobankarskog digitalnog novca za plaćanja malih vrijednosti u Europi.^[18] Istraživanje mogućnosti uvođenja digitalnog eura smatralo se nužnim s obzirom na brze promjene u plaćanjima malih vrijednosti (Grafikon 3.). To je potvrdila i Europska komisija u procjeni učinka iz 2023., u kojoj je utvrdila da bi nedostatak centralnobankarskog digitalnog novca za plaćanja malih vrijednosti u europodručju mogao s vremenom ugroziti monetarnu suverenost Eurosustava.^[19] Posljednjih godina dodatno se povećala naša ovisnost o vanjskim pružateljima usluga na području plaćanja malih vrijednosti.^[20] Povezani rizici postali su očitiji i potvrđuju da je digitalni euro potreban kako bi se ojačala strateška autonomija i monetarna suverenost Europe.^[21] Argument za uvođenje digitalnog eura posebno je uvjerljiv s obzirom na fragmentiranost i ovisnost o vanjskim pružateljima usluga na području plaćanja u europodručju.^[22]

Digitalni euro bio bi općeprihvaćeno digitalno sredstvo plaćanja kojim bi se potrošači mogli služiti u cijelom europodručju za plaćanja u trgovinama, na internetu i između potrošača. Njime bi se moglo plaćati i mrežno i izvanmrežno. Digitalni euro imao bi važna obilježja koja ima gotovina: ne bi bio rizičan te bi bio lako dostupan, jednostavan za uporabu i besplatan za osnovnu uporabu.^[23] Pridonio bi učinkovitosti cjelokupnog europskog ekosustava plaćanja jer bi potaknuo inovacije i povećao otpornost na moguće kibernetičke napade i tehničke poremećaje. ESB uspostavlja i inovacijsku platformu za suradnju s dionicima koji žele eksperimentirati s uvjetnim plaćanjima i drugim primjerima uporabe.^[24]

Grafikon 3.

Platni instrumenti kojima se plaćalo na prodajnim mjestima u europodručju od 2016. do 2024.

4.2. Privatnost

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da prednost da snažnim mjerama zaštite privatnosti digitalnog eura i da ih uspostavi kao zlatni standard za privatnost kako bi se zajamčilo povjerenje javnosti i otklonila zabrinutost građana. [stavak 32.]

Zaštita privatnosti korisnika od početka je u središtu projekta digitalnog eura. Funkcija izvanmrežnog plaćanja omogućila bi zaštitu privatnosti usporedivu s gotovinskim plaćanjima jer bi podatci o plaćanju bili dostupni samo platitelju i primatelju plaćanja. Kada je riječ o mrežnim plaćanjima digitalnim eurom, ESB ne bi mogao izravno povezati korisnike i plaćanja. ESB‑u bi bili dostupni isključivo pseudonimizirani podatci, što znači da ESB ne bi vidio osobne podatke na temelju kojih bi mogao utvrditi identitet platitelja. ESB rabi najnoviju tehnologiju zaštite privatnosti te nastavlja ispitivati provedivost i učinkovitost mogućih novih mjera. Osim toga, ESB planira uspostaviti okvir za usklađenost i reviziju zaštite podataka na temelju kojeg bi neovisna tijela za zaštitu podataka nadzirala ESB radi usklađenosti s pravom EU‑a povezanim sa zaštitom podataka, koje sadržava najstrože propise koji se odnose na privatnost i sigurnost na cijelom svijetu.^[25]

4.3. Utjecaj na financijski sektor

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da uzme u obzir financijsku stabilnost i strukturu financijskog sektora u kontekstu uvođenja digitalnog eura. [stavak 31.]

Dizajn digitalnog eura prilagođen je europskom financijskom sustavu koji se zasniva na bankama i uključuje snažne mjere za zaštitu stabilnosti financijskog sustava. Prvo, korisnici ne bi morali držati digitalne eure da bi njima mogli plaćati. Povezivanjem računa u digitalnim eurima s bankovnim računom za plaćanje korisnici bi mogli slati i primati mrežne uplate u digitalnim eurima čak i ako prelaze iznos njihovih sredstava u digitalnim eurima i ograničenje držanja digitalnih eura. Ta „tehnologija vodopada” omogućila bi poduzećima i vladama, kojima ne bi bilo dopušteno držati digitalne eure, da primaju uplate u digitalnim eurima.^[26] Drugo, kao što je slučaj s novčanicama, držanja u digitalnim eurima ne bi se remunerirala i stoga ne bi konkurirala štednim depozitima. Treće, bio bi ograničen iznos digitalnih eura koji pojedinačne osobe mogu držati. U suradnji s tržišnim sudionicima Eurosustav razvija analitički okvir i modele koji bi se rabili za određivanje ograničenja držanja digitalnih eura na temelju triju ključnih područja utvrđenih u nacrtu uredbe: uporabljivost, monetarna politika i financijska stabilnost.^[27] Pritom se posebna pozornost posvećuje razlikama u veličini banaka i poslovnim modelima.^[28] Naposljetku, digitalni euro razvija se uz vrijedan doprinos tržišnih dionika kako bi se mogao integrirati u postojeće strukture i rješenja. To je ključno jer bi digitalni euro distribuirali banke i drugi privatni pružatelji platnih usluga te bi se u najvećoj mogućoj mjeri primjenjivali postojeći platni standardi i infrastruktura.

4.4. Odluka o izdavanju digitalnog eura

U Rezoluciji Europskog parlamenta ustraje se u tome da odluku o izdavanju digitalnog eura ne bi trebalo donositi isključivo Upravno vijeće ESB‑a. [stavak 27.]

Odluka Upravnog vijeća o tome hoće li se i kada izdati digitalni euro donijet će se tek nakon donošenja zakonodavnog okvira, čime će se u potpunosti poštovati uloga suzakonodavaca EU‑a. ESB od početka projekta digitalnog eura redovito obavještava Europski parlament o ostvarenom napretku.^[29] Predloženo zakonodavstvo bit će okvir unutar kojeg bi se digitalni euro mogao uvesti kao zakonsko sredstvo plaćanja i obuhvaćat će područja privatnosti, distribucije i financijske stabilnosti.^[30] Upravno vijeće pomno će razmotriti eventualne prilagodbe dizajna koje bi mogle proizići iz zakonodavnih rasprava i svjesno je da je široka politička potpora ključna za donošenje odluke o izdavanju digitalnog eura. ESB će i dalje u svakom trenutku biti potpuno odgovoran za svoje djelovanje te redovito i detaljno obavještavati Europski parlament o napretku Eurosustava u projektu digitalnog eura, ne samo u ovoj fazi, već i nakon završetka zakonodavnih rasprava.

4.5. Važnost gotovine

U Rezoluciji Europskog parlamenta ponavlja se da bi gotovina trebala ostati široko dostupna i pristupačna u svakom trenutku radi raznovrsnosti sredstava plaćanja. [stavak 29.]

Gotovina će i dalje biti ključan i nezamjenjiv element jedinstvene valute, čak i ako se uvede digitalni euro. Jedinstvena obilježja gotovine kao fizičkog novca koji se može rabiti neovisno o tehnologiji upućuju na njezinu trajnu važnost i potrebu njezine dostupnosti za stanovnike europodručja. ESB snažno podupire Prijedlog uredbe Europske komisije o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja^[31], koji je sastavni dio paketa o jedinstvenoj valuti. U skladu s tom uredbom države europodručja morale bi jamčiti dostatno i učinkovito prihvaćanje gotova novca i pristup gotovu novcu na cijelom svojem državnom području. ESB naglašava važnost dovršetka zakonodavnog postupka sa suzakonodavcima EU‑a tijekom 2025. Osim toga, pozdravlja postojeće zakonodavne inicijative nekoliko država članica koje su usmjerene na određene nedostatke i prijetnje nacionalnoj gotovinskoj infrastrukturi, na primjer na pristup bankomatima i teritorijalnu pokrivenost. Te inicijative upućuju na važnost uredbe.

5. Ostale aktivnosti ESB‑a, transparentnost i odgovornost

5.1. Međunarodna uloga eura

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da razmotri jačanje međunarodne uloge eura kako bi se povećala njegova privlačnost kao rezervne valute i poduprle promjene u tom smjeru koje su potaknute tržištem. [stavak 43.]

Euro je druga najvažnija rezervna valuta na globalnoj razini i njegov je status popratni učinak dobrih gospodarskih politika u europodručju, koje bi trebalo nastaviti provoditi. ESB prati međunarodnu ulogu eura i objavljuje svoju analizu u godišnjim izvješćima. U skladu s najnovijim izvješćem objavljenim u lipnju 2024., udio eura u ukupnoj uporabi međunarodnih valuta prema raznim je pokazateljima još od njegova uvođenja 1999. veći od 19 %.^[32] Primjerice, u 2023. udio eura u deviznim pričuvama u svijetu iznosio je oko 20 %, dok je udio američkog dolara iznosio oko 58 % a japanskog jena oko 6 %. Snažni ekonomski fundamenti, uključujući učinkovite gospodarske politike, važni su činitelji međunarodne uloge valuta. ESB pridonosi učinkovitim gospodarskim politikama u europodručju tako što predano radi na ispunjavanju svoje glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju. Time se pridonosi i očuvanju privlačnosti eura kao sredstva pohrane vrijednosti. Učinkovite gospodarske politike bit će ključne i za jačanje otpornosti međunarodne uloge eura u potencijalno rascjepkanijem svijetu. Prelaskom na dublje povezanu, potpuniju ekonomsku i monetarnu uniju, uključujući istinsku uniju tržišta kapitala, europska bi tržišta postala dublja i likvidnija. Nadalje, međunarodnoj ulozi eura mogao bi pridonijeti i digitalni euro, i to jačanjem otpornosti europskog platnog sustava i pružanjem alternative stabilnim kriptovalutama osiguranima američkim dolarima za brza i pouzdana digitalna plaćanja. Naposljetku, očuvanje vladavine prava u Europi ključno je za održavanje globalnog povjerenja u euro.

5.2. Kibernetička sigurnost i otpornost

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da zajamči sigurnost i zaštitu monetarnog sustava za njegove korisnike, posebno u svjetlu aktualnih geopolitičkih događanja i pozdravlja pozornost koju ESB pridaje rizicima od kibernetičkih napada. [stavak 45.]

ESB je odlučan u odgovoru na nove kibernetičke prijetnje i nastavlja davati prednost sigurnosti i otpornosti monetarnog sustava. Budući da učinkovita kibernetička otpornost zahtijeva suradnju, ključan element tog pristupa bliska je suradnja ESB‑a s drugim članicama Europskog sustava središnjih banaka i jedinstvenog nadzornog mehanizma te tijelima i agencijama EU‑a. Na primjer, nacionalne središnje banke koje pružaju usluge sustava TARGET posvećuju veliku pozornost stalnom razvoju i poboljšanju sposobnosti kibernetičke obrane kako bi se omogućio nesmetan, učinkovit i siguran tok gotovine, vrijednosnih papira i kolaterala u cijeloj Europi. U ožujku 2024. ESB je posuvremenio strategiju Eurosustava za kibernetičku otpornost i proširio područje njezine primjene kako bi obuhvatila i nove kibernetičke prijetnje.^[33] Revidirana strategija i posuvremenjeni okvir za etičko hakiranje koje se zasniva na obavještajnim podatcima o prijetnjama (TIBER‑EU) usklađeni su s Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA), čime se jača IT sigurnost i usklađuje operativna otpornost u financijskom sektoru.^[34],[35] ESB trenutačno unaprjeđuje nadzorna očekivanja povezana s kibernetičkom otpornošću infrastrukura financijskog tržišta i surađuje s ključnim dionicima kako bi ta očekivanja bila u skladu s najsuvremenijom tehnologijom i odgovarajućim globalnim standardima. Te su mjere ključne za očuvanje stabilnosti financijskog sustava europodručja u uvjetima geopolitičkih i tehnoloških izazova.

5.3. ESB‑ov okvir za zviždače

U Rezoluciji Europskog parlamenta poziva se na daljnje poboljšanje ESB‑ova internog okvira za zviždače i njegovo usklađivanje s Direktivom EU‑a o zviždačima. [stavak 53.]

ESB‑ov interni okvir za zviždače izmijenjen je i moderniziran u 2020.^[36] Time je postignuta usklađenost s načelima Direktive.^[37] Kao što je prethodno istaknuto, okvir među ostalim (1) obuhvaća najsuvremeniji alat za anonimnu prijavu povreda, (2) sadržava mjere za zaštitu povjerljivosti i (3) pruža sveobuhvatan okvir za zaštitu zviždača i svjedoka od odmazde. Bez obzira na to i na temelju iskustva stečenog u provedbi okvira tijekom posljednjih nekoliko godina, ESB trenutačno uvodi dodatna poboljšanja kako bi ojačao opće zaštitne mjere za pojedince koji prijavljuju moguće povrede. Pritom je posebno usmjeren na uspostavu cjelovitog, transparentnog i učinkovitog skupa pravila koja su u skladu s ESB‑ovom ulogom uključiva poslodavca, potiču rano rješavanje problema na radnom mjestu, jamče prava i uravnoteženost interesa uključenih osoba te pridonose sigurnom radnom okružju u kojem se postupa s poštovanjem. Ključni elementi predviđenog revidiranog okvira obuhvaćaju pojačanu zaštitu osoba izloženih riziku od odmazde te pojednostavnjene postupke koji omogućuju pravovremene istrage usmjerene na pojedinca, pri čemu se poštuju odgovarajuća postupovna prava. O tim poboljšanjima trenutačno se raspravlja s predstavnicima zaposlenika ESB‑a.

5.4. Komunikacija, informiranje i obrazovanje

U Rezoluciji Europskog parlamenta potiče se suradnja s državama članicama i nacionalnim središnjim bankama u pogledu programa financijske pismenosti. [stavak 48.]

Financijska pismenost stanovništva sve se više prepoznaje kao aspekt učinkovite transmisije monetarne politike. Iako nacionalne središnje banke i druga nacionalna tijela najviše rade na jačanju financijske pismenosti, ESB također pridonosi boljem razumijevanju gospodarstva, osnovnih financijskih pitanja i ESB‑ovih politika. Pritom primjenjuje nove pristupe kao što su novi kanal na YouTubeu Espresso Economics s tjednim videozapisima u kojima se objašnjavaju ekonomski pojmovi i kvizovi na platformi Kahoot! te u komunikaciji i dalje nastoji rabiti pristupačniji jezik. ESB je u suradnji s nacionalnim središnjim bankama također skrenuo pozornost na znatnu razliku u financijskoj pismenosti između žena i muškaraca novom inicijativom povodom Međunarodnog dana žena. U inicijativi je utvrđeno pet obveza za prevladavanje rodnih razlika u financijskoj pismenosti, uključujući stvaranje mreže središnjih banaka za financijsku pismenost.

5.5. Odgovornost ESB‑a

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB i Europski parlament pozivaju se da u potpunosti iskoriste mehanizme odgovornosti i transparentnosti te da, kada je to moguće, dodatno poboljšaju te mehanizme, ne dovodeći pritom u pitanje neovisnost ESB‑a. Europski sustav središnjih banaka poziva se da nastavi i ojača svoje dijaloge s nacionalnim parlamentima. [stavci 4. i 54.]

ESB iznimno cijeni obostrano koristan odnos s Europskim parlamentom koji se zasniva na odgovornosti. ESB‑ove obveze povezane s odgovornošću utvrđene su primarnim pravom EU‑a. Tijekom godina ESB je surađivao s Europskim parlamentom kako bi ojačao svoju odgovornost, nadilazeći zahtjeve propisane Ugovorima. S tim u vezi predsjednice ESB‑a i Europskog parlamenta u lipnju 2023. potpisale su razmjenu pisama u kojima se pobliže određuju kanali odgovornosti i iznosi dogovor o praksi povezanoj s odgovornošću na području središnjeg bankarstva. Tijekom posljednjeg parlamentarnog saziva ESB je još češće surađivao s Europskim parlamentom nego u prethodnim sazivima (Grafikon 4.). Osim nadzorne funkcije Europskog parlamenta, ESB cijeni i priliku da građanima i njihovim izabranim predstavnicima objasni svoje politike i čuje njihova mišljenja. Time se povećava transparentnost, vjerodostojnost i učinkovitost politika ESB‑a. ESB je stoga i dalje potpuno predan svojim aktivnostima povezanima s odgovornošću i transparentnošću i cilj mu je nastaviti poboljšavati interakciju s Europskim parlamentom, u skladu s odredbama primarnog prava EU‑a.

Grafikon 4.

Broj razmjena s Europskim parlamentom

(broj godišnje)

Premda su nacionalni parlamenti prije svega u kontaktu s nacionalnim središnjim bankama, ESB se povremeno sastaje s izaslanstvima nacionalnih parlamenata na ad hoc osnovi. ESB ispunjava svoje obveze odgovornosti prvenstveno prema Europskom parlamentu a nacionalni parlamenti prije svega su u kontaktu s nacionalnim središnjim bankama unutar Eurosustava. Opseg i priroda te interakcije ovise o državi i njezinu institucionalnom okviru. Ipak, ESB povremeno prima izaslanstva nacionalnih parlamenata ili posjećuje nacionalne parlamente radi rasprave o temama koje su važne za europodručje. Te se razmjene odvijaju na zahtjev nacionalnog parlamenta i ovise o dostupnosti ESB‑a, pri čemu se nastoji postići ravnoteža u suradnji s parlamentima europodručja.^[38] Nacionalne središnje banke koje su dio Europskog sustava središnjih banaka, ali nisu dio Eurosustava provode monetarnu politiku autonomno, zato ESB u pravilu s njihovim nacionalnim parlamentima ne razmjenjuje informacije o svojoj monetarnoj politici.