1. Pregled
Gospodarstvo europodručja oslabjelo je u drugoj polovici 2023. zbog nepovoljnog utjecaja pooštrenih uvjeta financiranja, slabog povjerenja i gubitaka konkurentnosti. Očekuje se da će se oporaviti, ali malo sporije nego što je predviđeno u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a iz rujna 2023. Kratkoročni pokazatelji upućuju na slabu gospodarsku aktivnost u četvrtom tromjesečju 2023. Međutim, očekuje se da će gospodarski rast jačati od početka 2024. usporedno s rastom realnog raspoloživog dohotka, kojemu će pridonijeti smanjenje inflacije, snažan rast plaća i otporna zaposlenost, te rastom izvoza koji će dosegnuti povećanu inozemnu potražnju. Utjecaj pooštravanja monetarne politike ESB‑a i nepovoljnih uvjeta ponude kredita i dalje se prenosi na realno gospodarstvo, što utječe na izglede za rast u kratkoročnom razdoblju. Očekuje se da će ti nepovoljni utjecaji poslije oslabjeti i pridonijeti rastu u ostatku projekcijskog razdoblja. Općenito gledajući, godišnji prosječni rast realnog BDP‑a trebao bi se usporiti s 3,4 %, koliko je iznosio u 2022., na 0,6 % u 2023. te se zatim povećati na 0,8 % u 2024. i ustaliti na 1,5 % u 2025. i u 2026. U odnosu na projekcije iz rujna 2023. izgledi za rast BDP‑a revidirani su blago naniže za 2023. i 2024. na osnovi nedavno objavljenih podataka i slabih anketnih podataka i nisu promijenjeni za 2025.[1]
Inflacija se nastavila smanjivati zbog smanjivanja inflacije cijena energije, pooštravanja monetarne politike te daljnjeg slabljenja pritisaka proizvođačkih troškova i rješavanja uskih grla u opskrbnim lancima. Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om, koja se u studenome 2023. smanjila na 2,4 %, kratkoročno privremeno povećati zbog ponovnog rasta inflacije cijena energije. Međutim, očekuje se da će se temeljni dezinflacijski proces nastaviti unatoč snažnim povećanjima troškova rada, koji su u sve većoj mjeri glavni pokretač inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. Unatoč određenom hlađenju, predviđa se da će na tržištu rada i dalje nedostajati radne snage, zbog čega bi, zajedno s učincima naknada za prethodno visoku inflaciju, rast nominalnih plaća trebao ostati na visokim razinama. Međutim, očekuje se slabljenje rasta plaća tijekom projekcijskog razdoblja kako pozitivni učinci naknade za inflaciju budu postupno slabjeli. Dobit se znatno povećala u 2022., ali bi se trebala smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja i biti zaštitni sloj za prijenos troškova rada. Općenito gledajući, procjenjuje se da će srednjoročna inflacijska očekivanja ostati usidrena na inflacijskom cilju ESB‑a od 2 % a ukupna inflacija mjerena HIPC‑om trebala bi se smanjiti s 5,4 % u 2023. na prosječnih 2,7 % u 2024., 2,1 % u 2025. i 1,9 % u 2026. U odnosu na projekcije iz rujna 2023. inflacija mjerena HIPC‑om revidirana je naniže za 2023. i 2024. uglavnom zbog nedavnih ostvarenja koja su bila slabija od očekivanih i nižih pretpostavki o cijenama energetskih sirovina, a za 2025. nije revidirana.
Tablica 1.
Projekcije rasta i inflacije za europodručje
(godišnje stope promjene)
prosinac 2023. | rujan 2023. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
realni BDP | 3,4 | 0,6 | 0,8 | 1,5 | 1,5 | 3,4 | 0,7 | 1,0 | 1,5 |
HIPC | 8,4 | 5,4 | 2,7 | 2,1 | 1,9 | 8,4 | 5,6 | 3,2 | 2,1 |
Napomene: Podatci o realnom BDP‑u godišnji su prosjeci sezonski i kalendarski prilagođenih podataka. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
Neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima i dalje je velika, zbog čega su projekcije rasta i inflacije prikazane s rasponima neizvjesnosti (Grafikoni 1., 4. i 7.). Ovo izvješće sadržava scenarij kojim se procjenjuju posljedice moguće eskalacije sukoba na Bliskom istoku za gospodarstvo europodručja (Okvir 3.) te niz analiza osjetljivosti povezanih s alternativnim kretanjima cijena energenata i prehrambenih sirovina (Okvir 4.).
2. Realno gospodarstvo
Gospodarska aktivnost u europodručju neznatno se smanjila u trećem tromjesečju 2023. zbog negativnog doprinosa smanjenja zaliha rastu, pri čemu je taj doprinos neutraliziran pozitivnim doprinosom domaće potražnje (Grafikon 1.). Gospodarski rast europodručja u trećem tromjesečju 2023. iznosio je –0,1 %, što je malo manje od nulte stope rasta koja je predviđena u projekcijama iz rujna 2023.[2] U trećem se tromjesečju dodana vrijednost prerađivačke industrije i građevinarstva nastavila smanjivati a dodana vrijednost usluga povećala se. Kad je riječ o sastavnicama potražnje, osobna potrošnja povećala se u trećem tromjesečju, posebno za usluge, čemu su vjerojatno pridonijele usluge koje zahtijevaju blizak fizički kontakt tijekom ljetne sezone, i za trajne proizvode. Nasuprot tome, gubitci konkurentnosti zbog tečajnih kretanja i kretanja cijena energije prouzročili su pad izvoza.
Grafikon 1.
Rast realnog BDP‑a europodručja
(stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje, sezonski i kalendarski prilagođeni tromjesečni podatci)
Napomene: Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka (vidi i bilješku 2). Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Rasponi oko središnjih projekcija pokazuju razinu neizvjesnosti i simetrični su. Temelje se na pogreškama iz prošlih projekcija, uz prilagodbu za netipične vrijednosti. Rasponima, od najtamnijeg prema najsvjetlijem, prikazane su 30‑postotna, 60‑postotna i 90‑postotna vjerojatnost da će stvarni rast realnog BDP‑a biti u odgovarajućem intervalu. Za više informacija vidi Okvir 6. Makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a za europodručje, ožujak 2023.
Imajući u vidu pooštrene uvjete financiranja, očekuje se da je rast realnog BDP‑a u četvrtom tromjesečju 2023. slab te da će se od prvog tromjesečja 2024. postupno oporavljati, čemu će pridonijeti povećanje realnog dohotka i inozemne potražnje. Istodobno slabi poticajni utjecaj ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije i rješavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima i nastavlja se znatan nepovoljan utjecaj pooštravanja uvjeta financiranja i povećane nesigurnosti potrošača. Anketni pokazatelji upućuju na vrlo slabu domaću gospodarsku aktivnost ili njezinu kontrakciju u četvrtom tromjesečju 2023., pri čemu postoje određene naznake da se pad aktivnosti zaustavio. Nadalje, smanjenje inflacije i rast plaća, u uvjetima daljnje oskudice radne snage na tržištu rada, trebali bi poduprijeti kupovnu moć kućanstava na prelasku u 2024. godinu. Osim toga, očekuje se da će se rastom izvoza, premda je on i dalje slab, djelomično nadoknaditi gubitak udjela na izvoznom tržištu zabilježen u posljednjim tromjesečjima. Općenito gledajući, očekuje se da je gospodarska aktivnost u četvrtom tromjesečju 2023. ostala slaba, ali trebala bi potom postupno jačati potaknuta daljnjim povećanjem realnog raspoloživog dohotka i inozemne potražnje te posljedičnim rastom osobne potrošnje i izvoza u uvjetima vjerojatnog oporavka povjerenja ne bude li novih nepovoljnih šokova.
Predviđa se da će se stope rasta BDP‑a u srednjoročnom razdoblju ustaliti na razinama koje su uglavnom u skladu s prosječnom pretpandemijskom razinom, čemu će pridonijeti rast realnih dohodaka i jačanje inozemne potražnje. Očekuje se da će rast realnog BDP‑a ojačati tijekom 2024. i 2025. te da će se stabilizirati u 2026. (Tablica 2.). Premda utjecaj povoljnih činitelja zabilježen u posljednjim mjesecima slabi, predviđa se da će rastu u prvom redu pridonijeti smanjenje inflacijskih pritisaka ali i slabljenje šoka cijena energije te snažan rast dohodaka. Ti će činitelji, u uvjetima otpornih tržišta rada, dovesti do snažnog oporavka osobne potrošnje. Međutim, ukidanje kompenzacijskih fiskalnih mjera koje su uvedene od 2022. zbog cijena energije i inflacije imat će mali negativan utjecaj na rast u razdoblju od 2024. do 2026.
Pooštreni uvjeti financiranja trebali bi i dalje negativno utjecati na rast, ali taj bi utjecaj trebao postupno slabjeti tijekom projekcijskog razdoblja. Utjecaj mjera monetarne politike koje se provode od prosinca 2021. i dalje se prenosi na realno gospodarstvo, što utječe na izglede za rast, osobito za 2023. i 2024.[3] Osim toga, prema rezultatima ESB‑ove najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, uvjeti ponude kredita znatno su pooštreni od početka godine i rast kredita znatno se smanjio. Pooštrenje uvjeta ponude kredita trebalo bi u prvom redu negativno utjecati na poslovna i stambena ulaganja te u manjoj mjeri na osobnu potrošnju. Iako su točno vrijeme i jačina utjecaja monetarne politike i uvjeta ponude kredita na realno gospodarstvo prilično neizvjesni, na temelju tržišnih očekivanja povezanih s budućim kretanjem kamatnih stopa (Okvir 1.), očekuje se da će njihov utjecaj na gospodarski rast početi slabjeti nakon 2024. Stoga je dio predviđenog povećanja rasta BDP‑a u srednjoročnom razdoblju povezan sa slabljenjem tih nepovoljnih utjecaja.
U odnosu na projekcije iz rujna 2023. rast realnog BDP‑a revidiran je naniže za 0,1 postotni bod za 2023. i za 0,2 postotna boda za 2024., a za 2025. nije revidiran. Revizije su posljedica slabijih ostvarenja za treće tromjesečje 2023. i pogoršanja anketnih pokazatelja. Negativnija ostvarenja u posljednje vrijeme i pokazatelji budućih kretanja kada je riječ o izvozu upućuju na revizije naniže neto trgovine u razdoblju od 2023. do 2025., koje su djelomično neutralizirane malim revizijama naviše domaće potražnje.
Tablica 2.
Realni BDP, tržišta rada i projekcije trgovinske razmjene
(godišnje promjene u postotcima, ako nije navedeno drugačije)
prosinac 2023. | rujan 2023. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
realni BDP | 3,4 | 0,6 | 0,8 | 1,5 | 1,5 | 3,4 | 0,7 | 1,0 | 1,5 |
osobna potrošnja | 4,2 | 0,5 | 1,4 | 1,6 | 1,4 | 4,1 | 0,3 | 1,6 | 1,6 |
državna potrošnja | 1,5 | 0,1 | 1,1 | 1,3 | 1,2 | 1,5 | –0,1 | 1,1 | 1,4 |
bruto investicije u fiksni kapital | 2,8 | 1,3 | 0,4 | 1,8 | 2,1 | 2,9 | 1,7 | –0,4 | 1,4 |
izvoz1 | 7,4 | –0,4 | 1,1 | 2,9 | 3,0 | 7,3 | 1,3 | 2,5 | 3,1 |
uvoz1 | 8,1 | –0,9 | 1,7 | 3,1 | 3,0 | 8,1 | 0,3 | 2,5 | 3,1 |
zaposlenost | 2,3 | 1,4 | 0,4 | 0,4 | 0,4 | 2,3 | 1,2 | 0,2 | 0,2 |
stopa nezaposlenosti | 6,7 | 6,5 | 6,6 | 6,5 | 6,4 | 6,7 | 6,5 | 6,7 | 6,7 |
saldo tekućeg računa | –0,7 | 1,2 | 1,0 | 1,0 | 1,1 | –0,8 | 1,1 | 1,4 | 1,6 |
Napomene: Podatci o realnom BDP‑u i njegovim sastavnicama sezonski su i kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 uključujući trgovinu unutar europodručja
U vezi sa sastavnicama realnog BDP‑a, očekuje se da će se realna osobna potrošnja postupno oporavljati i podupirati gospodarski rast usporedno sa smanjivanjem neizvjesnosti i inflacije te rastom realnih dohodaka i jačanjem pouzdanja. Osobna potrošnja stagnirala je u prvoj polovici godine. Potrošnja na dobra smanjila se, a potrošnja na usluge i dalje je bila otporna. Procjenjuje se da je osobna potrošnja ojačala u drugoj polovici godine zbog pada inflacije i još prisutnih učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije te blagog oporavka povjerenja u studenome. Gledano dugoročnije, usporedno s daljnjim smanjivanjem inflacije i neizvjesnosti te rastom realnih dohodaka te ne bude li novih nepovoljnih šokova, potrošnja bi se trebala nastaviti povećavati i podupirati gospodarski rast, unatoč postupnom slabljenju učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije. Očekuje se da će rast potrošnje kućanstava u 2026. i dalje biti snažan te da će mu pridonositi povećanja dohotka od rada i iz drugih izvora te slabljenje opreza. U odnosu na projekcije iz rujna 2023. rast osobne potrošnje revidiran je naviše za 0,2 postotna boda za 2023. zbog revizija naviše podataka za prvu polovicu godine, ali revidiran je naniže za 0,2 postotna boda za 2024. zbog veće štednje u kratkoročnom razdoblju. Za 2025. nije revidiran.
Procjenjuje se da se realni raspoloživi dohodak oporavio u 2023. Predviđa se da će u razdoblju od 2024. do 2026. brže rasti zbog smanjenja inflacije i snažnog rasta plaća. Očekuje se da se realni raspoloživi dohodak, koji se blago smanjio u 2022., u 2023. oporavio potaknut snažnim rastom dohotka od rada i iz drugih izvora te smanjenjem inflacije. Dohodak iz drugih izvora osim rada trebao bi, zajedno sa snažnim rastom plaća, pridonijeti kupovnoj moći kućanstava u kratkoročnom razdoblju. Doprinos neto fiskalnih transfera rastu realnog raspoloživog dohotka i potrošnje trebao bi biti uglavnom neutralan tijekom cijelog projekcijskog razdoblja.
Očekuje se da će tijekom cijelog projekcijskog razdoblja stopa štednje kućanstava ostati visoka u odnosu na razinu zabilježenu prije pandemije. Stopa štednje povećala se u prvoj polovici 2023. i očekuje se da će još neko vrijeme ostati visoka zbog snažnog rasta dohotka iz drugih izvora osim rada u prvoj polovici godine (koji je djelomično posljedica velike sklonosti štednji te vrste dohotka), daljnje povećane neizvjesnosti i snažnih poticaja na štednju koji proizlaze iz viših kamatnih stopa. Međutim, zbog sve manje neizvjesnosti stopa štednje kućanstava trebala bi se blago smanjivati od 2025., premda bi trebala ostati znatno iznad razine zabilježene prije pandemije jer bi više kamatne stope trebale neutralizirati želju kućanstava da normaliziraju štednju poslije pandemije. Višak štednje ne bi trebao pridonijeti rastu potrošnje jer je koncentriran kod bogatih kućanstava i uglavnom akumuliran u nelikvidnoj imovini a visoke stope inflacije nepovoljno utječu na njegovu realnu vrijednost. Stopa štednje revidirana je naviše u odnosu na projekcije iz rujna 2023., uglavnom zbog revizija povijesnih podataka, očekivanog opreznijeg ponašanja kućanstava i snažnijih poticaja na štednju koji proizlaze iz visokih kamatnih stopa i teže dostupnosti kredita.
Okvir 1.
Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama, cijenama sirovina i tečajevima
U odnosu na projekcije iz rujna 2023. u tehničke pretpostavke uključene su niže kratkoročne kamatne stope u europodručju, niže cijene energije i deprecijacija eura. Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama i cijenama sirovina temelje se na tržišnim očekivanjima s krajnjim datumom 23. studenoga 2023. Kratkoročne kamatne stope odnose se na tromjesečni EURIBOR a tržišna očekivanja izvedena su iz kamatnih stopa predviđenih ročnicama, dok se prinosi na desetogodišnje državne obveznice rabe kao zamjenske dugoročne kamatne stope.[4] Pretpostavke o kratkoročnim kamatnim stopama revidirane su naniže za cijelo projekcijsko razdoblje a prinosi na desetogodišnje državne obveznice uglavnom nisu revidirani.
Tablica
Tehničke pretpostavke
prosinac 2023. | rujan 2023. | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
tromjesečni EURIBOR | 3,4 | 3,6 | 2,8 | 2,7 | 0,3 | 3,4 | 3,7 | 3,1 |
prinosi na desetogodišnje državne obveznice | 3,2 | 3,2 | 3,3 | 3,4 | 1,8 | 3,1 | 3,3 | 3,4 |
cijene nafte (u USD po barelu) | 84,0 | 80,1 | 76,5 | 73,6 | 103,7 | 82,7 | 81,8 | 77,9 |
cijene prirodnog plina (u EUR po megavatsatu) | 42 | 47 | 44 | 37 | 123 | 43 | 54 | 47 |
veleprodajne cijene električne energije | 105 | 117 | 111 | 98 | 258 | 115 | 143 | 123 |
cijene sirovina bez energije, | –13,2 | –2,3 | 2,4 | 1,7 | 6,6 | –13,6 | –3,1 | 3,2 |
emisijske jedinice u sklopu sustava EU‑a | 84,0 | 78,4 | 82,0 | 85,2 | 80,9 | 87,9 | 92,3 | 96,5 |
tečaj USD/EUR | 1,08 | 1,08 | 1,08 | 1,08 | 1,05 | 1,09 | 1,09 | 1,09 |
nominalni efektivni tečaj eura | 121,9 | 123,5 | 123,5 | 123,5 | 116,8 | 123,0 | 124,9 | 124,9 |
Napomena: Podatci se mogu preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
Tehničke pretpostavke o cijenama energenata revidirane su naniže u odnosu na projekcije iz rujna 2023.[5] Nakon razdoblja viših cijena nafte u rujnu i listopadu, s obzirom na produljenje odluke skupine zemalja OPEC+ o smanjenju ponude nafte do kraja 2023. i na rizike za ponudu nafte na Bliskom istoku povezane sa sukobom u toj regiji, slabljenje potražnje u razvijenim gospodarstvima, potaknuto nepovoljnim makroekonomskim činiteljima, uzrokovalo je smanjenje cijena nafte. Općenito gledajući, krivulja terminskih cijena nafte pomiče se nadolje u odnosu na projekcije iz rujna 2023. (za 2,1 % u 2024. i 1,7 % u 2025.) i nastavlja silaznu putanju. Pretpostavlja se da će se cijena nafte, koja u 2023. iznosi 84 USD po barelu, smanjiti na 73,6 USD po barelu u 2026. Cijene plina znatnije su revidirane. Utjecaj na cijene koji proizlazi iz male potrošnje plina na početku europske sezone grijanja i punih skladišta plina nadmašio je utjecaj rizika za ponudu koji proizlaze iz zatvaranja izraelskog plinskog polja nakon terorističkih napada i curenja plina iz plinovoda između Finske i Estonije. Općenito gledajući, krivulja terminskih cijena plina pomiče se nadolje u odnosu na rujanske projekcije (za 12,6 % u 2024. i 6,9 % u 2025.). Terminske cijene električne energije također su revidirane naniže, i to za 18,3 % u 2023. i 10,1 % u 2025. U vezi s emisijskim jedinicama ugljika u sustavu EU‑a za trgovanje emisijama, terminske cijene u prosjeku su oko 11 % niže od cijena pretpostavljenih kretanjem u projekcijama iz rujna 2023. Međutim, pretpostavlja se da će se cijene emisijskih jedinica povećati za oko 8 EUR po toni od četvrtog tromjesečja 2023. do četvrtog tromjesečja 2026.
S obzirom na različita kretanja međunarodnih cijena metala i prehrambenih sirovina pretpostavke o cijenama sirovina bez energije revidirane su naviše za 2024. i naniže za 2025. u odnosu na projekcije iz rujna 2023. Porasle su cijene metala, prije svega zahvaljujući pozitivnim gospodarskim kretanjima u Kini. Zbog različitih kretanja pojedinačnih prehrambenih sirovina međunarodne cijene prehrambenih sirovina revidirane su naviše za 2024. i naniže za 2025. Cijene kakaa i šećera povećale su se zbog štete na usjevima uzrokovane i dalje prisutnim učincima fenomena El Niño, dok su se cijene pšenice i kukuruza znatno smanjile nakon razdoblja povećane globalne ponude, posebno ruske.
Pretpostavlja se da će bilateralni tečajevi tijekom projekcijskog razdoblja ostati nepromijenjeni na prosječnim razinama zabilježenima tijekom deset radnih dana koji su prethodili krajnjem datumu. Drugim riječima, pretpostavlja se da će tečaj američkog dolara prema euru u projekcijskom razdoblju iznositi 1,08, što je za 0,9 % niže nego što je pretpostavljeno u projekcijama iz rujna 2023. Pretpostavka o efektivnom tečaju eura podrazumijeva deprecijaciju za 1,1 % u odnosu na pretpostavku u projekcijama iz rujna 2023.
Očekuje se da će se ulaganje u stambene nekretnine u 2024. nastaviti smanjivati te da će se u 2025. i 2026. oporavljati kako bude slabio nepovoljan utjecaj pooštravanja uvjeta financiranja. U skladu sa signalima koji proizlaze iz kratkoročnih pokazatelja, kao što su kontinuirano smanjivanje broja odobrenih građevinskih dozvola i pogoršanje pouzdanja građevinskih poduzeća, očekuje se da će se ulaganje u stambene nekretnine još neko vrijeme smanjivati i da će tek 2025. ponovno porasti. Dugotrajna slabost ulaganja u stambene nekretnine posljedica je znatnog pooštravanja uvjeta financiranja, uključujući snažan rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite i pooštravanje uvjeta bankovnog kreditiranja. Međutim, kako bude slabio negativan utjecaj pooštravanja uvjeta financiranja i jačao rast dohotka, ulaganje u stambene nekretnine trebalo bi ponovno postupno porasti u 2025. i 2026. Nepovoljni utjecaj pooštrenih uvjeta bankovnog kreditiranja (uključujući činitelje i ponude i potražnje) na rast ulaganja u stambene nekretnine vjerojatno će biti snažan u 2023. i 2024. te i dalje izražen u 2025.
U 2024. predviđa se slab rast poslovnog ulaganja zbog pooštrenih uvjeta financiranja te stoga i njegovo zaostajanje za rastom potražnje, a u 2025. i 2026. očekuje se njegov oporavak zahvaljujući slabljenju negativnog utjecaja koji proizlazi iz uvjeta financiranja te potpori u sklopu instrumenta Next Generation EU (NGEU). Nakon rasta u trećem tromjesečju poslovno ulaganje trebalo bi se u četvrtom tromjesečju 2023. smanjiti te u prvom tromjesečju 2024. uglavnom stagnirati zbog nepovoljnog utjecaja slabe gospodarske aktivnosti, pooštrenih uvjeta financiranja i restriktivnih uvjeta kreditiranja. Procjenjuje se da je nepovoljni utjecaj pooštrenih uvjeta bankovnog kreditiranja na poslovno ulaganje, predviđen u projekcijama iz prosinca 2023., bio najizraženiji u 2023., no predviđa se da će u 2024. i 2025. i dalje biti znatan. U srednjoročnom razdoblju oporavku poslovnog ulaganja trebalo bi pridonijeti slabljenje tih nepovoljnih utjecaja, opće povećanje domaće i inozemne potražnje te zelena i digitalna tranzicija, poduprta sredstvima instrumenta NGEU.
Okvir 2.
Međunarodno okružje
Globalna gospodarska aktivnost, poduprta otpornim tržištima rada i snažnom osobnom potrošnjom, u 2023. rasla je umjerenim, ali postojanim tempom, koji bi se ipak trebao donekle usporiti. Globalnom rastu u 2023., koji se procjenjuje na 3,3 %, pridonosile su zemlje s tržištem u nastajanju, uključujući Kinu, i Sjedinjene Američke Države.[6] Unatoč znatnom pooštravanju monetarne politike u SAD‑u je zabilježen snažan rast zahvaljujući postojanoj domaćoj potražnji i snažnom tržištu rada. U Kini je slabost sektora stambenih nekretnina neutralizirana ukidanjem mjera za sprječavanje širenja pandemije početkom godine i općenitijim oporavkom potrošnje. U velikim zemljama nedavni podatci upućuju na različite zaključke. Dok se u Kini i SAD‑u rast realnog BDP‑a u trećem tromjesečju ubrzao, u Ujedinjenoj Kraljevini ostao je nepromijenjen a u Japanu se smanjio u uvjetima visoke inflacije koja nepovoljno utječe na gospodarsku aktivnost i potrošnju u objema zemljama. Predviđa se da će globalni realni BDP porasti za 3,1 % u 2024. i za 3,2 % u 2025. i 2026., što je uglavnom u skladu s rujanskim projekcijama, ali je niže od prosječne stope od 3,6 % zabilježene u pretpandemijskom razdoblju od 2012. do 2019. U SAD‑u rast je revidiran naviše zbog očekivanja »mekšeg prizemljenja« i nesmetanog dezinflacijskog procesa. Premda se procjenjuje da će gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine izbjeći recesiju, njegov je rast u 2024. i 2025. revidiran naniže zbog slabijih podataka i odgođenog utjecaja pooštravanja monetarne politike u uvjetima visoke inflacije. Izgledi za rast uglavnom nisu revidirani za azijske zemlje s tržištem u nastajanju i za Kinu.
Globalna trgovina nastavila je slabo rasti u 2023. u uvjetima normalizacije obrazaca potrošnje nakon pandemije, ali predviđa se da će se u srednjoročnom razdoblju oporaviti i da će njezin rast u većoj mjeri biti usklađen s globalnom gospodarskom aktivnošću. Godišnji prosječni rast trgovine vjerojatno se usporio na 1,1 % u 2023. zbog negativnog učinka prijenosa, ali je već u drugom tromjesečju počeo ponovno jačati. Slab rast na godišnjoj razini može se objasniti (1) činjenicom da se, s obzirom na veći udio potrošnje u domaćoj potražnji, sastavnice globalnog rasta manje temelje na trgovini; (2) većim doprinosom zemalja s tržištem u nastajanju, koje imaju manju elastičnost trgovine, globalnom rastu; i (3) normalizacijom određenih činitelja povezanih s pandemijom koji su poticali rast trgovine do 2022. Potonji činitelji odnose se na preusmjeravanje potražnje s robe natrag na usluge nakon potpunog popuštanja mjera za sprječavanje širenja pandemije. U odnosu na rujanske projekcije rast globalne trgovine i inozemne potražnje europodručja revidirani su naviše za 2023. zbog boljih rezultata, posebno u drugom tromjesečju, u Ujedinjenoj Kraljevini, Kini i Indiji. U ostatku projekcijskog razdoblja očekuje se ponovno jačanje rasta globalne trgovine, koji će se uglavnom povećavati u skladu s gospodarskom aktivnošću. Predviđa se da će globalna trgovina rasti po stopi od 3,0 % u 2024. i 2025. te 3,2 % u 2026. Riječ je o reviziji naniže u odnosu na projekcije iz rujna 2023. zbog ponovne procjene brzine povratka elastičnosti globalne trgovine na očekivanu dugoročnu razinu. Predviđa se da će inozemna potražnja europodručja porasti za 2,6 % u 2024., 2,9 % u 2025. i 3,1 % u 2026., što je također niže nego što je predviđeno u prethodnim projekcijama.
Tablica
Međunarodno okružje
(godišnje stope promjene)
prosinac 2023. | rujan 2023. | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
svjetski realni BDP (bez europodručja) | 3,3 | 3,1 | 3,2 | 3,2 | 3,3 | 3,2 | 3,0 | 3,2 |
globalna trgovina (bez europodručja)1 | 1,1 | 3,0 | 3,0 | 3,2 | 5,3 | 0,2 | 3,2 | 3,3 |
inozemna potražnja europodručja2 | 0,8 | 2,6 | 2,9 | 3,1 | 6,5 | 0,1 | 3,0 | 3,0 |
svjetski indeks potrošačkih cijena | 5,0 | 4,4 | 3,4 | 2,9 | 7,6 | 4,8 | 4,2 | 3,2 |
izvozne cijene konkurenata u nacionalnoj valuti3 | –0,3 | 3,2 | 2,7 | 2,6 | 16,0 | 0,4 | 2,8 | 2,5 |
Napomena: Podatci se mogu preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 izračunano kao ponderirani prosjek uvoza
2 izračunano kao ponderirani prosjek uvoza trgovinskih partnera europodručja
3 izračunano kao ponderirani prosjek deflatora izvoza trgovinskih partnera europodručja
Predviđa se smanjenje godišnje ukupne inflacije na globalnoj razini tijekom projekcijskog razdoblja i normalizacija izvoznih cijena konkurenata europodručja. Svjetska ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala bi ove godine dosegnuti 5,0 % te se potom postupno smanjivati i iznositi 2,9 % u 2026. Projekcije globalne inflacije revidirane su blago naviše u odnosu na projekcije iz rujna 2023. uglavnom zbog revizija naviše inflacijskih izgleda za Tursku. Procjenjuje se da je rast izvoznih cijena konkurenata europodručja (u nacionalnim valutama) u drugom tromjesečju 2023. pao na razine niže od njihovih dugoročnih prosječnih stopa zato što su cijene sirovina nastavile padati i zato što su se smanjili domaći i inozemni pritisci proizvođačkih troškova. Predviđa se da će se povećati kako se bude smanjivao nepovoljan utjecaj smanjenja cijena sirovina te su revidirane naniže za 2023. i naviše za 2024. i 2025. u odnosu na projekcije iz rujna 2023.
Izgledi za trgovinu europodručja i dalje su slabi zato što visoke cijene energije i odgođeni učinak efektivne aprecijacije eura tijekom protekle godine nepovoljno utječu na konkurentnost. Realni izvoz europodručja bio je vrlo slab u drugom tromjesečju i procjenjuje se da se nastavio smanjivati u trećem tromjesečju 2023. unatoč oporavku inozemne potražnje europodručja. Procjenjuje se da su izgledi za udjele na izvoznom tržištu znatno slabiji od onih predviđenih u projekcijama iz rujna 2023. Predviđa se oporavak rasta izvoza od četvrtog tromjesečja 2023. Međutim, konkurentnost izvoznih cijena i dalje je pod pritiskom, što je posljedica efektivne aprecijacije eura od druge polovice 2022. i visokih cijena energije s kojima se suočavaju poduzeća u europodručju. Ankete upućuju na zaključak da se smanjio broj novih izvoznih narudžbi i u uslužnom sektoru i u sektoru prerađivačke industrije te da su zaostatci u izvršavanju narudžbi na povijesno niskim razinama. Zbog toga se predviđa da će izvoz europodručja i dalje biti slab, uglavnom u skladu s inozemnom potražnjom u projekcijskom razdoblju i u skladu s dinamikom poslije pandemije, koja upućuje na to da se elastičnost izvoza u odnosu na inozemnu potražnju smanjila. Čini se da je i uvoz europodručja postao manje osjetljiv na potražnju. Nakon procijenjenog smanjenja u trećem tromjesečju 2023. uvoz bi tijekom projekcijskog razdoblja trebao ponovno rasti, premda umjerenije nego u prošlosti, u skladu s uvoznom potražnjom. Manje elastičnosti trgovine mogle bi biti posljedica različitih činitelja, primjerice preusmjeravanja domaće potražnje na manje trgovinski intenzivne sastavnice (kada je riječ o uvozu), kao što su usluge, ili problema povezanih s konkurentnošću s kojima se suočavaju poduzeća u europodručja (kada je riječ o izvozu). Općenito govoreći, očekuje se da će neto trgovina dati negativan doprinos rastu BDP‑a u 2024., da će taj doprinos u 2025. biti uglavnom neutralan i da će u 2026. pružiti blagu potporu rastu (Grafikon 2.). Predviđa se da će se višak na tekućem računu europodručja stabilizirati na oko 1 % BDP‑a, što je znatno ispod razine zabilježene prije pandemije.
Grafikon 2.
Realni BDP europodručja – raščlamba na glavne sastavnice rashoda
(godišnje stope promjene, doprinosi u postotnim bodovima)
Napomene: Podatci su sezonski i kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.
Očekuje se da će tržište rada, unatoč djelomičnom hlađenju, i dalje biti otporno, pri čemu će rast zaposlenosti u odnosu na BDP biti umjereniji nego u 2023. Predviđa se da će se rast ukupne zaposlenosti usporiti, ali će i dalje biti pozitivan, odnosno da će se smanjiti s 2,3 % u 2022. na 1,4 % u 2023. te se potom ustaliti na 0,4 % u razdoblju od 2024. do 2026. (Grafikon 3.). U odnosu na projekcije iz rujna 2023. rast zaposlenosti revidiran je kumulativno naviše za 0,6 postotnih bodova za cijelo projekcijsko razdoblje, što upućuje na reviziju naniže rasta produktivnosti rada. Taj obrazac posljedica je pretpostavke o zadržavanju radnika u trenutačnim uvjetima slabog gospodarskog rasta, koje bi se trebalo smanjiti u kasnijim godinama projekcijskog razdoblja, kada gospodarstvo ponovno ojača. Općenito gledajući, očekuje se jačanje rasta produktivnosti rada tijekom projekcijskog razdoblja, ali razine produktivnosti i dalje će biti znatno niže od dugoročnog linearnog trenda. Stopa nezaposlenosti trebala bi u kratkoročnom razdoblju blago porasti i iznositi 6,6 % u 2024.te se u preostalom dijelu projekcijskog razdoblja smanjiti na prosječno 6,5 % u 2025. i 6,4 % u 2026. Premda je to u suprotnosti s blagim rastom predviđenim u projekcijama iz rujna 2023., i dalje vrijedi opća procjena o oskudici radne snage na tržištu rada.
Grafikon 3.
Tržište rada europodručja
(postotak radne snage (lijevo), godišnje stope promjene (desno))
Napomena: Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.
Okvir 3.
Analiza scenarija moguće daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku
U ovoj analizi scenarija istražuje se kako bi izvanredni događaji koji proizlaze iz moguće daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku utjecali na osnovne projekcije iz prosinca 2023. U osnovnim projekcijama iz prosinca 2023. pretpostavlja se da će se trenutačni sukob i dalje voditi na ograničenom zemljopisnom području te da stoga neće imati znatne posljedice za gospodarstvo europodručja osim onih koje su već uočene. Nakon izbijanja sukoba reakcija globalnih financijskih tržišta bila je slaba, tek skroman početni porast cijena nafte i gospodarske neizvjesnosti, što je u skladu s ograničenom trgovinskim i financijskim vezama europodručja s pogođenim područjima. Scenarijem u ovom okviru pretpostavlja se snažna, dugotrajna eskalacija sukoba i djelomično zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što bi imalo teže posljedice za globalno gospodarstvo i europodručje u odnosu na osnovne projekcije iz prosinca 2023. Te bi posljedice uključivale poremećaje gospodarske aktivnosti, osobito u državama koje izravno sudjeluju u sukobu, više cijene energenata te porast šire gospodarske neizvjesnosti i poremećaja na financijskim tržištima (Grafikon A). Takav se scenarij smatra scenarijem rizika od izvanrednih događaja i s obzirom na veliku neizvjesnost povezanu s razvojem sukoba, procjene iznesene u njemu trebalo bi uzimati s velikim oprezom.
Grafikon A
Scenarij moguće eskalacije sukoba na Bliskom istoku
a) sintetički indeks cijena energije | b) indeks volatilnosti tržišta dionica u SAD‑u (indeks VIX) | c) rast inozemne potražnje europodručja |
|---|---|---|
(USD/MWh) | (indeks) | (odstupanje od osnovnog scenarija u postotnim bodovima) |
 |  |  |
Napomene: Sintetički indeks cijena energenata izračunava se kao ponderirani prosjek cijena nafte i plina. Scenarij cijene nafte sastavljen je na temelju elastičnosti cijene nafte u odnosu na šokove na strani ponude nafte, u skladu s procjenom iz članka autora Caldara, D., Cavallo, M. i Iacoviello, M. Oil price elasticities and oil price fluctuations, Journal of Monetary Economics, sv. 103, 2019., a scenarij cijene plina sastavljen je na temelju elastičnosti cijene plina u odnosu na šokove na strani ponude plina, u skladu s procjenom iz članka autora Albrizio, S., Bluedorn, J., Koch, C., Pescatori, A. i Stuermer, M. Sectoral Shocks and the Role of Market Integration: The Case of Natural Gas, AEA Papers and Proceedings, American Economic Association, sv. 113, str. 43–46., svibanj 2023. Indeks volatilnosti temelji se na indeksu VIX burze Chicago Board Options Exchange. Učinak na inozemnu potražnju europodručja izračunava se s pomoću ESB‑ova globalnog modela i obuhvaća cijene energije, neizvjesnost i trgovinu.
U hipotetskoj eskalaciji sukoba cijene nafte i plina mogle bi znatno porasti, posebno u slučaju djelomične blokade Hormuškog tjesnaca. U scenariju se pretpostavlja poremećaj otprilike jedne trećine prijevoza nafte i plina Hormuškim tjesnacem, što će pridonijeti pooštravanju uvjeta na globalnim tržištima energenata. Zbog toga bi u drugom tromjesečju 2024. cijene nafte porasle na gotovo 130 USD po barelu, što je 57 % više od pretpostavke u osnovnim projekcijama, a cijene plina na 83 EUR po megavatsatu, što je 74 % više od pretpostavke u osnovnim projekcijama. Općenito govoreći, pretpostavlja se da će sintetički indeks cijena energije, koji uključuje i cijene nafte i cijene plina, u drugom tromjesečju 2024. biti 64 % veći nego u osnovnom scenariju te da će u 2026. još biti 36 % veći od nego u osnovnom scenariju (Grafikon A, dio a). To je ekstreman scenarij jer bi po njemu cijene energije porasle na razine iznad 75. percentila distribucije terminskih cijena energenata izvedenih iz opcija (vidi i Okvir 4.). Hormuški tjesnac još nikad nije bio uistinu blokiran a pretpostavljeni šok na strani ponude nafte i plina dugotrajniji je od povijesnih šokova na strani ponude jer se na tržištima energenata obično brže ponovno uspostavlja ravnoteža.
Prema scenariju eskalacije gospodarski bi izgledi vjerojatno postali neizvjesniji, što bi prouzročilo pad osobne potrošnje, ulaganja i trgovine, a to bi dovelo do znatnog ponovnog određivanja cijena instrumenata na financijskim tržištima. U scenariju eskalacije pretpostavlja se da će indeks kolebljivosti VIX, koji je zamjenska vrijednost za globalnu neizvjesnost, početkom 2024. porasti za oko 14 bodova (Grafikon A, dio b), slično kretanjima nakon izbijanja rata u Ukrajini i tijekom prošlih geopolitičkih događaja na Bliskom istoku. Nakon toga trebao bi se postupno vratiti na razine zabilježene prije sukoba, u skladu s povijesnim pravilnostima. Velika kolebljivost na financijskim tržištima bila bi povezana sa znatnim smanjenjem povjerenja poduzeća, potrošača i financijskih tržišta.
To bi znatno utjecalo na globalnu gospodarsku aktivnost i inozemnu potražnju europodručja. Čak i uz pretpostavku snažnog pada domaće gospodarske aktivnosti u Izraelu, Palestini, Libanonu, Siriji i Iranu izravni učinak na globalni BDP i inozemnu potražnju europodručja bio bi ograničen zbog malih pondera za trgovinu pogođene regije. Međutim, više cijene nafte i plina, koje se pretpostavljaju u tom scenariju, pridonijele bi povećanju globalnih cjenovnih pritisaka i nepovoljno utjecale na globalni BDP, zbog čega bi se dodatno smanjila potražnja za izvozom europodručja, premda s određenim vremenskim odmakom. Na globalnu gospodarsku aktivnost nepovoljno bi utjecalo i povećanje globalne neizvjesnosti. Općenito gledajući, rast inozemne potražnje europodručja smanjio bi se za 1,2 postotna boda u 2024. u odnosu na osnovne projekcije iz prosinca 2023. (Grafikon A, dio c).
Gospodarski rast europodručja oslabio bi zbog viših cijena energije, učinaka neizvjesnosti i prelijevanja na međunarodnoj razini, a inflacija potrošačkih cijena porasla bi uglavnom zbog viših cijena energije (Grafikon B). Kao i u globalnom gospodarstvu, više cijene nafte i plina te povećana neizvjesnost izravno bi ograničavali gospodarsku aktivnost europodručja jer bi kućanstva i poduzeća na šok odgovorila smanjenjem realne potrošnje i ulaganja. Nadalje, međunarodni učinci prelijevanja negativno bi utjecali na inozemnu potražnju za izvozom europodručja, što bi dodatno smanjilo agregatnu potražnju. Općenito gledajući, procjenjuje se da će rast realnog BDP‑a europodručja biti manji za 0,7 postotnih bodova u 2024. i za 0,3 postotna boda u 2025. u odnosu na osnovne projekcije iz prosinca 2023. te da će se u 2026. ponovno povećati jer bi se učinci neizvjesnosti u tom razdoblju trebali postupno smanjiti. Inflacija mjerena HIPC‑om u europodručju povećala bi se za 0,9 postotnih bodova u 2024. i za 0,4 postotna boda u 2025., uglavnom zbog viših globalnih cijena energije.
Grafikon B
Učinak scenarija na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om u europodručju
(odstupanje od godišnjeg rasta iz osnovnog scenarija u postotnim bodovima)
rast realnog BDP‑a | inflacija mjerena HIPC‑om |
|---|---|
 |  |
Izvori: simulacije prema modelu ECB‑BASE i izračuni stručnjaka ESB‑a
Napomene: Simulacije su izvedene u okviru predviđanja u kojima su primijenjena adaptivna očekivanja te egzogena monetarna i fiskalna politika. Tečajem je obuhvaćen učinak na tečaj eura prema američkom dolaru i na nominalni efektivni tečaj eura. Cjelokupni učinak na gospodarski rast i inflaciju u europodručju uključuje učinke povezane s energijom, neizvjesnošću i trgovinom. Učinak šokova neizvjesnosti procjenjuje se izvan modela na sličan način kao u okviru pod naslovom The impact of the Russian invasion of Ukraine on euro area activity through the uncertainty channel, Ekonomski bilten, broj 4, ESB, 2022.
3. Fiskalni izgledi
Predviđa se pooštravanje fiskalne politike tijekom projekcijskog razdoblja, posebno u 2024. (Tablica 3.). Razina fiskalne potpore u europodručju i dalje je uglavnom akomodativna zbog prethodnih mjera, i to osobito mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19 koje su poduzete u 2020. i mjera potpore povezanih s energijom koje su poduzete od 2022. Međutim, djelomično ukidanje te potpore dovodi do pooštravanja karaktera fiskalne politike (koji se definira kao promjena ciklički prilagođenog primarnog salda[7]) tijekom projekcijskog razdoblja, posebno u 2024., kada će se ukinuti velik dio naknada za troškove energije i inflaciju. U 2025. i 2026. karakter fiskalne politike blago će se pooštriti zbog daljnjeg smanjivanja preostalih mjera potpore i povećanja neizravnih poreza. U odnosu na projekcije iz rujna 2023. sada se predviđa dodatno pooštravanje na razini europodručja u 2023. i 2025., ali malo manje pooštravanje u 2024. Revizijom naviše fiskalnih troškova postojećih mjera povezanih s energijom može se objasniti otprilike polovica revizije karaktera fiskalne politike za 2024. Učinak manjih poreza na energiju koje plaćaju elektroenergetska poduzeća u Francuskoj i novih mjera donesenih u Španjolskoj nadmašuje učinak ranijeg ukidanja gornjih granica cijena električne energije i plina u Njemačkoj nego što se prethodno očekivalo (to ranije ukidanje posljedica je nedavne presude njemačkog Saveznog ustavnog suda o kreditiranju u izvanrednim situacijama). Osim iz promjene mjera povezanih s energijom, revizije ukupnih diskrecijskih mjera proizlaze i iz nešto većih prijenosa i državne potrošnje. Ta dva činitelja djelomično su posljedica rasta plaća i mirovina jer su one eksplicitno ili implicitno, s vremenskim odmakom, indeksirane prema cijenama.
Tablica 3.
Fiskalni izgledi za europodručje
(postotak BDP‑a)
prosinac 2023. | rujan 2023. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
karakter fiskalne politike | 0,5 | 0,3 | 0,7 | 0,1 | 0,1 | 0,7 | 0,1 | 0,8 | 0,0 |
proračunski saldo opće države (postotak BDP‑a) | –3,6 | –3,1 | –2,8 | –2,7 | –2,6 | –3,6 | –3,2 | –2,8 | –2,9 |
strukturni proračunski saldo (postotak BDP‑a)2 | –3,6 | –3,2 | –2,7 | –2,6 | –2,7 | –3,2 | –3,0 | –2,4 | –2,5 |
bruto dug opće države (postotak BDP‑a) | 90,9 | 88,7 | 88,3 | 88,1 | 88,1 | 91,4 | 89,0 | 88,6 | 88,5 |
Napomena: Podatci se mogu preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 Karakter fiskalne politike mjeri se promjenom ciklički prilagođenog primarnog salda bez državne potpore financijskom sektoru. Prikazani podatci prilagođeni su i u skladu s očekivanim bespovratnim sredstvima instrumenta Next Generation EU (NGEU) na strani prihoda. Negativan iznos označava popuštanje fiskalne politike.
2 Izračunava se kao državni saldo bez prolaznih učinaka gospodarskog ciklusa i mjera koje su prema Europskom sustavu središnjih banaka definirane kao privremene.
Fiskalni izgledi za europodručje trebali bi se poboljšati tijekom projekcijskog razdoblja. Predviđa se da će se proračunski manjak u 2024. smanjiti na 2,8 % BDP‑a te ostati manji od referentne vrijednosti od 3 % u preostalom dijelu projekcijskog razdoblja. Predviđa se da će u 2026. proračunski manjak biti za 1,0 postotni bod manji nego u 2022. To je uglavnom posljedica činjenice da smanjenje ciklički prilagođenog primarnog manjka u razdoblju od 2023. do 2026. nadmašuje povećanje plaćanja kamata, koje bi pak trebalo biti umjereno u odnosu na povećanje tržišnih kamatnih stopa jer je prijenos postupan zbog relativno visokog preostalog dospijeća državnog duga u europodručju. U odnosu na projekcije iz rujna predviđeni proračunski saldo europodručja za 2024. nije se promijenio jer su revizije naviše za nekoliko država neutralizirane većim predviđenim manjkovima za većinu drugih država. Predviđa se da će se omjer duga i BDP‑a europodručja nastaviti smanjivati i da će u 2026. iznositi 88,1 %, što je posljedica negativnih razlika između kamatnih stopa i stopa rasta, koje više nego neutraliziraju primarne manjkove i očekivana pozitivna usklađivanja manjka i duga. Omjer duga i BDP‑a revidiran je naniže u odnosu na projekcije iz rujna 2023. zbog promjene razine kao posljedice revizije naviše BDP‑a u 2021. za nekoliko država.
4. Cijene i troškovi
Predviđa se da će se inflacija mjerena HIPC‑om smanjiti s prosječnih 5,4 % u 2023. na 2,7 % u 2024. i 2,1 % u 2025. te potom iznositi 1,9 % u 2026. (Grafikon 4.). Nakon snažnog pada inflacije mjerene HIPC‑om na 2,4 % u studenome, u vrlo kratkom roku trebalo bi doći do njezina privremenog rasta, uglavnom povezanog s pozitivnim baznim učincima sastavnice energije i ukidanjem nekih mjera fiskalne potpore (Grafikon 5.). Zbog toga bi u 2024. inflacija cijena energije trebala porasti, što bi trebalo djelomično neutralizirati daljnja smanjenja inflacije cijena hrane i inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. To znači da bi tijekom 2024. ukupna inflacija trebala tek postupno padati. Očekuje se da će se od kraja 2024. sve glavne sastavnice inflacije nastaviti smanjivati, što će omogućiti da u drugoj polovici 2025. ukupna inflacija mjerena HIPC‑om dosegne ESB‑ovu ciljanu razinu (Grafikon 6.).
Grafikon 4.
Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje
(godišnje stope promjene)
Napomene: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Rasponi oko središnjih projekcija inflacije mjerene HIPC‑om temelje se na pogreškama iz prošlih projekcija, uz prilagodbu za netipične vrijednosti. Rasponima, od najtamnijeg prema najsvjetlijem, prikazane su 30‑postotna, 60‑postotna i 90‑postotna vjerojatnost da će stvarna vrijednost inflacije mjerene HIPC‑om biti u odgovarajućem intervalu. Za više informacija vidi Okvir 6. Makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a za europodručje, ožujak 2023.
Grafikon 5.
Kumulativni učinak baznih učinaka sastavnice energije na ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om od studenoga 2023.
(postotni bodovi)
Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a
Napomene: Bazni učinci odnose se na utjecaj na promjene godišnje stope inflacije zbog iznimnih kretanja cijena prije 12 mjeseci u odnosu na dugoročnu prosječnu mjesečnu stopu. Kumulativni utjecaj baznih učinaka prikazuje se u odnosu na određeni referentni mjesec. Na primjer, bazni učinci povezani s energijom upućivali bi na povećanje ukupne inflacije mjerene HIPC‑om za 1,6 postotnih bodova u lipnju 2024. u odnosu na stopu inflacije u studenom 2023. Premda su kumulativni bazni učinci prikazani u ovom grafikonu pozitivni, predviđa se da će se inflacija mjerena HIPC‑om tijekom 2024. smanjiti (vidi Grafikon 4.) jer smanjenje godišnjih stopa inflacije sastavnica hrane i inflacije bez energije i hrane više nego neutralizira uzlazno kretanje inflacije cijena energije mjerene HIPC‑om koje proizlazi iz baznog učinka.
Predviđa se da će inflacija cijena energije privremeno snažno porasti i potom se u drugoj polovici 2024. ponovno smanjiti te se u 2025. i 2026. kretati oko nule. Povećanje godišnje stope inflacije cijena energije u kratkoročnom razdoblju uglavnom je posljedica pozitivnog baznog učinka za prosinac 2023. (Grafikon 5.) i ukidanja fiskalnih mjera za kompenzaciju visoke inflacije cijena energije u 2024., s posebno snažnim učinkom na cijene plina i električne energije. Predviđa se da će se, zbog promjena tih mjera od prosinca 2023., ukupna inflacija mjerena HIPC‑om povećati za oko 0,4 postotna boda u 2024. Utjecaj baznih učinaka i prestanka državnih mjera na povećanje inflacije vjerojatno će više nego neutralizirati nedavna smanjenja cijena energenata (nafte, plina i električne energije) i cijena emisija ugljika. Nakon što taj utjecaj oslabi, očekuje se da će blagi trend pada terminskih cijena energenata biti glavni pokretač neznatnog smanjenja inflacije cijena energije mjerene HIPC‑om pred kraj projekcijskog razdoblja.
Predviđa se da će se inflacija cijena hrane tijekom 2024. naglo smanjiti zbog manjih pritisaka proizvođačkih troškova na cijene i da će njezino smanjivanje nakon toga biti postupnije. Očekuje se da će se inflacija cijena hrane nastaviti znatno smanjivati te da će s i dalje povišene razine od 6,9 % u studenome 2023. pasti na 2,6 % u posljednjem tromjesečju 2024. zbog znatnog slabljenja pritisaka proizvođačkih troškova prouzročenog smanjenjem cijena prehrambenih sirovina i energenata. Nakon toga inflacija cijena hrane trebala bi se postupno usporiti i iznositi 2,3 % u 2026., što je i dalje malo više od prosječne dugoročne stope, koja je prije pandemije bolesti COVID‑19 iznosila 2,1 %, jer se predviđa da će kontinuirano veliki pritisci troškova rada sprječavati brže smanjenje inflacije.
Grafikon 6.
Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje – raščlamba na glavne sastavnice
(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)
Napomena: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.
Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane tijekom projekcijskog razdoblja postupno smanjivati (Grafikon 7.). Predviđa se njezin pad s 3,6 % u studenome 2023. na 2,7 % u četvrtom tromjesečju 2024. te daljnje smanjenje na prosječne stope od 2,3 % u 2025. i 2,1 % u 2026. Očekuje se da će u kratkoročnom razdoblju smanjeni pritisci proizvođačkih troškova snažno utjecati na smanjenje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane, a da će je povećani pritisci troškova rada podupirati. Kretanje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane tijekom cijelog projekcijskog razdoblja posljedica je sve slabijeg utjecaja prethodnih pritisaka proizvođačkih troškova i uskih grla u opskrbnim lancima, normalizacije potražnje nakon slabljenja učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva poslije pandemije bolesti COVID‑19 i pooštravanja monetarne politike ESB‑a. Brži pad inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane tijekom projekcijskog razdoblja sprječavaju sve manji, ali i dalje povećani pritisci na rast koji proizlaze iz kretanja troškova rada i koje će jedinična dobit samo djelomično ublažiti.
Grafikon 7.
Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje bez energije i hrane
(godišnje stope promjene)
Napomene: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Rasponi oko središnjih projekcija inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane temelje se na pogreškama iz prošlih projekcija, uz prilagodbu za netipične vrijednosti. Rasponima, od najtamnijeg prema najsvjetlijem, prikazane su 30‑postotna, 60‑postotna i 90‑postotna vjerojatnost da će stvarna vrijednost inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane biti u odgovarajućem intervalu. Za više informacija vidi Okvir 6. Makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a za europodručje, ožujak 2023.
U odnosu na projekcije iz rujna 2023. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naniže za 0,2 postotna boda za 2023. i za 0,5 postotnih bodova za 2024., a za 2025. nisu revidirani. Revizija naniže za 2024. uglavnom je posljedica iznenađujućih vrijednosti novih podataka o sastavnici energije i inflaciji bez energije i hrane te nižih terminskih cijena energenata. Očekuje se da će se tijekom 2024. veći domaći troškovni pritisci, zbog kojih je rast jediničnih troškova rada revidiran naviše, i pretpostavljena deprecijacija eura postupno intenzivirati i naposljetku imati važnu ulogu, što je dovelo do neznatne revizije naviše inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane za 2025. Međutim, ukupna inflacija za 2025. nije revidirana jer se pretpostavlja da će revizija naviše inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane biti neutralizirana revizijama naniže inflacije cijena energije zbog malo strmijeg pada krivulje terminskih cijena nafte i plina.
Tablica 4.
Kretanja cijena i troškova za europodručje
(godišnje stope promjene)
prosinac 2023. | rujan 2023. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | |
HIPC | 8,4 | 5,4 | 2,7 | 2,1 | 1,9 | 8,4 | 5,6 | 3,2 | 2,1 |
inflacija cijena energije mjerena HIPC‑om | 37,0 | –1,9 | 1,2 | 0,3 | –0,1 | 37,0 | –1,3 | 5,6 | 1,4 |
inflacija cijena hrane mjerena HIPC‑om | 9,0 | 10,9 | 3,2 | 2,5 | 2,3 | 9,0 | 10,9 | 3,1 | 2,3 |
HIPC bez energije | 5,1 | 6,3 | 2,8 | 2,4 | 2,1 | 5,1 | 6,4 | 2,9 | 2,2 |
HIPC bez energije i hrane | 3,9 | 5,0 | 2,7 | 2,3 | 2,1 | 3,9 | 5,1 | 2,9 | 2,2 |
HIPC bez energije, hrane i promjena neizravnih poreza1 | 3,9 | 5,0 | 2,7 | 2,3 | 2,1 | 3,9 | 5,1 | 2,9 | 2,2 |
deflator BDP-a | 4,6 | 5,6 | 2,9 | 2,5 | 1,9 | 4,6 | 5,7 | 3,1 | 2,5 |
deflator uvoza | 17,4 | –2,9 | 1,0 | 2,3 | 2,0 | 17,4 | –2,2 | 1,6 | 1,7 |
jedinični troškovi rada | 3,3 | 6,1 | 4,1 | 2,6 | 2,0 | 3,2 | 5,8 | 3,5 | 2,4 |
naknada po zaposlenom | 4,4 | 5,3 | 4,6 | 3,8 | 3,3 | 4,3 | 5,3 | 4,3 | 3,8 |
produktivnost rada2 | 1,1 | –0,8 | 0,4 | 1,1 | 1,2 | 1,1 | –0,5 | 0,8 | 1,3 |
Napomene: BDP i deflatori uvoza, jedinični troškovi rada, naknada po zaposlenom i produktivnost rada odnose se na sezonski i kalendarski prilagođene podatke. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 Podindeks se zasniva na procjenama stvarnih učinaka neizravnih poreza. Te procjene mogu se razlikovati od Eurostatovih podataka, koji se temelje na pretpostavci o potpunom i neposrednom prijenosu učinaka neizravnih poreza na HIPC.
2 Mjerena realnim BDP‑om po zaposlenom.
Premda se očekuje da će nominalne plaće nastaviti snažno rasti pod utjecajem daljnje oskudice radne snage na tržištu rada, s vremenom bi se njihov rast trebao postupno smanjivati usporedno sa slabljenjem pritiska povezanog s naknadom za inflaciju i povećanjem minimalnih plaća. Očekuje se da će se rast naknade po zaposlenom smanjiti s 5,3 % u 2023. na 3,3 % u 2026. U odnosu na rujanske projekcije stopa rasta revidirana je naviše za 2024., ali nije revidirana za 2025. Revizija naviše za 2024. proizlazi iz veće oskudice radne snage na tržištu rada i očekivanih snažnijih povećanja dogovorenih plaća u kratkoročnom razdoblju. Snažniji rast plaća upućuje i na to da će se gubitci kupovne moći, nastali otkako je inflacija počela snažno rasti, nadoknaditi do kraja 2024., odnosno malo ranije nego što se očekivalo u rujanskim projekcijama. Očekuje se da je rast jediničnih troškova rada dosegnuo vrhunac i da slijedi njegovo znatno smanjenje, djelomično zbog predviđenog povećanja rasta produktivnosti (Grafikon 8.), koji bi ipak trebao ostati ispod razine koja proizlazi iz povijesnog kretanja.
Grafikon 8.
Raščlamba jediničnih troškova rada u europodručju
(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)
Napomena: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.
Predviđa se da će se domaći cjenovni pritisci mjereni rastom deflatora BDP‑a, koji su trenutačno na najvišim dosad zabilježenim razinama, postupno smanjivati kako se bude smanjivao rast dobiti a zatim i rast jediničnih troškova rada (Grafikon 9.). Godišnja stopa rasta deflatora BDP‑a dosegnula je najvišu razinu od 6,1 % u prvoj polovici 2023. i predviđa se da će se do kraja 2024. brzo smanjiti na 2,6 % i potom postupno padati do prosječne razine od 1,9 % u 2026. Rast jedinične dobiti također je dosegnuo vrhunac početkom 2023. i predviđa se da će u 2024. postati negativan, što upućuje na to da će od druge polovice 2023. dobit djelomično apsorbirati relativno snažan rast troškova rada.[8] Kako se rast jediničnih troškova rada bude smanjivao, rast jedinične dobiti od 2025. će jačati zahvaljujući poboljšanim izgledima za rast i oporavku rasta produktivnosti.
Grafikon 9.
Deflator BDP‑a europodručja: raščlamba na strani prihoda
(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)
Napomena: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.
Nakon snažnog povećanja u 2022. godišnja stopa rasta uvoznih cijena postala je negativna u 2023., ali se očekuje da će ponovno rasti kako bazni učinci proizišli iz cijena sirovina budu slabjeli prije nego li se normaliziraju u nastavku projekcijskog razdoblja. Očekuje se da je rast uvoznog deflatora snažno pao sa 17,4 % u 2022. na –2,9 % u 2023. Predviđa se da će nakon toga postati pozitivan i iznositi 1,0 % u 2024. i 2,3 % u 2025. te se potom smanjiti na 2,0 % u 2026., i to uglavnom u skladu s predviđenim kretanjem izvoznih cijena konkurenata (Okvir 2.).
Okvir 4.
Analiza osjetljivosti: alternativna kretanja cijena energije i hrane
S obzirom na znatnu neizvjesnost povezanu s budućim kretanjima cijena energenata, u ovoj se analizi procjenjuju implikacije koje za gospodarske izglede ima pretpostavka alternativnih kretanja cijena nafte i plina. Premda se projekcije stručnjaka temelje na tehničkim pretpostavkama opisanima u Okviru 1., u ovoj analizi alternativna niža i viša kretanja proizlaze iz 25. i 75. percentila gustoća neutralnih na rizik koje su izvedene iz opcija za cijene nafte i plina na dan 23. studenoga 2023. (krajnji datum za tehničke pretpostavke). Distribucije i cijena nafte i cijena plina upućuju na pozitivne rizike za tehničke pretpostavke obuhvaćene projekcijama iz prosinca 2023. jer su pretpostavke iz osnovnog scenarija bliže 25. nego 75. percentilu. Ti su rizici osobito izraženi kad je riječ o terminskim cijenama plina. Osim toga, i za cijene nafte i za cijene plina uzima se u obzir pretpostavka stalnih cijena. U oba slučaja izračunava se sintetički indeks cijena energije (ponderirani prosjek kretanja cijena nafte i plina) a učinci alternativnih kretanja procjenjuju se nizom makroekonomskih modela ESB‑a i Eurosustava koji se rabe u projekcijama. Prosječni učinci na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om prema tim modelima prikazani su u tablici A.
Tablica A
Učinci alternativnih kretanja cijena energije
1. kretanje: 25. percentil | 2. kretanje: 75. percentil | 3. kretanje: stalne cijene | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2024. | 2025. | 2026. | 2024. | 2025. | 2026. | 2024. | 2025. | 2026. | |
(odstupanja od razina iz osnovnog scenarija, u postotcima) | |||||||||
cijene nafte | –16,5 | –26,6 | –30,4 | 13,2 | 21,7 | 28,7 | 7,1 | 12,1 | 16,6 |
cijene plina | –20,5 | –31,2 | –33,3 | 25,3 | 44,7 | 56,0 | –8,1 | –1,4 | 18,1 |
sintetički indeks cijena energije | –17,7 | –25,8 | –27,5 | 22,6 | 34,4 | 42,5 | 0,7 | 6,5 | 17,1 |
(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima) | |||||||||
rast realnog BDP‑a | 0,1 | 0,2 | 0,1 | –0,1 | –0,2 | –0,1 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
inflacija mjerena HIPC‑om | –0,7 | –0,7 | –0,4 | 0,8 | 0,9 | 0,7 | 0,1 | 0,2 | 0,4 |
Napomene: U ovoj analizi osjetljivosti rabi se sintetički indeks cijena energije u kojem se kombiniraju terminske cijene nafte i plina. Upućivanje na 25. i 75. percentil odnosi se na gustoće neutralne na rizik izvedene iz opcija za cijene nafte i plina na dan 23. studenoga 2023. Vrijednosti stalnih cijena nafte i plina preuzete su na isti datum. Makroekonomski učinci izraženi su u prosječnim vrijednostima na temelju više makroekonomskih modela stručnjaka ESB‑a i Eurosustava.
Slična analiza osjetljivosti provedena je u vezi s alternativnim kretanjima međunarodnih cijena hrane, koja su blago pozitivna. U analizi se pretpostavlja da će od prvog tromjesečja 2024. međunarodne cijene prehrambenih sirovina za pšenicu i kukuruz slijediti 10. i 90. percentil cijena izvedenih iz opcija na dan 23. studenoga 2023. Distribucije su blago nakrivljene udesno, što je vjerojatno posljedica rizika povezanih s klimatskim promjenama i fenomena El Niño, koji bi zajedno mogli povećati učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama općenito kao i kontinuirane neizvjesnosti u pogledu globalne opskrbe žitaricama zbog rata u Ukrajini. Učinci alternativnih kretanja na projekcije inflacije u europodručju, koji se procjenjuju s pomoću elastičnosti iz makroekonomskih modela Eurosustava rabljenih u projekcijama, prikazani su u Tablici B. Učinak tih alternativnih kretanja cijena hrane na rast realnog BDP‑a europodručja bio bi zanemariv.
Tablica B
Učinci alternativnih kretanja cijena hrane
(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)
1. kretanje: 10. percentil | 2. kretanje: 90. percentil | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
2024. | 2025. | 2026. | 2024. | 2025. | 2026. | |
međunarodna cijena pšenice | –14,2 | –9,1 | 0,4 | 24,3 | 4,9 | 0,1 |
međunarodna cijena kukuruza | –14,6 | –7,7 | –0,6 | 22,8 | 11,5 | 4,5 |
inflacija mjerena HIPC‑om | –0,1 | –0,1 | –0,1 | 0,1 | 0,2 | 0,1 |
Napomene: U ovoj analizi osjetljivosti upućivanje na 10. i 90. percentil odnosi se na gustoće neutralne na rizik izvedene iz opcija za cijene pšenice i kukuruza na dan 23. studenoga 2023. Kretanja gustoća izvedenih iz opcija prikazana su kao učinak na cijene na poljoprivrednom gospodarstvu u europodručju. Makroekonomski učinci izračunavaju se s pomoću elastičnosti iz makroekonomskih modela Eurosustava rabljenih u projekcijama.
Okvir 5.
Usporedba s prognozama drugih institucija i privatnog sektora
Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2023. uglavnom su unutar raspona drugih prognoza. Kada je riječ o rastu, projekcije stručnjaka Eurosustava za 2024. više su od projekcija na temelju najnovije ankete o prognozama privatnog sektora koje je objavila organizacija Consensus Economics, ali su niže od prognoza drugih međunarodnih institucija. Za 2025. u sredini su užeg raspona, a za 2026. na dnu raspona malobrojnih predviđanja dostupnih za tu godinu. Kada je riječ o inflaciji mjerenoj HIPC‑om, projekcije stručnjaka Eurosustava za 2024. u donjem su dijelu raspona, više od prognoze organizacije Consensus Economics iz prosinca, a niže od projekcija međunarodnih organizacija. Za 2025. u sredini su raspona, a za 2026. malo niže od drugih dostupnih prognoza za tu godinu.
Tablica
Usporedba nedavno objavljenih prognoza za rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om u europodručju
(godišnje stope promjene)
| datum objave | rast realnog BDP‑a | inflacija mjerena HIPC‑om | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
2024. | 2025. | 2026. | 2024. | 2025. | 2026. | ||
projekcije stručnjaka Eurosustava | prosinac 2023. | 0,8 | 1,5 | 1,5 | 2,7 | 2,1 | 1,9 |
prognoze organizacije Consensus Economics | prosinac 2023. | 0,5 | 1,4 | 1,5 | 2,4 | 1,9 | 2,0 |
OECD | studeni 2023. | 0,9 | 1,5 | – | 2,9 | 2,3 | – |
Europska komisija | studeni 2023. | 1,2 | 1,6 | – | 3,2 | 2,2 | – |
Anketa o prognozama stručnjaka | listopad 2023. | 0,9 | 1,5 | – | 2,7 | 2,1 | – |
MMF | listopad 2023. | 1,2 | 1,8 | 1,7 | 3,3 | 2,2 | 2,0 |
Izvori: prognoze organizacije Consensus Economics, 7. prosinca 2023. (podatci za 2025. i 2026. uzeti su iz ankete iz listopada 2023.); OECD Economic Outlook 114 za studeni 2023., 29. studenoga 2023.; jesenske gospodarske prognoze Europske komisije iz 2023., 15. studenoga 2023; ESB‑ova Anketa o prognozama stručnjaka, 27. listopada 2023.; IMF World Economic Outlook, 10. listopada 2023.
Napomene: Prognoze se ne mogu izravno uspoređivati jedna s drugom ni s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava jer nisu završene u isto vrijeme. Osim toga, u tim se projekcijama rabe različite metode kako bi se stvorile pretpostavke o fiskalnim, financijskim i vanjskim varijablama, među ostalim o cijenama nafte, plina i drugih sirovina. Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava sadržavaju godišnje stope rasta realnog BDP‑a koje su kalendarski prilagođene, dok Europska komisija i MMF pišu o godišnjim stopama rasta koje nisu kalendarski prilagođene. U drugim prognozama nije izričito navedeno jesu li podatci u njima kalendarski prilagođeni.
© Europska središnja banka, 2023.
Poštanska adresa: 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefonski broj: +49 69 1344 0
Mrežne stranice: www.ecb.europa.eu
Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.
Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku ESB‑a (samo na engleskom jeziku).
HTML ISBN 978-92-899-5769-4, ISSN 2529-4717, doi:10.2866/183071, QB-CF-23-002-HR-Q
Krajnji datum za tehničke pretpostavke, na primjer one povezane s cijenama nafte i tečajevima, bio je 23. studenoga 2023. Projekcije za globalno gospodarstvo dovršene su 23. studenoga a makroekonomske projekcije za europodručje dovršene su 30. studenoga 2023. Brza procjena HIPC‑a za studeni 2023. uključena je u projekcije. Ove projekcije obuhvaćaju razdoblje od 2023. do 2026. Projekcije za tako dugo razdoblje vrlo su neizvjesne, što treba imati na umu pri njihovu tumačenju. Vidi članak pod naslovom The performance of the Eurosystem/ECB staff macroeconomic projections since the financial crisis, Ekonomski bilten, broj 8, ESB, 2019. Na stranici https://www.ecb.europa.eu/pub/projections/html/index.hr.html možete pronaći podatke na kojima se temelje odabrane tablice i grafikoni. Baza podataka svih dosadašnjih makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a i Eurosustava može se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija. Ona sadržava i varijable koje nisu prikazane u ovom izvješću te mnoge varijable na tromjesečnoj osnovi.
Eurostat je objavio podatke iz nacionalnih računa 7. prosinca 2023., nakon krajnjeg datuma projekcija. Ti su podatci, među ostalim, sadržavali reviziju naniže tromjesečne stope rasta u drugom tromjesečju 2023. s 0,2 % na 0,1 %.
Vidi okvir pod naslovom A model-based assessment of the macroeconomic impact of the ECB’s monetary policy tightening since December 2021, Ekonomski bilten, broj 3, ESB, 2023.
Pretpostavka o nominalnim prinosima na desetogodišnje državne obveznice u europodručju temelji se na ponderiranom prosjeku prinosa desetogodišnjih referentnih obveznica država, koji je ponderiran godišnjim podatcima o BDP‑u i dopunjen budućim kretanjem prinosa izvedenim iz nominalnog prinosa na sve desetogodišnje obveznice u europodručju, koji je ESB izračunao, pri čemu je tijekom projekcijskog razdoblja održana početna razlika između dviju serija podataka. Pretpostavlja se da će razlike između prinosa na državne obveznice pojedinačnih država i odgovarajućeg prosjeka za europodručje tijekom projekcijskog razdoblja biti nepromijenjene.
Tehničke pretpostavke o cijenama sirovina temelje se na kretanjima prosječnih cijena na tržištima ročnica u dvotjednom razdoblju s krajnjim datumom 23. studenoga 2023.
Upućivanja na svjetske i/ili globalne agregate gospodarskih pokazatelja u ovom okviru ne obuhvaćaju europodručje.
Karakter fiskalne politike prilagođen je i za bespovratna sredstva iz instrumenta NGEU. Vidi napomene uz Tablicu 3.
Više informacija o raščlambi deflatora BDP‑a i ulozi jedinične dobiti u analizi inflacije može se pronaći u okviru E. Hahn pod naslovom How have unit profits contributed to the recent strengthening of euro area domestic price pressures?, Ekonomski bilten, broj 4, ESB, 2023., i u članku Arce, O., Hahn, E. i Koester, G. pod naslovom How tit-for-tat inflation can make everyone poorer, ESB‑ov blog, 30. ožujka 2023.
- 14 December 2023
- 28 December 2023