Odluke o monetarnoj politici

9. lipnja 2022.

Visoka inflacija velik je problem za sve nas. Upravno vijeće pobrinut će se da se inflacija vrati na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Inflacija je u svibnju ponovno znatno porasla, uglavnom zbog rasta cijena energije i hrane, među ostalim pod utjecajem rata. No inflacijski pritisci sada su rasprostranjeniji i jači: cijene mnogih dobara i usluga snažno rastu. Stručnjaci Eurosustava revidirali su osnovne projekcije inflacije znatno naviše. Te projekcije upućuju na zaključak da će inflacija još neko vrijeme ostati neželjeno visoka. Međutim, očekuje se da će sporiji rast troškova energije, postupno otklanjanje poremećaja opskrbe povezanih s pandemijom i normalizacija monetarne politike prouzročiti smanjenje inflacije. U novim projekcijama stručnjaka Eurosustava predviđa se godišnja stopa inflacije od 6,8 % u 2022. i njezino smanjenje na 3,5 % u 2023. odnosno 2,1 % u 2024., što je više nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz ožujka. To znači da se predviđa da će ukupna inflacija na kraju projekcijskog razdoblja biti na razini koja je neznatno viša od cilja Upravnog vijeća. Predviđa se da će inflacija bez energije i hrane u prosjeku iznositi 3,3 % u 2022., 2,8 % u 2023. i 2,3 % u 2024., što je također više nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz ožujka.

Neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu i dalje nepovoljno utječe na gospodarstvo u Europi i šire. Izaziva poremećaje u trgovini i manjkove materijala te pridonosi rastu cijena energije i sirovina. Ti će čimbenici i dalje nepovoljno utjecati na povjerenje i rast, posebno u kratkoročnom razdoblju. Međutim, postoje uvjeti za nastavak gospodarskog rasta zbog ponovnog otvaranja gospodarstva, snažnog tržišta rada, fiskalne potpore i ušteđevine nastale tijekom pandemije. Očekuje se da će gospodarska aktivnost ponovno rasti kada utjecaj trenutačnih nepovoljnih čimbenika oslabi. Takva očekivanja u glavnim crtama potvrđuju projekcije stručnjaka Eurosustava, u kojima se predviđa godišnja stopa rasta realnog BDP‑a od 2,8 % u 2022., 2,1 % u 2023. i 2,1 % u 2024. U odnosu na projekcije iz ožujka izgledi su revidirani znatno naniže za 2022. i 2023., a za 2024. su revidirani naviše.

Na temelju svoje nove procjene Upravno vijeće odlučilo je poduzeti daljnje korake u normalizaciji monetarne politike. Pritom će u provedbi monetarne politike zadržati otvorenost za različite opcije, zasnovanost na podatcima, postupnost i prilagodljivost.

Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije

Upravno vijeće odlučilo je da se od 1. srpnja 2022. više neće provoditi neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP). Upravno vijeće namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a tijekom duljeg razdoblja nakon što počne povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje uvjeta obilne likvidnosti i primjerene monetarne politike.

Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Dođe li ponovno do fragmentacije tržišta povezane s pandemijom, reinvestiranje u sklopu PEPP‑a može se u svakom trenutku prilagoditi u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. To bi moglo uključivati kupnju obveznica koje je izdala Helenska Republika nevezano za obnavljanja ili otkupe kako bi se izbjegli poremećaji kupnji u toj jurisdikciji, koji bi mogli poremetiti transmisiju monetarne politike u grčkom gospodarstvu dok se ono još opravlja od pandemije. Neto kupnje u sklopu PEPP‑a mogu ponovno početi ako to bude potrebno za odgovor na negativne šokove povezane s pandemijom.

Ključne kamatne stope ESB‑a

Upravno vijeće pomno je preispitalo uvjete koji, u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, moraju biti ispunjeni prije nego što počne povećavati ključne kamatne stope ESB‑a. Potom je zaključilo da su ti uvjeti ispunjeni.

U skladu s tim i u skladu s redoslijedom mjera svoje monetarne politike, Upravno vijeće namjerava povećati ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova na sastanku povezanom s monetarnom politikom u srpnju. Upravno vijeće odlučilo je da će kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja te kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke i na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke dotad ostati nepromijenjene na razini od 0,00 %, 0,25 % odnosno –0,50 %.

Dugoročnije gledano, Upravno vijeće očekuje da će ponovno povećati ključne kamatne stope ESB‑a u rujnu. Kalibriranje povećanja stopa ovisit će o posuvremenjenim srednjoročnim inflacijskim izgledima. Budu li srednjoročni inflacijski izgledi nepromijenjeni ili gori, na rujanskom sastanku bit će primjereno više povećati stope.

Na osnovi svoje trenutačne procjene, Upravno vijeće očekuje da će u razdoblju poslije rujna biti primjereno postupno i postojano daljnje povećavanje kamatnih stopa. U skladu s opredijeljenošću Upravnog vijeća za postizanje ciljne razine inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju, dinamika prilagodbe monetarne politike ovisit će o novim podatcima i njegovoj procjeni kretanja inflacije u srednjoročnom razdoblju.

Operacije refinanciranja

Upravno vijeće i dalje će pratiti uvjete financiranja za banke i pobrinut će se da dospjele operacije u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (engl. targeted longer-term refinancing operations,TLTRO III) ne ugrožavaju neometanu transmisiju naše monetarne politike. Osim toga, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja stajalištu monetarne politike. Kao što je već najavljeno, posebni uvjeti u sklopu operacija TLTRO III prestat će se primjenjivati 23. lipnja 2022.

***

Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve svoje instrumente i u njih po potrebi ugraditi prilagodljivost kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. U pandemiji se pokazalo da je, u stresnim uvjetima, prilagodljivost u oblikovanju i provedbi kupnji vrijednosnih papira pridonijela jačanju oslabljene transmisije monetarne politike i učinkovitosti nastojanja Upravnog vijeća da ostvari svoj cilj. U okviru ovlasti ESB‑a, u stresnim uvjetima, prilagodljivost će biti značajka monetarne politike kad god prijetnje transmisiji monetarne politike ugroze cjenovnu stabilnost.

Predsjednica ESB‑a iznijet će razloge za te odluke na današnjoj konferenciji za novinare s početkom u 14.30 SEV.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.