Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Pregled

Oporavak gospodarstva europodručja početkom 2024., poduprt neto trgovinom i rastom potrošnje kućanstava, bio je snažniji nego što se očekivalo u projekcijama stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2024. Najnovije informacije upućuju na zaključak da će gospodarstvo u kratkoročnom razdoblju nastaviti rasti, i to brže nego što se predviđalo. Realni raspoloživi dohodak trebao bi se i dalje povećavati u uvjetima snažnog rasta plaća, postupnog jačanja povjerenja i sve boljih trgovinskih uvjeta, što bi tijekom 2024. trebalo dovesti do oporavka kojem će najviše pridonositi potrošnja. Doprinos neto trgovine na početku godine djelomično je posljedica kolebljivosti nakon privremenog smanjenja krajem 2023. Međutim, očekuje se daljnje povećanje inozemne potražnje, koje će pridonijeti rastu izvoza europodručja. U srednjoročnom razdoblju predviđa se postupno slabljenje nepovoljnog utjecaja prethodnog pooštravanja monetarne politike, pri čemu će gospodarskoj aktivnosti pridonositi pretpostavljeno ublažavanje uvjeta financiranja u skladu s tržišnim očekivanjima povezanima s budućim kretanjem kamatnih stopa. Rast će podupirati i otporno tržište rada. Naime, kasnije u projekcijskom razdoblju stopa nezaposlenosti trebala bi se smanjiti na povijesno niske razine. Predviđa se da će se produktivnost tijekom projekcijskog razdoblja povećavati kako određeni ciklički činitelji koji su u posljednje vrijeme djelovali na smanjenje njezina rasta budu slabjeli. Općenito gledajući, očekuje se da će godišnji prosječni rast realnog BDP‑a iznositi 0,9 % u 2024. te da će se potom povećati i iznositi 1,4 % u 2025. i 1,6 % u 2026. Izgledi za rast BDP‑a revidirani su naviše za 2024. u odnosu na projekcije iz ožujka 2024. zbog pozitivnog iznenađenja na početku godine i najnovijih povoljnih podataka. Za 2025. revidirani su neznatno naniže a za 2026. nisu revidirani.[1]

Predviđa se da se ukupna inflacija u kratkoročnom razdoblju uglavnom neće znatnije mijenjati te da će se tijekom 2025. dodatno smanjivati na razine blizu ciljne razine. To je posljedica slabljenja troškovnih pritisaka, koji su među ostalim povezani s troškovima rada, i postupnog prijenosa odgođenog utjecaja prethodnog pooštravanja monetarne politike na potrošačke cijene. Očekuje se određena kolebljivost ukupne inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) do kraja 2024. zbog baznih učinaka i viših cijena energenata. Inflacija cijena energije trebala bi se u srednjoročnom razdoblju ustaliti na niskim pozitivnim stopama, s obzirom na tržišna očekivanja povezana s budućim kretanjem cijena nafte i plina te na planirane fiskalne mjere povezane s klimatskim promjenama. Inflacija cijena hrane u posljednjim se tromjesečjima znatno smanjila jer su u uvjetima nižih cijena energenata i prehrambenih sirovina oslabjeli pritisci proizvođačkih troškova. Očekuje se da će se inflacija cijena hrane u sljedećem razdoblju kretati oko sadašnjih razina te da će se od kraja 2025. dodatno smanjivati. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi ostati viša od ukupne inflacije u većem dijelu projekcijskog razdoblja, ali njezino smanjivanje trebalo bi se nastaviti, premda sporim tempom, prije svega u 2025. i 2026. Središnji element te projekcije jest očekivano postupno smanjenje rasta nominalnih plaća s razina koje će u početku ostati povišene, do kojeg će doći zbog slabljenja pozitivnog utjecaja pritisaka povezanih s naknadom za inflaciju u uvjetima nestašice radne snage na tržištu rada. Očekivano jačanje rasta produktivnosti trebalo bi pridonijeti ublažavanju pritisaka troškova rada. Nadalje, predviđa se da će rast dobiti oslabjeti i djelomično ublažiti prijenos troškova rada na cijene, posebno u 2024. Općenito gledajući, očekuje se da će se godišnja prosječna stopa ukupne inflacije mjerene HIPC‑om smanjiti s 5,4 % u 2023. na 2,5 % u 2024., 2,2 % u 2025. i 1,9 % u 2026. U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. inflacija mjerena HIPC‑om u 2024. i 2025. revidirana je naviše za 0,2 postotna boda, prije svega zbog viših cijena energenata i najnovijih podataka o inflaciji mjerenoj HIPC‑om bez energije i hrane čije su vrijednosti malo veće od očekivanih. Osim toga, očekuje se određeno jačanje pritisaka troškova rada zbog većeg rasta plaća te malo opreznije prognoze rasta produktivnosti. Izgledi za ukupnu inflaciju i inflaciju mjerenu HIPC‑om bez energije i hrane za 2026. nisu revidirani.

Tablica 1.

Projekcije rasta i inflacije za europodručje

(godišnje promjene u postotcima, revizije u postotnim bodovima)

lipanj 2024.

revizije u odnosu na ožujak 2024.

2023.

2024.

2025.

2026.

2023.

2024.

2025.

2026.

realni BDP

0,6

0,9

1,4

1,6

0,1

0,3

–0,1

0,0

HIPC

5,4

2,5

2,2

1,9

0,0

0,2

0,2

0,0

HIPC bez energije i hrane

4,9

2,8

2,2

2,0

0,0

0,2

0,1

0,0

Napomene: Podatci o realnom BDP‑u godišnji su prosjeci sezonski i kalendarski prilagođenih podataka. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.

1. Međunarodno okružje

Postoje naznake jačanja globalne gospodarske aktivnosti, no na rast i dalje djeluju nepovoljni činitelji. Najnoviji podatci potvrđuju vrlo postupno jačanje globalne aktivnosti (bez europodručja) od početka godine, pri čemu je vidljiva sve veća usklađenost kvantitativnih podataka s pozitivnim signalom koji proizlazi iz kvalitativnih podataka.[2] Međutim, na globalni rast i dalje djeluju nepovoljni činitelji, među ostalim postupno hlađenje tržištâ rada, daljnje slabljenje rasta nominalnih plaća i smanjenje viška štednje u razvijenim gospodarstvima. Nepovoljan utjecaj na rast i dalje proizlazi i iz prethodnog pooštravanja monetarne politike i povećane gospodarske neizvjesnosti u uvjetima geopolitičkih napetosti. U Kini je osobna potrošnja još slaba u uvjetima poteškoća u sektoru stambenih nekretnina, a aktivnost u prerađivačkoj industriji i izvoz i dalje potiču gospodarski rast. Izgledi za globalni rast uglavnom su nepromijenjeni u odnosu na projekcije iz ožujka 2024. Naime, očekuje se da će stopa rasta u 2024. i 2025. iznositi 3,3 % te da će u 2026. dosegnuti 3,2 %, što je neznatno slabija dinamika od one zabilježene tijekom posljednjeg desetljeća (Tablica 2.).

Tablica 2.

Međunarodno okružje

(godišnje promjene u postotcima, revizije u postotnim bodovima)

lipanj 2024.

revizije u odnosu na ožujak 2024.

2023.

2024.

2025.

2026.

2023.

2024.

2025.

2026.

svjetski realni BDP (bez europodručja)

3,5

3,3

3,3

3,2

0,0

–0,1

0,1

0,0

globalna trgovina (bez europodručja)1

1,0

2,6

3,3

3,3

–0,2

–0,2

0,2

0,1

inozemna potražnja europodručja2

0,8

2,1

3,4

3,3

0,2

–0,3

0,3

0,1

svjetski indeks potrošačkih cijena
(bez europodručja)

5,0

4,2

3,3

2,9

0,1

0,1

0,1

0,1

izvozne cijene konkurenata u nacionalnoj valuti3

–1,3

2,1

2,8

2,6

–0,6

–0,4

0,1

0,0

Napomena: Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 izračunano kao ponderirani prosjek uvoza
2 izračunano kao ponderirani prosjek uvoza trgovinskih partnera europodručja
3 izračunano kao ponderirani prosjek deflatora izvoza trgovinskih partnera europodručja

Predviđa se da će se globalna trgovina (bez europodručja) ove godine oporaviti i da će potom njezin rast u većoj mjeri biti usklađen s globalnom aktivnošću. Nakon razdoblja slabe dinamike trgovine u 2023. u uvjetima ponovnog uravnoteženja potražnje za robom i uslugama nakon pandemije, najnoviji podatci potvrđuju da se oporavak globalne trgovine postojano nastavlja te da je utjecaj poremećaja u prometu na području Crvenoga mora i dalje ograničen. Kada je riječ o globalnom uvozu, u odnosu na prethodne projekcije nema većih promjena: predviđa se da će se u 2024. povećati za 2,6 % te da će u 2025. i 2026. dosegnuti stopu od 3,3 %. Inozemna potražnja europodručja ove bi se godine trebala oporavljati slabijom dinamikom i porasti za 2,1 %. Razlog tomu prije svega je slabiji uvoz u nekim od glavnih trgovinskih partnera europodručja, kao što su Ujedinjena Kraljevina te zemlje Srednje i Istočne Europe, u drugoj polovici 2023. i prvom tromjesečju 2024. Budući da je njezina tromjesečna dinamika rasta tijekom projekcijskog razdoblja usporediva s dinamikom rasta svjetskog uvoza, inozemna potražnja europodručja trebala bi porasti za 3,4 % u 2025. i za 3,3 % u 2026.

Predviđa se da će se inflacija na globalnoj razini smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja. Ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u glavnim razvijenim gospodarstvima i zemljama s tržištem u nastajanju trebala bi se smanjiti na 4,2 % u 2024., 3,3 % u 2025. i 2,9 % u 2026. zbog slabljenja utjecaja prošlih šokova na strani ponude i restriktivne monetarne politike. Premda je ta projekcija uglavnom usporediva s onom iz ožujka, inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama revidirana je blago naviše za ovu godinu zbog ostvarenja koja su u prvom tromjesečju bila snažnija od očekivanih. U Kini je ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena i dalje na niskim razinama u uvjetima slabe domaće potražnje a tijekom projekcijskog razdoblja trebala bi postupno rasti. Očekuje se da će stopa rasta izvoznih cijena konkurenata europodručja, u nacionalnim valutama i na godišnjoj razini, u 2024. postati pozitivna i da će u preostalom dijelu projekcijskog razdoblja ostati blizu procijenjenom dugoročnom prosjeku. Revizija naniže za 2024. u odnosu na projekcije iz ožujka posljedica je slabije inflacije izvoznih cijena u odnosu na očekivanja, čiji je učinak veći od učinka pretpostavki o višim cijenama sirovina iz sadašnjih projekcija.

Okvir 1.
Tehničke pretpostavke

U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. glavne su promjene tehničkih pretpostavki više cijene sirovina, snažniji efektivni tečaj (premda neznatno slabiji u odnosu na američki dolar) i malo više kratkoročne kamatne stope. Pretpostavke o cijenama energije zasnovane na terminskim cijenama revidirane su naviše u razdoblju od 2024. do 2026., i to u prosjeku za 4 % za naftu i 5 % za plin. Kada je riječ o pretpostavkama o cijenama nafte na temelju ročnica, terminske su cijene i dalje niže od promptnih cijena (engl. backwardation) te bi se cijene nafte trebale smanjiti za oko 10 % u razdoblju od 2024. do 2026. Cijene plina najprije bi trebale porasti u 2025. te potom pasti i približiti se razinama iz 2024. Općenito gledajući, pretpostavlja se da će razina cijena energije krajem 2026. biti oko 30 % viša od razine zabilježene početkom 2021. Nadalje, povećale su se cijene emisijskih jedinica ugljika u sustavu EU‑a za trgovanje emisijama, i to u prosjeku za oko 17 % u razdoblju od 2024. do 2026. Cijene sirovina bez energije revidirane su znatno naviše zbog viših međunarodnih cijena prehrambenih sirovina, posebno kakaa i kave. Euro je blago oslabio u odnosu na američki dolar (za 0,3 %) zbog kontinuirane gospodarske snage američkoga gospodarstva i revizija naviše očekivanja povezanih s kretanjem kamatnih stopa Federalnog odbora za otvoreno tržište. Međutim, nominalni efektivni tečaj eura ojačao je (za 0,9 %) zbog kretanja u odnosu na japanski jen, švicarski franak, švedsku krunu i, u manjoj mjeri, funtu sterlinga. Premda je nagib terminske krivulje stope EURIBOR i dalje izrazito negativan, pretpostavke o kratkoročnim kamatnim stopama revidirane su blago naviše. Pretpostavljena kretanja dugoročnih kamatnih stopa uglavnom su nepromijenjena.

Tablica

Tehničke pretpostavke

lipanj 2024.

revizije u odnosu na ožujak 2024.

2023.

2024.

2025.

2026.

2023.

2024.

2025.

2026.

sirovine:

cijene nafte (u USD po barelu)

83,7

83,8

78,0

74,5

0,0

5,1

4,1

3,1

cijene prirodnog plina (u EUR po megavatsatu)

40,6

30,8

35,4

29,9

0,0

2,8

10,4

1,3

veleprodajne cijene električne energije
(u EUR po megavatsatu)

103,5

73,0

87,7

72,8

0,6

–1,9

12,0

2,1

emisijske jedinice u sklopu sustava EU‑a
za trgovanje emisijama (u EUR po toni)

83,7

66,1

71,1

73,6

0,0

12,8

18,5

19,0

cijene sirovina bez energije, u USD (godišnje promjene u postotcima)

–12,5

11,4

3,9

0,9

0,0

10,8

1,9

0,8

tečajevi:

tečaj USD/EUR

1,08

1,08

1,08

1,08

0,0

–0,2

–0,3

–0,3

nominalni efektivni tečaj eura
(EER41) (1. tr. 1999. = 100)

121,8

124,0

124,2

124,2

0,0

0,7

0,9

0,9

financijske pretpostavke:

tromjesečni EURIBOR (godišnji postotak)

3,4

3,6

2,8

2,5

0,0

0,2

0,4

0,1

prinosi na desetogodišnje državne obveznice (godišnji postotak)

3,1

2,9

3,0

3,0

0,0

0,0

–0,1

–0,1

Napomene: Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama i cijenama sirovina u europodručju temelje se na tržišnim očekivanjima s krajnjim datumom 15. svibnja 2024. Pretpostavke o kratkoročnim kamatnim stopama temelje se na tržišnim očekivanjima povezanima s tromjesečnim EURIBOR‑om, koja su izvedena iz kamatnih stopa predviđenih ročnicama. Kada je riječ o nominalnim prinosima na desetogodišnje državne obveznice u europodručju, pretpostavke se temelje na prosječnom prinosu desetogodišnjih obveznica država, koji je ponderiran godišnjim BDP‑om. Ako postoje potrebni podatci, nominalni prinosi na desetogodišnje državne obveznice tih država definiraju se kao prinosi desetogodišnjih referentnih obveznica produljeni terminskim nominalnim prinosima koji su na krajnji datum izvedeni iz odgovarajućih krivulja prinosa za pojedinačne države. Za preostale države prinosi na desetogodišnje državne obveznice definirani su kao prinosi desetogodišnjih referentnih obveznica produljeni na osnovi konstantne razlike (zabilježene na krajnji datum) u odnosu na tehničku pretpostavku o nerizičnim dugoročnim kamatnim stopama u europodručju. Kretanje međunarodnih cijena sirovina izvedeno je iz kretanja na tržištima ročnica u deset radnih dana koji prethode krajnjem datumu. Cijene nafte odnose se na promptne i terminske cijene sirove nafte Brent. Cijene plina odnose se na promptne i terminske cijene plina na nizozemskoj platformi za trgovinu plinom Title Transfer Facility (TTF). Cijene električne energije odnose se na prosječnu veleprodajnu promptnu i terminsku cijenu u pet najvećih država europodručja. »Sintetička« terminska cijena emisijskih jedinica u sustavu EU‑a za trgovanje emisijama izvodi se linearnom interpolacijom kao vrijednost dviju najbližih ročnica emisijskih jedinica na europskoj burzi energije (engl. European Energy Exchange) na kraju mjeseca. Potom se izračunava prosjek mjesečnih cijena ročnica emisijskih jedinica kako bi se dobio godišnji ekvivalent. Pretpostavlja se da će bilateralni tečajevi tijekom projekcijskog razdoblja ostati nepromijenjeni na prosječnim razinama zabilježenima tijekom deset radnih dana koji su prethodili krajnjem datumu. Revizije su prikazane kao postotci za razine, kao postotni bodovi za stope raste te kao postotci na godišnjoj razini.

2. Realno gospodarstvo

Gospodarska aktivnost u europodručju oporavila se u prvom tromjesečju 2024., djelomično pod utjecajem privremenih činitelja (Grafikon 1.).[3] Prema brzoj procjeni Eurostata stopa tromjesečnog rasta u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 0,3 %, odnosno bila je za 0,2 postotna boda viša nego što se očekivalo u projekcijama iz ožujka. Za četvrto tromjesečje 2023. stopa je revidirana naniže za 0,1 postotni bod. Pozitivno iznenađenje u prvom tromjesečju vjerojatno je povezano s doprinosom neto trgovine nakon privremenog smanjenja u četvrtom tromjesečju 2023. Osim toga, neuobičajeno blaga zima u nekim je državama privremeno pridonijela ulaganju u stambene nekretnine. Kada je riječ o pojedinačnim sektorima, dodana vrijednost u industriji vjerojatno se smanjila u prvom tromjesečju 2024., a dodana vrijednost u sektoru usluga se povećala.

Grafikon 1.

Rast realnog BDP‑a europodručja

(stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje, sezonski i kalendarski prilagođeni tromjesečni podatci)

Napomene: Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka. Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Rasponi oko središnjih projekcija pokazuju razinu neizvjesnosti i simetrični su. Temelje se na pogreškama iz prošlih projekcija, uz prilagodbu za netipične vrijednosti. Rasponima, od najtamnijeg prema najsvjetlijem, prikazane su 30‑postotna, 60‑postotna i 90‑postotna vjerojatnost da će stvarni rast realnog BDP‑a biti u odgovarajućem intervalu. Više informacija vidi u okviru Prikazivanje neizvjesnosti povezane s projekcijama u Makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2023.

Očekuje se da će realni BDP tijekom 2024. dodatno ojačati zahvaljujući rastu dohodaka kućanstava, inozemnoj potražnji i određenom oporavku poslovnog ulaganja. Daljnji rast realnog raspoloživog dohotka trebao bi potaknuti osobnu potrošnju, koja bi od drugog tromjesečja trebala biti glavni pokretač rasta. Kretanja mjesečnih pokazatelja, kao što su postupno povećanje povjerenja potrošača, daljnje jačanje pokazatelja indeksa PMI (engl. Purchasing Managers’ Index) povezanih s aktivnošću u sektoru usluga i novim narudžbama do svibnja te povećanje obujma maloprodaje u ožujku, u skladu su s takvim oporavkom potrošnje kućanstava. Snažan rast realnih plaća trebao bi, u uvjetima nestašice radne snage na tržištu rada, poduprijeti kupovnu moć kućanstava tijekom godine, čemu će pridonijeti očekivani oporavak povjerenja. Predviđa se da će poslovno ulaganje u 2024. u prosjeku uglavnom stagnirati na godišnjoj razini, no tijekom godine očekuje se određeni oporavak, prije svega zbog sve slabijeg, ali i dalje prisutnog nepovoljnog utjecaja prethodnog pooštravanja monetarne politike. Istodobno će poslovnom ulaganju pridonositi oporavak domaće i inozemne potražnje, pri čemu će inozemna potražnja potaknuti i rast izvoza. Nadalje, predviđa se da će normalizacija ciklusa zaliha, koja je na prelasku u 2024. dala znatni negativan doprinos rastu, u drugoj polovici 2024. imati neutralan utjecaj na rast. Naposljetku, očekuje se da će na kratkoročne izglede za rast realnog BDP‑a europodručja vrlo pozitivno utjecati aktivnosti multinacionalnih poduzeća u Irskoj, koje su u 2023. na njih imale negativan utjecaj.

U srednjoročnom razdoblju na rast realnog BDP‑a povoljno će djelovati povećanje realnih dohodaka, jačanje inozemne potražnje i slabljenje utjecaja pooštravanja monetarne politike. Unatoč tržišnim očekivanjima povezanima sa smanjenjem kamatnih stopa najveći utjecaj pooštravanja monetarne politike očekuje se u 2024. Ukidanje mjera fiskalne potpore koje su uvedene od 2022. zbog visokih cijena energije i visoke inflacije općenito će imati mali negativan utjecaj na rast u razdoblju od 2024. do 2026. Istodobno će državna potrošnja i ulaganje pozitivno utjecati na rast BDP‑a.

Očekuje se da će uvjeti financiranja, posebno visoke kamatne stope, i dalje snažno negativno utjecati na rast, ali njihov će utjecaj slabjeti tijekom projekcijskog razdoblja. Utjecaj mjera monetarne politike od prosinca 2021. i dalje se prenosi na realno gospodarstvo, što utječe na izglede za rast, osobito za 2024.[4] Na temelju tržišnih očekivanja povezanih s budućim kretanjem kamatnih stopa (Okvir 1.) očekuje se da će negativan utjecaj monetarne politike na gospodarski rast početi postupno slabjeti tijekom 2024. Navedeno će, zajedno sa slabljenjem nepovoljnog utjecaja pooštravanja standarda odobravanja kredita zabilježenog od kraja 2022., pridonijeti gospodarskom oporavku.

U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. rast realnog BDP‑a revidiran je naviše za 0,3 postotna boda za 2024., naniže za 0,1 postotni bod za 2025. a za 2026. nije revidiran (Tablica 3. i Grafikon 2.). Revizije za 2024. posljedica su pozitivnog iznenađenja u prvom tromjesečju godine, koje je, potaknuto neto trgovinom i poboljšanjem nekih anketnih pokazatelja budućih kretanja, neutraliziralo malo negativnije učinke prijenosa slabijeg rasta u četvrtom tromjesečju 2023. Neznatna revizija naniže za 2025. uglavnom se odnosi na reviziju naniže državne potrošnje s obzirom na pooštren karakter fiskalne politike.

Grafikon 2.

Rast realnog BDP‑a europodručja – raščlamba na glavne sastavnice rashoda

a) projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2024.

b) revizije u odnosu na projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2024.

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

(revizije: postotni bodovi i doprinosi u postotnim bodovima)

Napomene: Podatci su sezonski i kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitim crtama.

U vezi sa sastavnicama realnog BDP‑a, očekuje se da će realna osobna potrošnja, poduprta snažnim rastom realnih dohodaka u uvjetima većih plaća i niže inflacije, biti glavni pokretač gospodarskog rasta unatoč relativno visokoj stopi štednje. Osobna potrošnja trebala bi se tijekom 2024. postupno oporavljati te u 2025. i 2026. rasti po godišnjim stopama od 1,6 % do 1,7 %, koje su znatno više od prosječne stope od 1,2 % iz razdoblja prije pandemije. Njezinu oporavku pridonosit će rast realnog raspoloživog dohotka, prije svega zahvaljujući snažnom rastu plaća i snažnom osobnom dohotku iz drugih izvora osim rada, odnosno dohotku od samostalne djelatnosti i financijske imovine. U kratkoročnom razdoblju stopa štednje ostat će relativno visoka u skladu s visokofrekventnim kvalitativnim podatcima o namjerama povezanima s budućom štednjom te s obzirom na i dalje povećanu, premda sve manju gospodarsku neizvjesnost, visoke kamatne stope i težu dostupnost kredita. Nadalje, stopi štednje i dalje će pridonositi uglavnom mala sklonost potrošnji osobnog dohotka iz drugih izvora osim rada. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će dinamika rasta realnih dohodaka postati umjerenija u uvjetima postupnog usporavanja dostizanja realnih plaća, no smanjenje stope štednje to bi u velikoj mjeri trebalo neutralizirati. Kako neizvjesnost i inflacijski pritisci budu nastavili slabjeti i kako se osobna potrošnja bude postupno normalizirala, stopa štednje trebala bi se od kraja 2024. početi blago smanjivati. Međutim, predviđa se da će tijekom projekcijskog razdoblja ostati viša od prosječne stope iz razdoblja prije pandemije jer će više kamatne stope vjerojatno i dalje poticati kućanstva na štednju. Osim toga, oporavku osobne potrošnje trebali bi pridonijeti i učinci na bogatstvo.

Predviđa se da će se u 2024. ulaganje u stambene nekretnine dodatno smanjiti te tijekom 2025. polako oporavljati kako negativni utjecaj pooštrenih uvjeta financiranja bude postupno slabio i dohodci kućanstava nastavili snažno rasti. Nakon što se tri uzastopna tromjesečja smanjivalo, ulaganje u stambene nekretnine u prvom tromjesečju 2024. vjerojatno je poraslo, među ostalim zbog neuobičajeno blage zime, posebno u Njemačkoj. S obzirom na slabljenje tog posebnog učinka te i dalje malu potražnju za stambenim nekretninama, na koju u Italiji nepovoljno utječe prestanak znatnog fiskalnog poticaja, očekuje se da će se u drugom tromjesečju 2024. ulaganje u stambene nekretnine nastaviti smanjivati. Međutim, od sredine 2025. trebalo bi se početi oporavljati zbog sve slabijeg utjecaja prošlih povećanja kamatnih stopa na hipotekarne kredite, oporavka cijena stambenih nekretnina i snažnog rasta dohodaka kućanstava. Općenito gledajući, nakon daljnjeg znatnog pada u 2024. i blagog smanjenja u 2025., ulaganje u stambene nekretnine vjerojatno će se prvi put od 2022. povećati na godišnjoj razini u 2026. godini.

U sljedećim tromjesečjima predviđa se oporavak poslovnog ulaganja u uvjetima sve veće potražnje, slabljenja utjecaja nepovoljnih uvjeta financiranja, učinaka poticanja privatnog kapitala koji proizlaze iz programa Next Generation EU (NGEU) te sve većeg zelenog i digitalnog ulaganja. Poslovno ulaganje u europodručju (bez kolebljivih irskih proizvoda intelektualnog vlasništva) snažno se smanjilo u drugoj polovici 2023. usporedno sa slabljenjem povjerenja, smanjivanjem zaostataka u izvršenju narudžbi, iscrpljivanjem internih financijskih zaštitnih slojeva i pooštravanjem uvjeta financiranja. Od početka 2024. predviđa se njegov oporavak u skladu s očekivanim jačanjem domaće i inozemne potražnje. Oporavku će pridonijeti učinci poticanja privatnog kapitala koji proizlaze iz programa NGEU, koji su u nekim državama odgođeni za kraj projekcijskog razdoblja, kontinuirano povećavanje zelenog i digitalnog ulaganja u privatnom sektoru te slabljenje utjecaja nepovoljnih uvjeta financiranja.

Nakon razdoblja negativnog rasta trgovina europodručja trebala bi se poboljšati jer će izvoz rasti usporedno s inozemnom potražnjom. Procjenjuje se da se realni izvoz europodručja u prvom tromjesečju 2024. povećao više nego što se očekivalo u projekcijama iz ožujka. Očekuje se da će tijekom projekcijskog razdoblja rasti uglavnom u skladu s kretanjem inozemne potražnje. U odnosu na projekcije iz ožujka udio na izvoznom tržištu revidiran je naniže za cijelo projekcijsko razdoblje te bi trebao ostati znatno ispod razina zabilježenih prije pandemije. Razlog tomu nepovoljan je utjecaj prošle aprecijacije eura i prošlih šokova cijena energije na konkurentnost jer porast cijena energenata utječe na europodručje više nego na njegove trgovinske partnere. Predviđa se da će se uvoz oporavljati malo brže od domaće potražnje kako se budu oporavljale sastavnice potražnje koje se uvelike temelje na trgovini, kao što je ulaganje. Općenito gledajući, očekuje se da će neto trgovina dati neutralan doprinos rastu tijekom projekcijskog razdoblja. Trgovinski uvjeti trebali bi se u tijeku projekcijskog razdoblja tek neznatno poboljšati s obzirom na to da je šok cijena energije gotovo prestao djelovati. Predviđa se da će se od 2024. saldo tekućeg računa nastaviti oporavljati i da će dosegnuti razine koje su malo niže od 3 % BDP‑a, ali malo više od njegova prosjeka iz razdoblja prije pandemije (2,6 %).

Tablica 3.

Projekcije realnog BDP‑a, trgovinske razmjene i tržišta rada za europodručje

(godišnje promjene u postotcima, ako nije drukčije navedeno; revizije u postotnim bodovima)

lipanj 2024.

revizije u odnosu na ožujak 2024.

2023.

2024.

2025.

2026.

2023.

2024.

2025.

2026.

realni BDP

0,6

0,9

1,4

1,6

0,1

0,3

–0,1

0,0

osobna potrošnja

0,6

1,2

1,7

1,6

0,1

0,0

0,1

0,1

državna potrošnja

0,8

1,2

1,1

1,1

0,6

–0,1

–0,3

–0,1

ulaganje

1,3

0,1

1,5

2,0

0,5

0,7

–0,1

–0,3

izvoz1

–0,9

1,3

2,9

3,1

–0,2

0,3

0,0

–0,1

uvoz1

–1,4

0,5

3,2

3,3

–0,1

–0,5

0,1

0,1

doprinos BDP‑u:

domaća potražnja

0,8

0,9

1,4

1,5

0,3

0,1

–0,1

0,0

neto izvoz

0,3

0,4

0,0

0,1

0,0

0,4

0,0

0,0

promjene zaliha

–0,5

–0,5

0,0

0,0

–0,3

–0,3

0,0

0,0

realni raspoloživi dohodak

1,2

1,9

1,1

1,2

0,3

0,3

0,0

0,1

stopa štednje kućanstava (% raspoloživog dohotka)

14,5

15,0

14,5

14,2

0,1

0,2

0,1

0,1

zaposlenost2

1,4

0,8

0,4

0,5

0,0

0,3

0,1

0,1

stopa nezaposlenosti

6,5

6,5

6,5

6,3

0,0

–0,2

–0,1

–0,3

tekući račun (% BDP‑a)

1,6

2,8

2,9

2,9

–0,2

–0,4

–0,3

–0,2

Napomene: Podatci o realnom BDP‑u i njegovim sastavnicama sezonski su i kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 uključujući trgovinu unutar europodručja
2 zaposlene osobe

Predviđa se da će tržište rada i dalje biti otporno, premda bi zaposlenost trebala rasti sporije nego u posljednjih nekoliko godina. Prema brzoj procjeni Eurostata zaposlenost je porasla za 0,3 % u prvom tromjesečju 2024. Budući da je u projekcijama iz ožujka predviđeno da će ostati stabilna, riječ je o ponovnom iznenađujućem porastu. Očekuje se da će se rast zaposlenosti smanjiti s 1,4 % u 2023. na 0,8 % u 2024. te da će se stabilizirati na 0,4 % u 2025. i 0,5 % u 2026. Trenutačna razina zaposlenosti viša je od razine na koju upućuje dinamični Okunov zakon, no predviđa se da će se tijekom 2026. približiti razini koja proizlazi iz odnosa pretpostavljena tim zakonom (dio a) u Grafikonu 3.). Takva dinamika u skladu je s očekivanjem o postupnom nestajanju cikličkih činitelja (kao što su zadržavanje radnika i visoke razine dobiti poduzeća) koji su u posljednje vrijeme više nego inače poticali zaposlenost.[5] Rast zaposlenosti revidiran je naviše za ukupno 0,5 postotnih bodova u razdoblju od 2024. do 2026. u odnosu na projekcije iz ožujka zbog pozitivnog iznenađenja na početku 2024. i donekle poboljšanih izgleda za kretanje radne snage zahvaljujući najnovijim pozitivnim podatcima.

Grafikon 3.

Zaposlenost i produktivnost

a) zaposlenost

b) produktivnost (prema broju zaposlenih)

(indeks: 4. tr. 2019. = 100)

(indeks: 4. tr. 2019. = 100)

Napomene: Dio a): Okunov zakon odnosi se na razinu zaposlenosti izvedenu uporabom autoregresijskog modela s distribuiranim vremenskim pomakom, ARDL (1,1), i dodanom indikatorskom varijablom za drugo i treće tromjesečje 2020. te projekcije realnog BDP‑a iz lipnja 2024. Dio b): Trend produktivnosti izračunava se na temelju prosjeka tromjesečnih stopa rasta u uzorku koji obuhvaća razdoblje od 2000. do 2019. Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitim crtama.

Rast produktivnosti rada trebao bi ojačati tijekom projekcijskog razdoblja, ali očekuje se da će razine produktivnosti u 2026. i dalje biti znatno niže od dugoročnog linearnog trenda. Snažniji rast zaposlenosti, u uvjetima relativno slabog rasta realnog BDP‑a, u posljednje je vrijeme ograničio rast produktivnosti. Očekuje se da će se produktivnost tijekom projekcijskog razdoblja oporavljati i pritom se kretati na razinama koje su revidirane neznatno naniže u odnosu na projekcije iz ožujka. Premda se rast produktivnosti po stopama od 1,0 % u 2025. i 1,1 % u 2026., koje su gotovo dvostruko veće od povijesnog prosjeka u razdoblju od 2000. do 2019., čini relativno snažnim, trebao bi se promatrati u odnosu na posebno nisku prosječnu stopu godišnjeg rasta od –0,1 % u razdoblju poslije pandemije (od 2020. do 2023.). Isto vrijedi i za razinu produktivnosti, koja je i dalje znatno niža od one na koju bi upućivao povijesni trend rasta, pri čemu se kao referentna vrijednost rabi prosječna godišnja stopa rasta prije pandemije od 0,6 % (dio b) u Grafikonu 3.).

Očekuje se da će stopa nezaposlenosti ostati relativno stabilna do kraja 2025. te da će se u 2026. dodatno smanjiti na rekordno nisku razinu (Grafikon 4.). U 2024. i 2025. trebala bi se kretati na razinama oko 6,5 % te u 2026. pasti na dosad najnižu razinu od 6,3 %. Stopa nezaposlenosti revidirana je naniže za prosječno 0,2 postotna boda tijekom projekcijskog razdoblja, djelomično zahvaljujući pozitivnijim najnovijim podatcima i malo snažnijim izgledima za zaposlenost.

Grafikon 4.

Stopa nezaposlenosti

(postotak radne snage)

Napomena: Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka.

3. Fiskalni izgledi

Tijekom projekcijskog razdoblja, a posebno u 2024., očekuje se pooštravanje fiskalne politike u europodručju (Tablica 4.).[6] Iznenađenje u vidu slabijih proračunskih rezultata za 2023. može se objasniti prije svega popuštanjem fiskalne politike za 0,3 postotna boda BDP‑a u odnosu na procjene iz projekcija iz ožujka 2024., uglavnom zbog rasta rashoda koji je bio veći od očekivanog. Karakter fiskalne politike trebao bi se znatno pooštriti u 2024., u prvom redu zato što će se ukinuti mnoge mjere potpore povezane s energijom i inflacijom. Predviđa se dodatno pooštravanje u 2025. i 2026., premda mnogo sporije, zbog daljnjeg smanjivanja preostalih mjera potpore povezanih s energijom u 2025., sporijeg rasta subvencija i drugih fiskalnih transfera te nekih mjera na strani prihoda. Te bi učinke trebala djelomično neutralizirati ograničena povećanja državnog ulaganja. Osim tih diskrecijskih mjera fiskalne politike, očekuje se da će nediskrecijski činitelji, uključujući izvanredne prihode i manjkove prihoda, nakon velikih promjena posljednjih godina imati relativno ograničen utjecaj na karakter fiskalne politike tijekom projekcijskog razdoblja. U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. predviđa se malo snažnije pooštravanje karaktera fiskalne politike europodručja u 2025. i 2026., uglavnom zbog manje dinamičnog rasta rashoda, koji je djelomično posljedica privremene prirode fiskalnog odstupanja u 2023.

Tablica 4.

Fiskalni izgledi za europodručje

(postotak BDP‑a; revizije u postotnim bodovima)

lipanj 2024.

revizije u odnosu na ožujak 2024.

2023.

2024.

2025.

2026.

2023.

2024.

2025.

2026.

karakter fiskalne politike1

–0,1

0,7

0,3

0,3

–0,3

0,0

0,2

0,2

proračunski saldo opće države

–3,6

–3,1

–2,8

–2,6

–0,4

–0,2

0,0

0,2

strukturni proračunski saldo2

–3,6

–3,0

–2,7

–2,6

–0,4

–0,3

–0,2

0,1

bruto dug opće države

88,5

88,4

88,6

88,6

0,2

–0,1

0,1

–0,1

1 Karakter fiskalne politike mjeri se promjenom ciklički prilagođenog primarnog salda bez državne potpore financijskom sektoru. Prikazani podatci prilagođeni su i u skladu s bespovratnim sredstvima programa NGEU na strani prihoda. Negativan iznos označava popuštanje, a pozitivan iznos pooštravanje fiskalne politike.
2 Izračunava se kao državni saldo bez prolaznih učinaka gospodarskog ciklusa i mjera koje su prema Europskom sustavu središnjih banaka definirane kao privremene.

Proračunski saldo europodručja trebao bi se tijekom projekcijskog razdoblja poboljšavati, dok bi se omjer duga i BDP‑a trebao uglavnom stabilizirati. Predviđa se da će se manjak europodručja, čija je razina u 2023. bila viša od očekivane, smanjivati te da će od 2025. biti ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP‑a. To je uglavnom posljedica smanjenja ciklički prilagođenog primarnog manjka tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, a posebno u 2024., koje bi trebalo nadmašiti povećanje plaćanja kamata. U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. proračunski saldo revidiran je naniže za 2024., odnosno očekuje se veći manjak, uglavnom zbog baznih učinaka iz 2023. U 2026. proračunski saldo trebao bi biti malo veći od onog predviđenog u ožujku, odnosno očekuje se manji manjak, zbog revizije naviše ciklički prilagođenog primarnog salda i bolje cikličke komponente. Predviđa se da će se omjer duga i BDP‑a europodručja tijekom projekcijskog razdoblja uglavnom stabilizirati jer će kontinuirane, premda sve manje, primarne manjkove i pozitivna usklađivanja manjka i duga neutralizirati povoljne (negativne) razlike između kamatnih stopa i stopa rasta. U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. omjer duga i BDP‑a malo je manji za 2024., pri čemu nepovoljni bazni učinak iz 2023. više nego neutralizira znatno povoljnija razlika između kamatnih stopa i stopa rasta zbog revizija naviše rasta nominalnog BDP‑a. Omjer duga i BDP‑a za 2026. revidiran je neznatno naniže, i to uglavnom zbog poboljšanja primarnog salda.

4. Cijene i troškovi

Predviđa se da se ukupna inflacija mjerena HIPC‑om tijekom 2024. uglavnom neće znatnije mijenjati te da će se potom smanjiti na 2,2 % u 2025. i 1,9 % u 2026. (Grafikon 5.). Prosječna stopa ukupne inflacije mjerene HIPC‑om, koja je u 2023. iznosila 5,4 %, u travnju 2024. smanjila se na 2,4 %. Očekuje se da će se u sljedećim tromjesečjima kretati oko 2½ %, uz određenu kolebljivost koja se u prvom redu odnosi na bazne učinke povezane s cijenama energije. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi se usporeno smanjivati, pri čemu se do kraja 2024. ne očekuju veće promjene. Perzistentnost inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane, koja će tijekom projekcijskog razdoblja ostati iznad povijesnog prosjeka, uglavnom je posljedica sporog smanjivanja inflacije cijena usluga. S obzirom na predviđanje da će se inflacija cijena hrane dodatno smanjiti tek kasnije u projekcijskom razdoblju i da će inflacija cijena energije uglavnom dati mali pozitivan doprinos inflaciji mjerenoj HIPC‑om, pretpostavlja se sporo smanjivanje ukupne inflacije, koja bi ciljnu razinu od 2 % trebala dosegnuti u četvrtom tromjesečju 2025. (jedno tromjesečje kasnije nego što se predviđalo u projekcijama iz ožujka).

Grafikon 5.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje

(godišnje promjene u postotcima)

Napomene: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Rasponi oko središnjih projekcija pokazuju razinu neizvjesnosti i simetrični su. Temelje se na pogreškama iz prošlih projekcija, uz prilagodbu za netipične vrijednosti. Rasponima, od najtamnijeg prema najsvjetlijem, prikazane su 30‑postotna, 60‑postotna i 90‑postotna vjerojatnost da će stvarna vrijednost inflacije mjerene HIPC‑om biti u odgovarajućem intervalu. Više informacija vidi u okviru Prikazivanje neizvjesnosti povezane s projekcijama u Makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2023.

Tablica 5.

Kretanja cijena i troškova za europodručje

(godišnje promjene u postotcima, revizije u postotnim bodovima)

lipanj 2024.

revizije u odnosu na ožujak 2024.

2023.

2024.

2025.

2026.

2023.

2024.

2025.

2026.

HIPC

5,4

2,5

2,2

1,9

0,0

0,2

0,2

0,0

HIPC bez energije

6,3

2,8

2,3

2,1

0,0

0,1

0,1

0,1

HIPC bez energije i hrane

4,9

2,8

2,2

2,0

0,0

0,2

0,1

0,0

HIPC bez energije, hrane i promjena neizravnih poreza

5,0

2,7

2,2

2,0

0,1

0,1

0,1

0,0

inflacija cijena energije mjerena HIPC‑om

–2,0

–0,8

1,0

0,3

0,0

0,8

0,5

–0,3

inflacija cijena hrane mjerena HIPC‑om

10,9

3,0

2,7

2,2

0,0

–0,2

0,4

–0,1

deflator BDP‑a

6,0

3,3

2,4

2,0

0,1

0,4

0,1

0,1

deflator uvoza

–2,9

–0,2

2,0

1,9

0,1

0,2

–0,4

–0,3

naknada po zaposlenom

5,2

4,8

3,5

3,2

–0,1

0,3

–0,1

0,2

produktivnost po zaposlenom

–0,9

0,1

1,0

1,1

–0,1

0,0

–0,2

–0,1

jedinični troškovi rada

6,1

4,7

2,5

2,1

–0,1

0,3

0,2

0,4

jedinična dobit1

6,2

0,1

1,9

1,6

0,4

1,1

–0,1

–0,5

Napomene: Deflatori BDP‑a i uvoza, jedinični troškovi rada, naknada po zaposlenom i produktivnost rada odnose se na sezonski i kalendarski prilagođene podatke. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Podatci, među ostalim na tromjesečnoj osnovi, mogu se preuzeti na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija.
1 Jedinična dobit definira se kao bruto operativni višak i mješoviti dohodak (prilagođen za dohodak od samostalne djelatnosti) po jedinici realnog BDP‑a.

Predviđa se da će inflacija cijena energije, nakon određene kolebljivosti u sljedećim tromjesečjima, u srednjoročnom razdoblju ostati slaba jer će pretpostavljena smanjenja cijena energenata djelomično neutralizirati fiskalne mjere povezane s klimatskim promjenama. Očekuje se da će inflacija cijena energije ponovno postati pozitivna u drugom tromjesečju 2024. zbog pozitivnih baznih učinaka, ukidanja državnih mjera za kompenzaciju visokih cijena energije i nedavnih povećanja cijena sirove nafte. U razdoblju od travnja 2024. do ožujka 2025. najveći dio očekivane promjene inflacije cijena energije proizlazi iz pozitivnih baznih učinaka. Osim toga, procjenjuje se da će zbog ukidanja fiskalnih mjera za kompenzaciju visokih cijena energije i visoke inflacije od prosinca 2023. do veljače 2025. ukupna inflacija biti veća za 0,4 postotna boda u 2024. i za 0,1 postotni bod u 2025. Nakon što oslabe ti bazni učinci i utjecaj ukidanja fiskalnih mjera povezanih s energijom, silazne krivulje terminskih cijena energenata, koje djelomično neutraliziraju pozitivni učinci pojedinih fiskalnih mjera povezanih s klimatskim promjenama, upućuju na vrlo malen pozitivan doprinos inflacije cijena energije mjerene HIPC‑om u 2025. i 2026. (Grafikon 6.).[7]

Grafikon 6.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje – raščlamba na glavne sastavnice

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Napomena: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.

Inflacija cijena hrane trebala bi u kratkoročnom razdoblju ostati uglavnom stabilna te se potom postupno smanjivati dok pritisci proizvođačkih troškova koji proizlaze iz prošlih povećanja ulaznih troškova budu slabjeli. Inflacija cijena hrane nastavila se smanjivati u prvih nekoliko mjeseci ove godine te je u travnju iznosila 2,8 %, što je smanjenje u odnosu na prosječnu stopu od 10,9 % u 2023., zbog kretanja sastavnica i prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda. U velikoj mjeri riječ je o posljedici slabljenja pritisaka proizvođačkih troškova zbog nižih cijena energenata i prehrambenih sirovina. Očekuje se da se inflacija cijena hrane neće znatnije mijenjati u preostalom dijelu ove godine i u većem dijelu 2025. te da će se potom blago smanjiti na prosječnu razinu od 2,2 % u 2026. zbog odgođenog učinka daljnjih dinamičnih pritisaka koji proizlaze iz troškova rada u posljednjim dvjema godinama projekcijskog razdoblja.

Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi se postupno smanjivati i iznositi 2,0 % u 2026., uglavnom zbog umjerenog slabljenja inflacije cijena usluga (Grafikon 7.). Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije smanjila se s prosječnih 5,0 % u 2023. na 0,9 % u travnju 2024. Smanjenje inflacije cijena usluga bilo je umjerenije: s 4,9 % u 2023. na 3,7 % u travnju 2024. Smanjenja inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije od početka 2024. posljedica su slabljenja pozitivnih učinaka uskih grla u opskrbnim lancima i neizravnih učinaka prošlih povećanja cijena energije i hrane te daljnjeg prijenosa negativnog utjecaja pooštravanja monetarne politike. Projekcije uključuju tek zanemarive učinke geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku (uključujući poremećaje pomorskog prijevoza u Crvenome moru) na inflaciju cijena dobara, što je u skladu s malim udjelom troškova prijevoza u ukupnim troškovima povezanim s dobrima, dosadašnjim relativno ograničenim povećanjem troškova prijevoza i činjenicom da se ti troškovi temelje na dugoročnijim ugovorima. U srednjoročnom razdoblju smanjenje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane uglavnom je povezano s inflacijom cijena usluga u uvjetima slabljenja učinaka ponovnog otvaranja poslije pandemije i daljnjeg prijenosa negativnog utjecaja pooštravanja monetarne politike. Pretpostavlja se da će brže smanjenje inflacije cijena usluga otežati sve slabiji, ali i dalje povećani pozitivni pritisci koji proizlaze iz kretanja troškova rada.

Grafikon 7.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje bez energije i hrane

(godišnje promjene u postotcima)

Napomene: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Rasponi oko središnjih projekcija pokazuju razinu neizvjesnosti i simetrični su. Temelje se na pogreškama iz prošlih projekcija, uz prilagodbu za netipične vrijednosti. Rasponima, od najtamnijeg prema najsvjetlijem, prikazane su 30‑postotna, 60‑postotna i 90‑postotna vjerojatnost da će stvarna vrijednost inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane biti u odgovarajućem intervalu. Više informacija vidi u okviru Prikazivanje neizvjesnosti povezane s projekcijama u Makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2023.

U odnosu na projekcije iz ožujka 2024. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naviše za 0,2 postotna boda za 2024. i 2025., uglavnom zbog revizija naviše inflacije cijena energije mjerene HIPC‑om i inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. Za 2026. nisu revidirani (Grafikon 8.). Revizija naviše inflacije cijena energije mjerene HIPC‑om za 2024. može se pripisati prije svega višim cijenama energenata i, u manjoj mjeri, promjenama poreza te naknada za mrežu i distribuciju. Revizija naviše inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane može se objasniti iznenađujućim vrijednostima podataka posljednjih mjeseci, posebno višom inflacijom cijena usluga mjerenom HIPC‑om. Te su revizije naviše djelomično neutralizirane revizijom naniže inflacije cijena hrane mjerene HIPC‑om, uglavnom zbog nedavnih ostvarenja koja su bila slabija od očekivanih. Inflacija cijena hrane revidirana je naviše za 2025. zbog inflacijskih pritisaka povezanih s troškovima energije i rada koji su veći nego što se očekivalo. Revizija naviše inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane u ostatku projekcijskog razdoblja posljedica je, među ostalim, prijenosa većih jediničnih troškova rada. Ukupna inflacija nije revidirana za 2026. jer su male revizije naviše inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane neutralizirane malim revizijama naniže inflacije cijena hrane i energije.

Grafikon 8.

Revizije projekcije inflacije u odnosu na projekcije iz ožujka 2024.

(doprinosi u postotnim bodovima)

Predviđa se da će se rast nominalnih plaća postupno smanjivati, ali će i dalje biti povećan, zbog čega će realne plaće dosegnuti razine koje su prevladavale prije snažnog povećanja inflacije (Grafikon 9.). Godišnji rast naknade po zaposlenom iznosio je 4,7 % u četvrtom tromjesečju 2023. Predviđa se da će u 2024. iznositi prosječno 4,8 %, uz određenu kolebljivost tijekom godine, te se potom dalje smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja i ostati iznad povijesnih razina zbog daljnje nestašice radne snage na tržištima rada, naknada za inflaciju i povećanja minimalnih plaća. Očekuje se da će i dogovorene plaće i rast ukupno isplaćenih plaća u odnosu na dogovorene plaće dati veći doprinos rastu naknade po zaposlenom nego prije pandemije. Rast dogovorenih plaća trebao bi se neznatno povećati u 2024. i potom postupno slabjeti a doprinos rasta ukupno isplaćenih plaća u odnosu na dogovorene plaće trebao bi biti dugotrajniji zbog nestašice radne snage na tržištima rada. Predviđa se da će rast naknade po zaposlenom u 2026. iznositi 3,2 %, što je malo više od zbroja predviđenog rasta produktivnosti i inflacije mjerene HIPC‑om. U odnosu na projekcije iz ožujka stopa rasta naknade po zaposlenom revidirana je neznatno naviše za 2024. i 2026. Revizija naviše povezana je s utjecajem novih podataka, malo boljom cikličkom pozicijom i većim rastom ukupno isplaćenih plaća u odnosu na dogovorene plaće te je u skladu s većom nestašicom radne snage na tržištima rada, posebno krajem projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će se realne plaće vratiti na razine zabilježene početkom 2022. u trećem tromjesečju 2024., odnosno jedno tromjesečje prije nego što je predviđeno u projekcijama iz ožujka 2024.

Grafikon 9.

Naknada po zaposlenom

(godišnje promjene u postotcima)

Napomena: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka.

Predviđa se znatno smanjenje rasta jediničnih troškova rada. Ocjenjuje se da je rast jediničnih troškova rada dosegnuo vrhunac u 2023., kada je u prosjeku iznosio 6,1 %. Njegov snažan pad na 2,1 % očekuje se u 2026. Premda će mu pridonijeti predviđeno povećanje rasta produktivnosti zajedno sa smanjenjem rasta plaća, stopa rasta jediničnih troškova rada ostat će znatno viša od prosječne stope od 1,5 % iz razdoblja prije pandemije. U odnosu na projekcije stručnjaka iz ožujka rast jediničnih troškova rada revidiran je naviše, posebno za 2025. i 2026., što je posljedica revizije naviše naknade po zaposlenom i revizije naniže rasta produktivnosti.

Domaći cjenovni pritisci mjereni rastom deflatora BDP‑a trebali bi se nastaviti smanjivati, pri čemu će rast dobiti prvo ublažiti velike pritiske troškova rada i potom se oporaviti (Grafikon 10.). Predviđa se da će se godišnja stopa rasta deflatora BDP‑a u 2024. nastaviti brzo smanjivati i iznositi prosječno 3,3 % te da će se potom postupnije smanjivati, i to do prosječne razine od 2,0 % u 2026. Rast jedinične dobiti dosegnuo je vrhunac početkom 2023. i otad se usporava, pri čemu su ostvarenja u četvrtom tromjesečju 2023. bila slabija od očekivanih u projekcijama iz ožujka. Očekuje se da će ostati znatno manji od rasta jediničnih troškova rada tijekom cijele 2024., što znači da profitne marže apsorbiraju relativno snažan rast troškova rada. Kako se rast jediničnih troškova rada bude smanjivao, rast jedinične dobiti trebao bi od 2025. jačati, poduprt gospodarskim oporavkom i jačanjem rasta produktivnosti. U odnosu na projekcije iz ožujka rast deflatora BDP‑a revidiran je naviše za 2024. zbog iznenađujuće velikih vrijednosti novih podataka za prvo tromjesečje 2024., koje su vjerojatno posljedica znatno većeg rasta jedinične dobiti. Revidiran je neznatno naviše i za 2025. i 2026. zbog većeg rasta jediničnih troškova rada, što je za 2026. djelomično neutralizirano revizijama naniže jedinične dobiti.

Očekuje se da će se inflacija uvoznih cijena, nakon negativne godišnje stope u 2024., u kasnijim godinama projekcijskog razdoblja kretati oko 2 %. Rast deflatora uvoza trebao bi se povećati s –2,9 % u 2023. na –0,2 % u 2024., 2,0 % u 2025. i 1,9 % u 2026., što je uglavnom u skladu s predviđenom dinamikom izvoznih cijena konkurenata i kretanjem cijena energije (vidi odjeljak 1. i Okvir 2.).

Grafikon 10.

Domaći cjenovni pritisci

a) deflator BDP‑a i njegove sastavnice

b) deflator BDP‑a i njegove sastavnice: revizije u odnosu na projekcije iz ožujka 2024.

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

(doprinosi u postotnim bodovima)

Napomene: Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitim crtama.

5. Analiza osjetljivosti i analiza scenarija

Alternativno kretanje cijena energije

Buduća kretanja cijena energenata vrlo su neizvjesna i alternativna kretanja cijena nafte i plina znatno bi utjecala na gospodarske izglede, osobito inflaciju. Premda se projekcije stručnjaka temelje na tehničkim pretpostavkama opisanima u Okviru 1., ovom se analizom osjetljivosti određuju alternativna niža i viša kretanja koja proizlaze iz 25. i 75. percentila gustoća neutralnih na rizik koje su izvedene iz opcija za cijene nafte i plina.[8] Distribucije cijena nafte i cijena plina upućuju na pozitivne rizike za tehničke pretpostavke u projekcijama iz lipnja 2024. (Grafikon 11.). Osim toga, i za cijene nafte i za cijene plina uzima se u obzir pretpostavka stalnih cijena. U oba slučaja izračunava se sintetički indeks cijena energije (ponderirani prosjek kretanja cijena nafte i plina) a učinci alternativnih kretanja procjenjuju se nizom makroekonomskih modela ESB‑a i Eurosustava koji se rabe u projekcijama. Prosječni učinci na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om prema tim modelima prikazani su u Tablici 6.

Grafikon 11.

Alternativna kretanja pretpostavki o cijenama energije

a) pretpostavka o cijenama nafte

(u USD po barelu)

b) pretpostavka o cijenama plina

(u EUR po megavatsatu)

Izvori: Morningstar i izračun ESB‑a.
Napomena: Gustoće izvedene iz opcija za cijene nafte i plina temelje se na tržišnim kotacijama na dan 15. svibnja 2024. za opcije na ročnice za sirovu naftu ICE Brent Crude i ročnice za zemni plin na nizozemskoj platformi za trgovinu plinom Title Transfer Facility (TTF) s fiksnim tromjesečnim datumom isteka.

Tablica 6.

Učinci alternativnih kretanja cijena energije

1. kretanje: 25. percentil

2. kretanje: 75. percentil

3. kretanje: stalne cijene

2024.

2025.

2026.

2024.

2025.

2026.

2024.

2025.

2026.

(odstupanja od razina iz osnovnog scenarija, u postotcima)

cijene nafte

–2,9

–10,9

–15,8

10,3

19,5

23,9

1,3

7,7

12,8

cijene plina

–12,7

–20,6

–19,1

16,3

27,8

33,4

–4,9

–15,1

0,4

sintetički indeks cijena energije

–10,6

–16,0

–16,0

13,9

22,9

24,3

–0,6

–0,4

8,7

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

rast realnog BDP‑a

–0,1

0,1

0,0

0,0

–0,2

–0,1

0,0

0,0

0,0

inflacija mjerena HIPC‑om

–0,2

–0,4

–0,2

0,4

0,7

0,4

0,0

0,0

0,2

Napomene: U ovoj analizi osjetljivosti rabi se sintetički indeks cijena energije u kojem se kombiniraju terminske cijene nafte i plina. Upućivanje na 25. i 75. percentil odnosi se na gustoće neutralne na rizik izvedene iz opcija za cijene nafte i plina na dan 15. svibnja 2024. Vrijednosti stalnih cijena nafte i plina preuzete su na isti datum. Makroekonomski učinci izraženi su u prosječnim vrijednostima na temelju više makroekonomskih modela stručnjaka ESB‑a i Eurosustava.

Okvir 2.
Može li Kina izvesti dezinflaciju?

U ovom se okviru razmatraju alternativni scenariji kineskih gospodarskih politika za poticanje domaćeg rasta i pitanje bi li se tim politikama u konačnici mogla izvesti dezinflacija u europodručje i Sjedinjene Američke Države. Prema projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2024. gospodarski rast u Kini trebao bi se postupno usporavati tijekom projekcijskog razdoblja pod nepovoljnim utjecajem sektora nekretnina u poteškoćama. Međutim, sektor prerađivačke industrije raste zbog poticajnih mjera politike u uvjetima odobravanja kredita unatoč visokim razinama zaliha i nižim stopama iskorištenosti kapaciteta. Nadalje, udio Kine na izvoznom tržištu (izražen kao obujam) ostao je na razinama koje su više od onih zabilježenih prije pandemije (Grafikon A). Tome je u početku pridonio pomak globalne potrošnje s usluga na dobra povezan s pandemijom, s obzirom na vodeći položaj Kine u globalnoj robnoj razmjeni općenito, a posebno u trgovini proizvodima koji su bili traženi tijekom pandemije. Međutim, unatoč prestanku tih učinaka povezanih s pandemijom na globalnoj razini, tržišni udio Kine povećao se za oko 18 % od prvih mjeseci 2023. a njezine izvozne cijene dodatno su se smanjile. Po tome se Kina razlikuje od gospodarstva SAD‑a, čiji se tržišni udio vratio na razine zabilježene prije pandemije, i europodručja, koje još nije u potpunosti nadoknadilo gubitke tržišnog udjela iz razdoblja od 2020.

Grafikon A

Udjeli na izvoznom tržištu

(indeksi obujma; siječanj 2010. = 100)

Izvori: CPB World Trade Monitor, Eurostat (preko Haver Analytics) i izračuni stručnjaka ESB‑a.
Napomene: Pokazatelji se odnose na udjele na izvoznom tržištu izražene kao obujam globalne robe. Sve je serije sezonski prilagodio Haver Analytics. Posljednji podatci odnose se na veljaču 2024.

Trgovinske veze europodručja s Kinom snažnije su od trgovinskih veza Sjedinjenih Američkih Država s Kinom. Kada je riječ o uvozu, Sjedinjene Američke Države, koje su prije ovisile o Kini u većoj mjeri nego europodručje, smanjile su uvoz kineske robe s 2,8 % BDP‑a u prvim godinama desetljeća koje je počelo 2010. na 2,3 % BDP‑a u 2019. i 2020. Za razliku od toga, uvoz kineske robe u europodručju kretao se u suprotnom smjeru i nedavno iznosio 3,5 % BDP‑a. Kada je riječ o izvozu, europodručje i dalje u većoj mjeri od SAD‑a ovisi o izvozu u Kinu: na izvoz u Kinu odnosi se 2,5 % BDP‑a europodručja i 1,1 % BDP‑a SAD‑a.

Polazeći od osnovnih projekcija rasta za Kinu iz lipnja 2024. istražuju se tri scenarija: 1) optimističan scenarij, u kojem Kina bilježi veći rast zbog kreditne potpore sektoru prerađivačke industrije, što bi potaknulo domaću i inozemnu potražnju u uvjetima pojeftinjenja izvoza; 2) pesimističan scenarij, u kojem manju kinesku domaću potražnju koja je posljedica znatnijeg pada aktivnosti u sektoru stambenih nekretnina djelomično neutralizira veći izvoz poduprt subvencijama i 3) nepovoljan scenarij, koji je sličan pesimističnom scenariju, ali u kojem se pretpostavlja da će sva gospodarstva osim europodručja uvesti prepreke trgovini s Kinom kao odgovor na subvencionirani izvoz u Kini. U tom bi scenariju europodručje ostalo jedino veliko tržište otvoreno za kineski izvoz. Ti su scenariji simulirani s pomoću ESB‑ova globalnog modela.

U scenarijima se pretpostavljaju učinci prelijevanja iz Kine na inflaciju u europodručju i SAD‑u preko nekoliko kanala. U svim razmatranim scenarijima pad izvoznih cijena u Kini izravno bi utjecao na smanjenje uvoznih cijena u europodručju i SAD‑u preko uvoza konačnih i intermedijarnih proizvoda. Osim toga, pad izvoznih cijena u Kini smanjio bi inozemnu potražnju europodručja i SAD‑a preko kanala konkurentnosti jer bi trgovinski partneri tih dvaju gospodarstava preusmjerili uvoznu potražnju prema Kini. Nadalje, postoji i kanal preusmjeravanja domaće potrošnje, kojim domaći potrošači preusmjeravaju potrošnju na jeftiniju uvezenu robu iz Kine, što dodatno smanjuje potražnju za robom domaćih poduzeća i stvara pritisak na smanjenje proizvođačkih cijena, te time i na inflaciju, zbog smanjene potražnje za radnom snagom i manjih plaća. U konačnici to utječe i na cijene usluga. Promjene potražnje za robom iz Kine utjecale bi i na globalnu potražnju i cijene sirovina, što bi također utjecalo na inflaciju u europodručju.

U optimističnom scenariju utjecaj na BDP i inflaciju pozitivan je, ali relativno slab, i za europodručje i za SAD (Grafikon B). Kada je riječ o utjecaju na BDP, nepovoljne učinke nižih izvoznih cijena u Kini na konkurentnost, koji dovode do smanjenja domaće proizvodnje i inozemne potražnje u europodručju i SAD‑u, neutralizirala bi povećana potražnja iz Kine. Slično tomu, učinak nižih uvoznih cijena bez energije neutralizirale bi više cijene nafte i veća potražnja, kao posljedice veće kineske potražnje, a učinci prelijevanja bili bi blago pozitivni za inflaciju u SAD‑u i europodručju.

Grafikon B

Učinci na BDP i inflaciju europodručja i SAD‑a

a) realni BDP

b) potrošačke cijene

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

Izvor: Izračuni stručnjaka ESB‑a s pomoću ESB‑ova globalnog modela.
Napomene: Scenariji su simulirani s pomoću ESB‑ova globalnog modela s egzogenom monetarnom politikom europodručja/SAD‑a.

U pesimističnom bi scenariju Kina doista mogla izvesti dezinflaciju (Grafikon C). U tom bi scenariju učinak subvencija izvoza na smanjenje inflacije pojačalo smanjenje globalne aktivnosti i inozemne potražnje u SAD‑u i europodručju u uvjetima smanjenja gospodarske aktivnosti u Kini. Inozemna potražnja znatnije bi se smanjila u SAD‑u jer bi u tom scenariju američki dolar ojačao zbog bijega u sigurna ulaganja u uvjetima globalnog pada gospodarske aktivnosti. Inflacija uvoznih cijena bez nafte u SAD‑u pala bi za do 70 baznih bodova, a u europodručju za malo manje (jer se uvozne cijene izražene u američkim dolarima manje smanjuju izražene u eurima). Spoj učinaka manje potražnje i nižih izvoznih cijena u Kini stvorio bi pritisak na smanjenje realnog BDP‑a i inflacije i u europodručju i u SAD‑u. Stoga se procjenjuje da bi učinak na rast u europodručju u 2025. iznosio 0,17 postotnih bodova, što je tek neznatno više od procijenjenih 0,13 postotnih bodova za SAD. Znatno veći udio izvoza u Kinu u BDP‑u upućivao bi na veći nepovoljni utjecaj na BDP gospodarstva europodručja u odnosu na SAD. Međutim, aprecijacija američkog dolara u tom scenariju upućuje na dodatni nepovoljan utjecaj na proizvodnju u SAD‑u. Inflacija potrošačkih cijena u oba bi gospodarstva u 2025. bila niža za otprilike 20 baznih bodova pod pretpostavkom egzogenosti monetarne politike. Učinci na europodručje bili bi malo veći ako euro ne bi oslabio.

Iz nepovoljnog scenarija proizlaze najveći negativni učinci na europodručje, pri čemu bi se inflacija smanjila za do 40 baznih bodova. U tom su scenariju učinci posebno ozbiljni jer bi jeftiniji izvoz Kine utjecao samo na europodručje i istisnuo domaću proizvodnju. Negativan utjecaj na SAD bio bi posljedica preusmjeravanja trgovine prema europodručju, koje bi ostvarivalo korist od uvoza jeftinijih repromaterijala iz Kine. To bi istodobno pridonijelo ublažavanju nepovoljnog učinka jeftinog kineskog izvoza na BDP europodručja. Inflacija potrošačkih cijena u europodručju u tom bi se scenariju smanjila za gotovo 40 baznih bodova.

Učinci prelijevanja inflacije uglavnom se prenose trgovinskim kanalom, ali važnu ulogu imaju i cijene nafte. Iz raščlambe učinka na inflaciju u europodručju prema transmisijskom kanalu vidljivo je da trgovinske veze imaju važnu ulogu u pesimističnom scenariju i nepovoljnom scenariju te da su financijske veze manje važne. U optimističnom scenariju cijena nafte porasla bi za 2,5 % u odnosu na osnovni scenarij, dok bi u drugim dvama scenarijima pala za sličan iznos. Općenito gledajući, doprinos promjena cijena nafte prelijevanju inflacije na europodručje iznosio bi čak 10 baznih bodova.

Grafikon C

Raščlamba učinka na ukupnu inflaciju potrošačkih cijena u europodručju

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

Izvor: Izračuni stručnjaka ESB‑a s pomoću ESB‑ova globalnog modela.
Napomene: Raščlamba se postiže uporabom ESB‑ova globalnog modela s deaktiviranim odgovarajućim kanalom prelijevanja. Rezidual pokazuje komplementarnost među kanalima.

Okvir 3.
Alternativna kretanja produktivnosti u europodručju i njihov utjecaj na gospodarstvo

Na zaposlenost u 2023., koja je bila snažna u odnosu na proizvodnju, povoljno je utjecalo nekoliko cikličkih činitelja. Poduzeća su otvarala ili barem zadržala radna mjesta u uvjetima većih profitnih marži, slabog rasta realnih plaća, dinamične radne snage (među ostalim zbog useljavanja) i smanjenja prosječnog broja odrađenih sati. Ti su činitelji pridonijeli relativno snažnom rastu ukupne zaposlenosti u razdoblju od četvrtog tromjesečja 2022. do četvrtog tromjesečja 2023. Stopa zaposlenosti bila je viša od razine na koju bi upućivao rast realnog BDP‑a prema modelu utemeljenom na Okunovu zakonu. S druge strane, produktivnost rada smanjila se u 2023. U projekcijama iz lipnja 2024. rast zaposlenosti od prvog tromjesečja 2024. manji je od rasta na koji upućuje Okunov zakon.[9] U projekcijama se predviđa postupan povratak na dugoročni odnos, što znači da će se produktivnost poboljšati usporedno s oporavkom rasta BDP‑a. Bez obzira na to poboljšanje, u osnovnom je scenariju rast produktivnosti i dalje manji od onoga koji bi se očekivao na temelju prosječnog rasta BDP‑a u posljednjim dvama desetljećima. Stoga, iako se u osnovnom scenariju pretpostavlja ciklički oporavak rasta produktivnosti, na rast produktivnosti mogli bi nepovoljno utjecati i činitelji s trajnijim utjecajem, kao što su učinci histereze ili kašnjenja u digitalnoj i zelenoj tranziciji. Međutim, ne može se isključiti mogućnost da bi se produktivnost mogla oporaviti i brže nego što se trenutačno predviđa, potaknuta, primjerice, umjetnom inteligencijom.

U skladu s tim, razmotrena su dva scenarija kako bi se procijenila alternativna kretanja produktivnosti rada u odnosu na osnovni scenarij:

  • Scenarij 1 upućuje na optimističniju dinamiku produktivnosti od one u osnovnom scenariju. U njemu se pretpostavlja brže slabljenje utjecaja prošlih cikličkih činitelja koji su pridonosili zaposlenosti, primjerice sve manje zadržavanje radne snage i smanjenje poticaja na zapošljavanje. To upućuje na slabiji rast zaposlenosti tijekom projekcijskog razdoblja, zbog čega bi produktivnost rada bila veća od trenutačne osnovne projekcije. U tom se scenariju pretpostavlja i da će rast zaposlenosti biti slab u odnosu na rast realnog BDP‑a kako bi se neutralizirala snažna dinamika zapošljavanja zabilježena u razdoblju poslije oporavka od pandemije. Prema scenariju 1 zaposlenost tijekom projekcijskog razdoblja kumulativno bi bila manja za 0,5 postotnih bodova a trend produktivnosti bio bi nepromijenjen u odnosu na osnovni scenarij.
  • Scenarij 2 pesimističniji je jer se pretpostavlja da postoje strukturni činitelji koji nepovoljno utječu na kapital i ukupnu faktorsku produktivnost (engl. total factor productivity, TFP). U tom se pesimističnijem scenariju uzima u obzir mogućnost da se zbog učinaka histereze koji proizlaze iz prethodne slabe potražnje smanji potreba za povećanjem proizvodnih kapaciteta, što bi značilo manja povećanja kapitala. Među mogućim razlozima bile bi visoke cijene energije ili geopolitičke napetosti i posljedični problemi u opskrbnim lancima. U tom scenariju poduzeća bi mogla sporije prilagođavati kapacitete i povećavati kapital. Na trend TFP‑a mogli bi utjecati i drugi strukturni činitelji, među ostalim moguća kašnjenja u pozitivnom utjecaju digitalnih tehnologija na produktivnost ili, u srednjoročnom razdoblju, negativniji učinak politika zaštite okoliša od predviđenoga u osnovnim projekcijama stručnjaka. U scenariju 2 pretpostavlja se trend rasta proizvodnje koji je za 0,4 postotna boda niži nego u osnovnom scenariju za svaku godinu od 2024. do 2026. To znači da bi razina trenda proizvodnje u 2026. bila za 1,2 % niža u odnosu na osnovni scenarij, odnosno da bi razine kapitala i trenda TFP‑a bile niže te da bi trend rada bio nepromijenjen. Stoga bi razina trenda produktivnosti u 2026. također bila niža za 1,2 %.

Tablica A

Glavna obilježja scenarija

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

2024.

2025.

2026.

kumulativno

scenarij 1: manja zaposlenost

0,0

–0,2

–0,3

–0,5

scenarij 2: niži trend proizvodnje

–0,4

–0,4

–0,4

–1,2

Scenariji se ocjenjuju s pomoću modela ECB‑BASE i novog modela za cijelo europodručje (engl. New Area-Wide Model, NAWM) II radi procjene više mogućih makroekonomskih posljedica (Tablica B). Scenarij 1 tumači se primjenom modela ECB‑BASE. Alternativno kretanje zaposlenosti unosi se u model kao negativan šok potražnje za radnom snagom, koji se može protumačiti i kao smanjeno zadržavanje radne snage. Pesimističniji izgledi za zaposlenost u scenariju 1 do kraja razdoblja doveli bi do kumuliranog gubitka realnog BDP‑a od 0,2 % u odnosu na osnovni scenarij, koji bi bio posljedica manjih prihoda i proizvodnje, uz tek neznatan učinak na inflaciju mjerenu HIPC‑om. Scenarij 2 prvo se provodi dodatnim negativnim šokom produktivnosti rada u proizvodnoj funkciji modela ECB‑BASE, čime se smanjuje trend proizvodnje koji je povezan s radnom snagom. Proizvodni jaz u tom scenariju manje je negativan u 2024. i 2025. nego u osnovnom scenariju. U 2026. čak postaje pozitivan, što dovodi do pritiska na rast cijena u uvjetima prilagodbe proizvodnje smanjenim kapacitetima. Prema tom modelu (scenarij 2a) inflacija mjerena HIPC‑om viša je za 0,1 postotni bod u 2025. odnosno za 0.2 postotna boda u 2026. u odnosu na osnovni scenarij a rast realnog BDP‑a manji je za 0,2 postotna boda u 2025. odnosno za 0,3 postotna boda u 2026. Radi provjere pouzdanosti scenarij 2 provodi se i primjenom modela NAWM II, i to privremenim tehnološkim šokom (TFP) (scenarij 2b). Prema tom scenariju subjekti bi u svoje odluke ugradili manji TFP, što bi dovelo do većeg utjecaja na BDP u odnosu na scenarij 2a, za koji se rabi model ECB‑BASE. Rezultati za inflaciju slični su onima u scenariju 2a zbog rigidnosti cijena u modelu NAWM II i sporog odgovora na inflaciju (Tablica B). U oba scenarija, i u scenariju 2a i u scenariju 2b, zaposlenost bi bila slična onoj u osnovnom scenariju.[10]

Ukratko, u oba scenarija opisuju se mogući rizici za osnovne projekcije. Nije određena vjerojatnost ostvarenja ni za jedan scenarij, ali oblikovanje tih dvaju potencijalno različitih ishoda pomaže u isticanju makroekonomskih posljedica različitih kretanja produktivnosti rada.[11]

Tablica B

Učinci na makroekonomske varijable

rast realnog BDP‑a

inflacija mjerena HIPC‑om

ex post implicirana produktivnost rada

2024.

2025.

2026.

kumul.

2024.

2025.

2026.

kumul.

2024.

2025.

2026.

kumul.

scenarij 1: šok potražnje za radnom snagom u modelu ECB-BASE

0,0

–0,1

–0,1

–0,2

0,00

0,00

–0,01

–0,02

0,0

0,2

0,1

0,3

scenarij 2a: šok produktivnosti u modelu ECB-BASE

0,0

–0,2

–0,3

–0,5

0,01

0,08

0,17

0,25

–0,1

–0,2

–0,3

–0,6

scenarij 2b: privremeni tehnološki šok u modelu NAWM II

–0,1

–0,3

–0,4

–0,9

0,03

0,11

0,16

0,30

–0,2

–0,4

–0,5

–1,1

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

Napomene: Model ECB‑BASE simuliran je fiksiranjem fiskalne i monetarne politike te tečajnih i financijskih razlika na razinama iz osnovnog scenarija. U scenariju 1 simulacija modela temelji se na kretanju zaposlenosti. U scenariju 2a zasniva se na kretanju trenda proizvodnje tako što se omogućuje prilagodba produktivnosti (rada) proizvodne funkcije. U odnosu na osnovni scenarij, pomakom u trendu proizvodnje povećavaju se mjera neiskorištenosti kapaciteta i cijene preko odnosa Phillipsove krivulje. Niži trend proizvodnje upućuje i na negativnu prilagodbu ciljnih realnih plaća, što dovodi do manjih realnih (i nominalnih) plaća. S druge strane, prilagodbe plaća endogeno ex post dovode do veće zaposlenosti. Niži trend proizvodnje s vremenskim odmakom naposljetku dovodi do smanjenja proizvodnje i rashoda. Simulacija modela NAWM II u scenariju 2b provedena je neočekivanim šokovima za privremeni tehnološki šok, što upućuje na povećanje kratkoročnih stopa. Manji privremeni tehnološki šok potiče rast graničnih troškova, što dovodi do rasta domaćih cijena. U uvjetima spore prilagodbe domaće potražnje smanjenju ponude povećavaju se i zaposlenost i nominalne plaće. Istodobno, aprecijacija uzrokovana višim kamatnim stopama dovodi do nižih uvoznih cijena, zbog čega je povećanje potrošačkih cijena manje od povećanja domaćih cijena. Ex post implicirana produktivnost rada dobiva se dijeljenjem realnog BDP‑a u scenariju sa zaposlenošću u scenariju, tj. nakon endogenih prilagodbi primjenom modela.

Okvir 4.
Usporedba s prognozama drugih institucija i privatnog sektora

Projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2024. uglavnom su među višima u rasponu prognoza ili blago više od prognoza drugih organizacija. Jedina je iznimka ukupna inflacija u 2026. Za 2024. i 2026. njihove su projekcije rasta malo više od prognoza drugih institucija i organizacija privatnog sektora. Za 2025. blizu su prosjeku drugih dostupnih prognoza. U vezi s inflacijom mjerenom HIPC‑om, projekcije stručnjaka Eurosustava za 2024. malo su više od većine drugih prognoza, što je u nekim slučajevima vjerojatno posljedica novijih informacija o cijenama energije. Za 2025. na vrhu su prilično uskog raspona zajedno s nedavnom prognozom OECD‑a. Projekcija inflacije stručnjaka Eurosustava za 2026. jedina je koja odstupa od 2,0 % i iznosi 1,9 %. U vezi s inflacijom mjerenom HIPC‑om bez energije i hrane, projekcija stručnjaka Eurosustava malo je viša od uskog raspona drugih prognoza za 2024. i 2025.

Tablica

Usporedba novih prognoza rasta realnog BDP‑a, inflacije mjerene HIPC‑om i inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane u europodručju

(godišnje promjene u postotcima)

datum objave

rast BDP‑a

inflacija mjerena HIPC‑om

inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane

2024.

2025.

2026.

2024.

2025.

2026.

2024.

2025.

2026.

projekcije stručnjaka Eurosustava

lipanj 2024.

0,9

1,4

1,6

2,5

2,2

1,9

2,8

2,2

2,0

prognoze organizacije Consensus Economics

svibanj 2024.

0,6

1,4

1,5

2,3

1,9

2,0

2,6

2,1

Europska komisija

svibanj 2024.

0,8

1,4

2,5

2,1

2,7

2,1

OECD

svibanj 2024.

0,7

1,5

2,3

2,2

2,6

2,1

MMF

travanj 2024.

0,8

1,5

1,4

2,4

2,1

2,0

Anketa o prognozama stručnjaka

travanj 2024.

0,5

1,4

1,4

2,4

2,0

2,0

2,6

2,1

2,0

Izvori: Consensus Economics Forecasts, 16. svibnja 2024. (podatci za 2026. uzeti su iz ankete iz travnja 2024.); Ekonomska prognoza Europske komisije iz proljeća 2024., 15. svibnja 2024.; OECD Economic Outlook, 2. svibnja 2024.; IMF World Economic Outlook, 16. travnja 2024.; ESB‑ova Anketa o prognozama stručnjaka, 12. travnja 2024.
Napomene: Prognoze se ne mogu izravno uspoređivati jedna s drugom ni s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava jer nisu završene u isto vrijeme. Osim toga, u njima se rabe različite metode kako bi se stvorile pretpostavke o fiskalnim, financijskim i vanjskim varijablama, među ostalim o cijenama nafte, plina i drugih sirovina. Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava sadržavaju godišnje stope rasta realnog BDP‑a koje su kalendarski prilagođene, dok Europska komisija i MMF pišu o godišnjim stopama rasta koje nisu kalendarski prilagođene. U drugim prognozama nije izričito navedeno jesu li podatci u njima kalendarski prilagođeni.

© Europska središnja banka, 2024.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefonski broj +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku ESB‑a (samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-6581-1, ISSN 2529-4717, doi:10.2866/326598, QB-CF-24-001-HR-Q


  1. Krajnji datum za tehničke pretpostavke bio je 15. svibnja 2024. Projekcije za globalno gospodarstvo dovršene su 16. svibnja a makroekonomske projekcije za europodručje dovršene su 22. svibnja. Eurostat je 31. svibnja objavio brzu procjenu svibanjske inflacije mjerene HIPC‑om u europodručju. Ta je procjena bila potpuno u skladu s projekcijama stručnjaka Eurosustava za ukupnu inflaciju iz lipnja 2024. Ove projekcije obuhvaćaju razdoblje od 2024. do 2026. Projekcije za tako dugo razdoblje vrlo su neizvjesne, što treba imati na umu pri njihovu tumačenju. Više informacija možete pronaći u članku pod naslovom The performance of the Eurosystem/ECB staff macroeconomic projections since the financial crisis, Ekonomski bilten, broj 8, ESB, 2019. Baza podataka svih dosadašnjih makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a i Eurosustava može se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a Baza podataka makroekonomskih projekcija. Ona sadržava mnoge varijable na tromjesečnoj osnovi.

  2. Upućivanja na svjetske i/ili globalne agregate gospodarskih pokazatelja u ovom odjeljku ne obuhvaćaju europodručje.

  3. Eurostatova prva raščlamba rasta realnog BDP‑a u prvom tromjesečju 2024. bit će objavljena tek nakon dovršetka projekcija iz lipnja 2024. Raščlamba u ovom dijelu zasniva se na preliminarnim informacijama iz nekih država europodručja i procjenama stručnjaka Eurosustava.

  4. Procjene povezane s tim utjecajem vrlo su neizvjesne. Vidi okvir pod naslovom A model‑based assessment of the macroeconomic impact of the ECB’s monetary policy tightening since December 2021, Ekonomski bilten, broj 3, ESB, 2023.

  5. Vidi Arce, O. i Sondermann, D., Low for long? Reasons for the recent decline in productivity, ESB‑ov blog, 6. svibnja 2024.

  6. Karakter fiskalne politike europodručja definira se kao promjena ciklički prilagođenog primarnog salda, pri čemu su podatci na strani prihoda prilagođeni u skladu s bespovratnim sredstvima programa NGEU (vidi bilješke uz Tablicu 4.).

  7. Vidi i Assessing the macroeconomic effects of climate change transition policies, Ekonomski bilten, broj 1, ESB, 2024.

  8. Uporabljene su tržišne cijene koje su prevladavale na dan 15. svibnja 2024. (krajnji datum za tehničke pretpostavke).

  9. Odnos pretpostavljen Okunovim zakonom procjenjuje se uporabom autoregresijskog modela s distribuiranim vremenskim pomakom, ARDL (1,1), pri čemu se za drugo i treće tromjesečje 2020. rabi indikatorska varijabla kako bi se isključile velike oscilacije u tim tromjesečjima u kojima je utjecaj pandemije bio najveći.

  10. U uvjetima sporog odgovora domaće potražnje na smanjenje ponude povećale bi se i zaposlenost i nominalne plaće.

  11. Modeli su simetrični u odgovoru na pozitivne i negativne šokove, stoga bi odgovor na scenarij suprotan od onoga u okviru imao rezultate koji su simetrični onima o kojima se ovdje raspravlja.