KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 30. siječnja 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

Dezinflacija dobro napreduje. Inflacija se nastavila kretati uglavnom u skladu s projekcijama stručnjaka Eurosustava i trebala bi se tijekom godine vratiti na srednjoročnu ciljnu razinu od 2 %. Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko našeg cilja. Domaća inflacija i dalje je visoka, i to u prvom redu zato što se plaće i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom velikom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom. Međutim, rast plaća smanjuje se u skladu s očekivanjima i dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju.

Zaduživanje za poduzeća i kućanstva postupno pojeftinjuje zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa u posljednje vrijeme. Istodobno su uvjeti financiranja i dalje pooštreni, među ostalim zato što je naša monetarna politika i dalje restriktivna i prošla povećanja kamatnih stopa još se prenose na postojeće kredite jer se neki krediti po dospijeću obnavljaju po višim kamatnim stopama. Gospodarstvo je i dalje pod utjecajem nepovoljnih činitelja, ali s vremenom bi rast realnih dohodaka i postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebali pridonijeti povećanju potražnje.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Prema preliminarnoj brzoj procjeni Eurostata gospodarska aktivnost stagnirala je u četvrtom tromjesečju 2024. Očekuje se da će u kratkoročnom razdoblju ostati slaba. Ankete upućuju na zaključak da se aktivnost u sektoru prerađivačke industrije nastavlja smanjivati, dok se aktivnost u uslužnom sektoru povećava. Povjerenje potrošača krhko je i rast realnih dohodaka još nije u dovoljnoj mjeri potaknuo kućanstva na znatnije povećanje potrošnje.

No uvjeti za oporavak još postoje. Tržište rada je, unatoč slabljenju u proteklim mjesecima, i dalje snažno. Stopa nezaposlenosti ostala je niska i u prosincu je iznosila 6,3 %. Solidno tržište rada i veći dohodci trebali bi pridonijeti povjerenju potrošača i omogućiti povećanje potrošnje. S vremenom bi na potrošnju i ulaganje poticajno trebali djelovati i povoljniji krediti. Ako se ne zaoštre trgovinske napetosti, izvoz bi trebao podupirati oporavak usporedno s rastom globalne potražnje.

Fiskalne i strukturne politike trebale bi povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva. Pozdravljamo Kompas konkurentnosti Europske komisije, koji pruža konkretan plan djelovanja. Ključno je da se poduzmu daljnji koraci, i to u obliku konkretnih i ambicioznih strukturnih politika, na temelju prijedloga Marija Draghija za povećanje europske konkurentnosti i prijedloga Enrica Lette za osnaživanje jedinstvenog tržišta. Vlade bi trebale provesti preuzete obveze u sklopu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a, i to u cijelosti i bez odgode. Time će pridonijeti održivom smanjenju proračunskih manjkova i omjera duga i BDP‑a uz istodobno davanje prednosti reformama i ulaganju kojima se potiče rast.

Inflacija

Godišnja inflacija povećala se s 2,2 % u studenome na 2,4 % u prosincu. Kao i u prethodna dva mjeseca riječ je o očekivanom povećanju, do kojeg je uglavnom došlo zato što prošla velika smanjenja cijena energije više nisu bila obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. To je, osim mjesečnog povećanja u prosincu, prouzročilo i blago povećanje cijena energije na godišnjoj razini, nakon četiri uzastopna smanjenja. Inflacija cijena hrane blago se smanjila na 2,6 % a inflacija cijena dobara na 0,5 %. Inflacija cijena usluga blago je porasla na 4,0 %.

Kretanje većine pokazatelja temeljne inflacije u skladu je s postojanim povratkom inflacije na srednjoročnu ciljnu razinu. Domaća inflacija, koja se kreće u blizini inflacije cijena usluga, i dalje je visoka jer se plaće i cijene određenih usluga još prilagođavaju prošlom velikom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom. Istodobno novi signali upućuju na daljnje smanjivanje pritisaka plaća i ulogu dobiti u njihovu neutraliziranju.

Očekujemo da će se u kratkoročnom razdoblju inflacija kretati oko sadašnje razine. Potom bi se trebala stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja od 2 %. Tomu bi trebali pridonijeti slabljenje pritisaka troškova rada i daljnji utjecaj prošlog pooštravanja naše monetarne politike na potrošačke cijene. Tržišni pokazatelji naknade za inflaciju upućuju na zaključak da se trend smanjenja zabilježen najesen u velikoj mjeri preokrenuo a većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razini od oko 2 %.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Zbog zaoštravanja napetosti u globalnoj trgovini moglo bi doći do smanjenja izvoza i slabljenja globalnog gospodarstva, što bi nepovoljno utjecalo na rast u europodručju. Oslabi li povjerenje, oporavak potrošnje i ulaganja mogao bi biti sporiji od očekivanoga. To bi mogli pogoršati geopolitički rizici, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, koji bi mogli izazvati poremećaje u opskrbi energijom i dodatno otežati globalnu trgovinu. Rast bi mogao biti slabiji i bude li odgođeni utjecaj pooštravanja monetarne politike dugotrajniji nego što se očekuje. Rast bi mogao biti veći dovedu li blaži uvjeti financiranja i niža inflacija do bržeg povećanja domaće potrošnje i ulaganja.

Inflacija bi mogla biti viša budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Pozitivni rizici za inflaciju proizlaze i iz povećane geopolitičke napetosti, koja bi u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti do porasta cijena energije i troškova teretnog prijevoza te izazvati poremećaje u globalnoj trgovini. Nadalje, cijene hrane mogle bi biti veće od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da zbog slabog povjerenja i zabrinutosti izazvane geopolitičkim događajima oporavak potrošnje i ulaganja bude sporiji od očekivanoga, da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili da se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša. Zaoštre li se napetosti u globalnoj trgovini, povećala bi se i neizvjesnost inflacijskih izgleda u europodručju.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope u europodručju porasle su od našeg sastanka u prosincu, i to djelomično u skladu s višim stopama na globalnim financijskim tržištima. Uvjeti financiranja i dalje su pooštreni, ali zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa postupno pojeftinjuje zaduživanje za poduzeća i kućanstva.

Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima smanjila se na 4,5 % u studenome, a trošak tržišnog dužničkog financiranja ostao je nepromijenjen na razini od 3,6 %. Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite blago se smanjila na 3,5 %.

Rast bankovnog kreditiranja poduzeća povećao se s 1,0 % u studenome na 1,5 % u prosincu u uvjetima snažnog mjesečnog toka. Rast izdavanja dužničkih vrijednosnih papira poduzeća bio je umjereniji i iznosio 3,2 % na godišnjoj razini. Postupni rast hipotekarnog kreditiranja nastavio se, i to po godišnjoj stopi rasta od 1,1 %, ali je uglavnom ostao slab.

Naša posljednja anketa o kreditnoj aktivnosti banaka pokazuje da su se standardi odobravanja kredita poduzećima u četvrtom tromjesečju 2024. ponovno pooštrili, nakon što su se tijekom protekla četiri tromjesečja uglavnom stabilizirali. Do novog pooštrenja uglavnom je došlo zato što su banke sve zabrinutije zbog rizika kojima su njihovi klijenti izloženi te su sve manje sklone preuzimati rizike. Premda se potražnja poduzeća za kreditima u četvrtom tromjesečju blago povećala, ostala je uglavnom slaba. Standardi odobravanja hipotekarnih kredita, koji su se tri tromjesečja ublažavali, u četvrtom su tromjesečju bili uglavnom nepromijenjeni, a potražnja za takvim kreditima ponovno je snažno porasla, i to uglavnom zbog privlačnijih kamatnih stopa.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.