Ključni podatci

1. Izvješće o poslovanju

1.1. Svrha izvješća o poslovanju ESB‑a

Izvješće o poslovanju^[1] sastavni je dio godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a, kojem je svrha pružanje osnovnih informacija povezanih s financijskim izvještajima.^[2] Budući da ESB poduzima aktivnosti i operacije radi ostvarenja svojih ciljeva politike, financijsko stanje i rezultate ESB‑a treba promatrati u odnosu na njegove mjere politike.

Stoga se u izvješću o poslovanju govori o glavnim zadaćama i aktivnostima ESB‑a te njihovu utjecaju na financijske izvještaje ESB‑a. Osim toga izvješće o poslovanju sadržava analizu glavnih kretanja u bilanci i računu dobiti i gubitka tijekom godine te informacije o financijskim sredstvima ESB‑a. Naposljetku, sadržava i opis okružja rizika u kojem ESB djeluje, odnosno informacije o specifičnim rizicima kojima je ESB izložen te politikama upravljanja rizicima kojima se služi kako bi te rizike smanjio.

1.2. Glavne zadaće i aktivnosti

ESB je u Eurosustavu, u kojem su i nacionalne središnje banke država članica Europske unije (EU) čija je valuta euro.^[3] Primarni cilj Eurosustava jest održati stabilnost cijena. ESB svoje zadaće obavlja kako je opisano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije^[4] i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a)^[5] (Slika 1.). ESB ne provodi aktivnosti kako bi ostvario dobit, nego da bi ispunio svoj cilj.

Slika 1.

Glavne zadaće ESB‑a

Operacije monetarne politike Eurosustava evidentirane su u financijskim izvještajima ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja u skladu s načelom decentralizirane provedbe monetarne politike u Eurosustavu. Tablica 1. pruža pregled glavnih operacija i funkcija koje ESB obavlja u provedbi svojih zadaća te njihova utjecaja na financijske izvještaje ESB‑a.

Tablica 1.

Glavne aktivnosti ESB‑a i njihov utjecaj na financijske izvještaje

Provedba monetarne politike

Provođenje deviznih transakcija i upravljanje deviznim pričuvama

Promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava

Doprinos sigurnosti i pouzdanosti bankovnog sustava i stabilnosti financijskog sustava

Ostalo

1.3. Financijska kretanja

1.3.1. Bilanca

Bilanca ESB‑a znatno je porasla u razdoblju od 2018. do 2022., i to prije svega zbog izravnih kupnji vrijednosnih papira koje je ESB provodio u sklopu provedbe monetarne politike Eurosustava (Grafikon 1.). Neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP)^[6] obustavljene su u prosincu 2018. i ponovno su počele u studenome 2019. Zbog toga je u 2019. rast bilance bio umjeren, a pridonijela su mu prije svega povećanja tržišne vrijednosti ESB‑ovih deviznih pričuva i vrijednosti euronovčanica u optjecaju. Na znatni rast u 2020. i 2021. najviše su utjecale neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i pokretanje hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP)^[7] u ožujku 2020. Neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a ne provode se od kraja ožujka 2022., a one u sklopu APP‑a od 1. srpnja 2022., zbog čega je u 2022. došlo do umjerenijeg povećanja bilance ESB‑a.

Grafikon 1.

Glavne sastavnice bilance ESB‑a

(mlrd. EUR)

Bilanca ESB‑a povećala se u 2022. za 18,7 mlrd. EUR na 698,9 mlrd. EUR, uglavnom zbog ESB‑ova udjela kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a. Te su kupnje dovele do povećanja portfelja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike a gotovinska namira tih kupnji u sustavu TARGET2 dovela je do odgovarajućeg povećanja obveza unutar Eurosustava. To je povećanje obveza unutar Eurosustava više nego neutralizirano priljevom gotovine od povećanja depozita koje su rezidenti europodručja položili kod ESB‑a, zbog čega su porasle i ostale obveze.

Rastu bilance ESB‑a pridonijela su i povećanja eurske protuvrijednosti ESB‑ovih deviznih pričuva i vrijednosti euronovčanica u optjecaju.

Na kraju 2022. godine 65 % ukupne imovine ESB‑a bili su vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike nominirani u eurima. Pod tom bilančnom stavkom ESB drži vrijednosne papire kupljene u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP) te programa CBPP3, ABSPP, PSPP i PEPP. Svi preostali vrijednosni papiri koji se drže u sklopu prvog programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. first covered bond purchase programme, CBPP1) i drugog programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. second covered bond purchase programme, CBPP2) dospjeli su u 2022.

ESB je na temelju odgovarajućih odluka Upravnog vijeća nastavio provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a do kraja ožujka 2022., dok su neto kupnje u sklopu APP‑a prestale 1. srpnja 2022. Tijekom godine istodobno se nastavilo reinvestiranje punog iznosa glavnica dospjelih vrijednosnih papira koji se drže u obama portfeljima. Zbog tih se kupnji i reinvestiranja portfelj vrijednosnih papira koje ESB drži za potrebe monetarne politike povećao za 11,9 mlrd. EUR na 457,3 mlrd. EUR (Grafikon 2.), pri čemu su držanja vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a porasla za 9,0 mlrd. EUR, a u sklopu PSPP‑a za 8,8 mlrd. EUR. Držanja u sklopu ABSPP‑a smanjila su se za 5,5 mlrd. EUR zbog otkupa.

U prosincu 2022. Upravno vijeće najavilo je^[8] da će se od početka ožujka 2023. portfelj APP‑a smanjivati umjerenom i predvidljivom dinamikom tako što Eurosustav neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi. Upravno vijeće i dalje će u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2024. te će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19, reinvestiranje i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija.

Grafikon 2.

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Kada je riječ o aktivnim programima za vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, odnosno APP‑u i PEPP‑u, vrijednosni papiri koje je ESB držao na kraju 2022. imali su diversificiran profil dospijeća^[9] (Grafikon 3.).

Grafikon 3.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfeljima APP‑a i PEPP‑a

U 2022. ukupna eurska protuvrijednost deviznih pričuva ESB‑a – koje se sastoje od zlata, posebnih prava vučenja, američkog dolara, japanskog jena i kineskog juana renminbija – povećala se za 4,1 mlrd. EUR na 84,5 mlrd. EUR.

Eurska protuvrijednost zlata i potraživanja u zlatu ESB‑a povećala se u 2022. za 1,6 mlrd. EUR na 27,7 mlrd. EUR (Grafikon 4.) zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima, a količina zlata u uncama čistog zlata nije se mijenjala. To je povećanje prouzročilo i jednak porast salda na ESB‑ovim računima revalorizacije za zlato (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva).

Grafikon 4.

Zlato i cijene zlata

(lijevo: mlrd. EUR; desno: EUR za XAU)

Devizna sredstva ESB‑a^[10] u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima, izražena u eurima, povećala su se za 2,0 mlrd. EUR na 55,0 mlrd. EUR (Grafikon 5.), uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro. Zbog aprecijacije američkog dolara povećala su se i salda na računima revalorizacije ESB‑a (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva).

Grafikon 5.

Devizna sredstva

(mlrd. EUR)

Američki dolar bio je i dalje glavna sastavnica deviznih sredstava ESB‑a. Na kraju 2022. približno 78 % ukupnih deviznih sredstava ESB‑a bilo je u američkim dolarima.

Upravljanje ulaganjem deviznih sredstava u ESB‑u ima tri faze. Prvo, upravitelji rizicima u ESB‑u izrađuju strateški referentni portfelj, koji odobrava Upravno vijeće. Drugo, upravitelji portfeljima u ESB‑u izrađuju taktički referentni portfelj, koji odobrava Izvršni odbor. Treće, aktivnosti povezane s ulaganjima dnevno decentralizirano provode nacionalne središnje banke.

Devizna sredstva ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire i depozite na novčanom tržištu ili se drže na tekućim računima (Grafikon 6.). Vrijednosni papiri u tom portfelju vrednuju se po tržišnim cijenama na kraju godine.

Grafikon 6.

Sastav ulaganja deviznih sredstava

(mlrd. EUR)

Devizna sredstva ESB‑a namijenjena su financiranju mogućih intervencija na deviznom tržištu. Zbog toga se deviznim sredstvima ESB‑a upravlja u skladu s trima ciljevima, a to su likvidnost, sigurnost i prinosi, navedeno redoslijedom važnosti. Taj portfelj stoga se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira s kratkim dospijećima (Grafikon 7.).

Grafikon 7.

Profil dospijeća vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti

Vrijednost portfelja vlastitih sredstava gotovo se nije promijenila i iznosila je 21,1 mlrd. EUR (Grafikon 8.) jer su se glavni čimbenici promjene u 2022. međusobno uvelike neutralizirali. Do povećanja portfelja vlastitih sredstava došlo je zbog ulaganja ukupnog iznosa koji je jednak iznosu prenesenom u rezervacije ESB‑a za financijske rizike u 2021. i iznosu koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja u 2022. kao drugi obrok uvećanih udjela u upisanom kapitalu ESB‑a po izlasku središnje banke Bank of England iz ESSB‑a (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva). Međutim, to je povećanje gotovo potpuno neutralizirano smanjenjem tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u tom portfelju zbog znatnog porasta prinosa na obveznice europodručja (Grafikon 16.).

Grafikon 8.

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a

(mlrd. EUR)

Portfelj se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se vrednuju po tržišnim cijenama na kraju godine. U 2022. udio državnih dužničkih vrijednosnih papira u ukupnom portfelju bio je 76 %.

Udio zelenih ulaganja u portfelju vlastitih sredstava nastavio je rasti sa 7,6 % na kraju 2021. na 13,1 % na kraju 2022. ESB planira dodatno povećati taj udio sljedećih godina.^[11] Od 2021. kupnje zelenih obveznica na sekundarnim tržištima dopunjuju ulaganja u investicijski fond zelenih obveznica nominiranih u eurima za središnje banke, koji je u siječnju 2021. osnovala Banka za međunarodne namire.

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a uglavnom se sastoji od ulaganja financijskih sredstava ESB‑a, odnosno uplaćenog kapitala te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Svrha portfelja jest osigurati prihode za pokriće dijela operativnih troškova ESB‑a nepovezanih s provedbom nadzornih zadaća.^[12] Ulaže se u imovinu nominiranu u eurima, pri čemu se poštuju limiti iz okvira za kontrolu rizika. Rezultat je struktura dospijeća (Grafikon 9.) koja je diversificiranija od strukture dospijeća portfelja deviznih pričuva.

Grafikon 9.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava ESB‑a

Na kraju 2022. ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju iznosila je 1.572,0 mlrd. EUR, što je za 1,8 % više od njihove vrijednosti na kraju 2021. ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, koji je na kraju godine iznosio 125,8 mlrd. EUR. Budući da sam ne izdaje novčanice, ESB ima potraživanja unutar Eurosustava prema nacionalnim središnjim bankama europodručja čija je vrijednost jednaka vrijednosti euronovčanica u optjecaju.

ESB‑ove obveze unutar Eurosustava, koje se uglavnom sastoje od neto salda nacionalnih središnjih banaka europodručja u sustavu TARGET2 prema ESB‑u i ESB‑ovih obveza koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja ESB‑u kada su se te banke priključile Eurosustavu, u 2022. smanjile su se za 19,7 mlrd. EUR na 355,5 mlrd. EUR.

Kretanje obveza unutar Eurosustava u razdoblju od 2018. do 2020. uglavnom je posljedica kretanja neto obveze u sustavu TARGET2 proizišlih iz ESB‑ovih neto kupnji vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, koje su namirene putem računa u sustavu TARGET2 (Grafikon 10.). U 2021. i 2022. utjecaj kupnji vrijednosnih papira za potrebe monetarne politike na neto obvezu u sustavu TARGET2 bio je više nego neutraliziran drugim čimbenicima. U 2022. ti su čimbenici prije svega bili povećanje depozita rezidenata europodručja koje je ESB primio u svojoj ulozi fiskalnog agenta^[13] te povećanje salda podsustava u europodručju povezanih sa sustavom TARGET2 putem komponente TARGET2‑ECB.

Grafikon 10.

Neto saldo unutar Eurosustava u sustavu TARGET2 i vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Ostale obveze ESB‑a uglavnom se odnose na depozite koje ESB prima u ulozi fiskalnog agenta i na salda podsustava povezanih sa sustavom TARGET2 putem komponente TARGET2‑ECB. U 2022. ostale obveze ESB‑a povećale su se za 33,2 mlrd. EUR na 165,7 mlrd. EUR, i to prije svega zbog većih depozita rezidenata europodručja koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta.

1.3.2. Financijska sredstva

Financijska sredstva ESB‑a sastoje se od kapitala, iznosa rezervacija za financijske rizike i iznosa koji se drže u fondu opće pričuve, računa revalorizacije i dobiti za godinu. Ta se financijska sredstva (1) ulažu u imovinu od koje se ostvaruju prihodi i/ili (2) rabe za nadomještanje gubitaka. Na dan 31. prosinca 2022. financijska sredstva ESB‑a iznosila su ukupno 51,6 mlrd. EUR (Grafikon 11.). Riječ je o povećanju od 1,8 mlrd. EUR u odnosu na 2021., do kojeg je došlo zbog (1) povećanja salda na računima revalorizacije prouzročenog aprecijacijom američkog dolara u odnosu na euro te rastom tržišne cijene zlata izražene u eurima u 2022. i (2) povećanja uplaćenog kapitala. Ta su povećanja djelomično neutralizirana, i to prije svega smanjenjem rezervacija za financijske rizike nakon što je dio rezervacija uporabljen za nadomještanje gubitaka nastalih u 2022.

Grafikon 11.

Financijska sredstva ESB‑a

(mlrd. EUR)

Nerealizirani dobitci od zlata i stranih valuta te nerealizirani dobitci od vrijednosnih papira koji podliježu revalorizaciji cijena ne priznaju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka, već se evidentiraju izravno na računima revalorizacije, koji se prikazuju na strani obveza u bilanci ESB‑a. Salda na tim računima mogu poslužiti za apsorpciju utjecaja eventualnih budućih nepovoljnih kretanja odgovarajućih cijena i/ili tečajeva te stoga jačaju otpornost ESB‑a na odnosne rizike. Salda na računima revalorizacije za zlato, strane valute i vrijednosne papire^[14] povećala su se u 2022. za 3,0 mlrd. EUR na 36,1 mlrd. EUR zbog povećanja salda na računima revalorizacije za strane valute i zlato, koje je bilo posljedica aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro i rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima (Grafikon 12.) te koje je djelomično neutralizirano smanjenjem salda na računima revalorizacije za vrijednosne papire.

Grafikon 12.

Glavni devizni tečajevi i cijene zlata u razdoblju od 2018. do 2022.

(postotne promjene u odnosu na 2018., podatci na kraju godine)

Nakon izlaska središnje banke Bank of England iz ESSB‑a u 2020. povećali su se udjeli preostalih nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a. Upravno vijeće odlučilo je da će preostale nacionalne središnje banke u 2020. pokriti isključivo povučeni uplaćeni kapital središnje banke Bank of England u iznosu od 58 mil. EUR i da će nacionalne središnje banke europodručja svoje uvećane udjele u upisanom kapitalu uplatiti u cijelosti u dvama jednakim godišnjim obrocima u 2021. i 2022. Nakon što su nacionalne središnje banke europodručja uplatile prvi obrok, uplaćeni kapital ESB‑a povećao se u 2022. za 0,6 mlrd. EUR na 8,9 mlrd. EUR.^[15]

S obzirom na izloženost financijskim rizicima (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici), ESB održava rezervacije za financijske rizike. Rezervacije za financijske rizike, zajedno sa svim iznosima koji se drže u fondu opće pričuve ESB‑a, ne smiju prelaziti vrijednost kapitala koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja. Visina tih rezervacija svake se godine revidira uzimajući u obzir cijeli niz čimbenika, uključujući razinu udjela rizične imovine, predviđene rezultate za sljedeću godinu i procjenu rizika. Nakon godišnje revizije Upravno vijeće odlučilo je iz rezervacija za financijske rizike otpustiti 1.627 mil. EUR kako bi se nadomjestili gubitci nastali u 2022. Nakon toga je financijski rezultat ESB‑a iznosio nula (vidi odjeljak 1.3.3. Račun dobiti i gubitka). Nakon otpuštanja tih sredstava iznos rezervacija za financijske rizike pao je na 6,6 mlrd. EUR.

1.3.3. Račun dobiti i gubitka

Poslije nekoliko godina rasta godišnja dobit ESB‑a u 2019. dosegnula je svoju najvišu razinu, nakon čega se u 2020. počela smanjivati. Na kretanje dobiti ESB‑a uglavnom su utjecale promjene prihoda od deviznih pričuva i vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike. U 2021. izvršen je i znatan prijenos u rezervacije za financijske rizike, pa se za toliko smanjila i dobit ESB‑a.

Nakon otpuštanja 1.627 mil. EUR iz rezervacija za financijske rizike kako bi se nadomjestili gubitci nastali u 2022., financijski rezultat ESB‑a iznosio je nula (2021.: 192 mil. EUR). Ti su gubitci u prvom redu proizišli iz (1) kamatnih rashoda povezanih s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET2 i (2) negativnog neto rezultata financijskih operacija i umanjenja (Grafikon 13.).

Grafikon 13.

Glavne sastavnice računa dobiti i gubitka ESB‑a

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi ESB‑a smanjili su se za 666 mil. EUR na 900 mil. EUR (Grafikon 14.), uglavnom zbog kamatnih rashoda povezanih s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET2. Smanjenju su pridonijeli i kamatni rashodi povezani s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka europodručja s osnove deviznih pričuva prenesenih ESB‑u. Ti su rashodi djelomično neutralizirani većim kamatnim prihodima koji proizlaze iz (1) potraživanja ESB‑a koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava, (2) deviznih pričuva i (3) vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Grafikon 14.

Neto kamatni prihodi

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike povećali su se u 2022. za 528 mil. EUR na 1.534 mil. EUR (Grafikon 15.), uglavnom zbog većih neto kamatnih prihoda od programa kupnje vrijednosnih papira (onih koji se drže u sklopu programa CBPP3, ABSPP i PSPP) i manjih negativnih neto kamatnih prihoda od portfelja PEPP‑a. Neto kamatni prihodi od programa kupnje vrijednosnih papira povećali su se u 2022. za 424 mil. EUR na 1.571 mil. EUR, a negativni neto kamatni prihodi od PEPP‑a smanjili su se s 252 mil. EUR na 103 mil. EUR. Na ta je kretanja uglavnom utjecao znatan porast prinosa na obveznice europodručja u 2022. (Grafikon 16.), koji je omogućio da se kupnje vrijednosnih papira u sklopu obaju programa provode uz prinose više od povijesnog prinosa odnosnih portfelja. Neto kamatni prihodi od portfelja programa SMP, CBPP1 i CBPP2 smanjili su se za 45 mil. EUR na 66 mil. EUR jer se zbog dospijeća vrijednosnih papira smanjila veličina portfelja.

Grafikon 15.

Neto kamatni prihodi/(rashodi) od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike

(mil. EUR)

Grafikon 16.

Prinosi na sedmogodišnje državne obveznice europodručja

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se za 602 mil. EUR na 798 mil. EUR, uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima. Prosječna kamatna stopa koju je ESB ostvario od portfelja u američkim dolarima povećala se u 2022. u odnosu na prethodnu godinu zbog (1) prodaje i otkupa prethodno kupljenih obveznica s nižim prinosom i (2) kupnje vrijednosnih papira s višim prinosom zbog porasta prinosa na obveznice nominirane u američkim dolarima u odnosu na kraj 2021. (Grafikon 17.).

Grafikon 17.

Prinosi na dvogodišnje državne obveznice u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Kini

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

U 2022. kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica ESB‑u iznosili su 736 mil. EUR, a kamatni rashodi povezani s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva iznosili su 201 mil. EUR, dok su prethodne godine obje vrijednosti bile nula. Do tih promjena došlo je zbog povećanja kamatne stope za glavne operacije refinanciranja, koja se rabi za izračun kamata na ta salda. Ta je stopa od ožujka 2016. iznosila 0 %, ali od 27. srpnja 2022. postupno se povećavala i na kraju 2022. iznosila je 2,5 %.

Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda u sustavu TARGET2 koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se od njih potražuju iznosili su 2.075 mil. EUR, dok su u 2021. kamatni prihodi iznosili 22 mil. EUR. Ti neto kamatni rashodi u 2022. posljedica su remuneracije salda ESB‑a unutar Eurosustava u sustavu TARGET2 po kamatnoj stopi za glavne operacije refinanciranja, koja je počela rasti u 2022. Kamatni prihodi u iznosu od 22 mil. EUR u 2021. proizišli su iz remuneracije salda nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja u sustavu TARGET2 po negativnoj prosječnoj stopi remuneracije.

Neto ostali kamatni prihodi smanjili su se, i to uglavnom zbog remuneracije depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta. Dok je ESB u 2021. ostvario kamatne prihode od tih depozita zbog negativne prosječne stope remuneracije koja se na njih primjenjivala, u 2022. ostvario je kamatne rashode jer je primjenjiva stopa remuneracije postala pozitivna te je krajem godine došlo do povećanja prosječnih depozita. Kamatne rashode djelomično su nadomjestili veći kamatni prihodi od portfelja vlastitih sredstava zbog viših prinosa u europodručju (Grafikon 16.).

Neto realizirani gubitci od financijskih operacija povećali su se za 104 mil. EUR na 110 mil. EUR u 2022. (Grafikon 18.). Razlog tomu gubitci su od razlika u cijeni koji su prije svega nastali prodajom vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima jer je na njihovu tržišnu vrijednost nepovoljno utjecao rast prinosa na obveznice nominirane u američkim dolarima tijekom godine (Grafikon 17.). Ti su gubitci uglavnom nastali u posljednjim trima tromjesečjima 2022. (Grafikon 19.). Realizirani gubitci od razlika u cijeni djelomično su nadomješteni realiziranim dobitcima od tečajnih razlika, koji su u velikoj mjeri proizišli iz umanjenja zbog razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima na kraju godine.

Grafikon 18.

Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija

(mil. EUR)

Grafikon 19.

Tromjesečni realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija u 2021. i 2022.

(mil. EUR)

Nerealizirani revalorizacijski rashodi iskazuju se u obliku umanjenja na kraju godine u računu dobiti i gubitka ESB‑a. U 2022. ta su umanjenja iznosila 1.840 mil. EUR, dok su u 2021. iznosila 133 mil. EUR (Grafikon 20.). Prije svega su posljedica smanjenja tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u američkim dolarima zbog znatnog porasta odgovarajućih prinosa.

Grafikon 20.

Umanjenje financijske imovine i pozicija

(mil. EUR)

Od 31. prosinca 2022. Upravno vijeće odlučilo je otpustiti 1.627 mil. EUR iz ESB‑ovih rezervacija za financijske rizike kako bi se nadomjestili gubitci nastali u 2022. (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva).

Ukupni operativni troškovi ESB‑a, uključujući amortizaciju i usluge proizvodnje novčanica, smanjili su se za 14 mil. EUR na 1.224 mil. EUR (Grafikon 21.). Smanjenje u odnosu na 2021. prije svega je bilo posljedica manjih troškova za zaposlenike koji su proizišli iz aktuarskih dobitaka povezanih s ostalim dugoročnim primanjima zbog primjene više diskontne stope u aktuarskoj procjeni na kraju 2022. Administrativni troškovi neznatno su se povećali, u prvom redu zbog postupnog povratka na uobičajene razine poslovanja poslije pandemije te novih i poboljšanih IT usluga u nadzoru banaka.

Troškovi povezani s nadzorom banaka potpuno se nadoknađuju naknadama koje se ubiru od nadziranih subjekata. Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2022. iznosili su 594 mil. EUR.^[16]

Grafikon 21.

Operativni troškovi i prihodi od naknada za nadzor

(mil. EUR)

1.4. Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima ključan je dio aktivnosti ESB‑a i provodi se stalnim (1) utvrđivanjem i procjenom rizika, (2) preispitivanjem strategije i politika povezanih s rizicima, (3) poduzimanjem mjera za smanjenje rizika te (4) praćenjem rizika i povezanim izvješćivanjem. Sve te aktivnosti podupiru učinkovite metodologije, procesi i sustavi.

Slika 2.

Ciklus upravljanja rizicima

Nastavak izvješća sadržava pregled rizika, njihovih izvora i okvira za kontrolu rizika koji se primjenjuju.

1.4.1. Financijski rizici

Izvršni odbor predlaže politike i postupke kojima se postiže primjerena razina zaštite od financijskih rizika kojima je ESB izložen. Odbor za upravljanje rizicima, koji se sastoji od stručnjaka iz središnjih banaka Eurosustava, pridonosi praćenju i mjerenju financijskih rizika povezanih s bilancom Eurosustava, izvješćivanju o njima te određivanju i preispitivanju povezanih metodologija i okvira. Na taj način Odbor pomaže tijelima nadležnima za odlučivanje u postizanju odgovarajuće razine zaštite za Eurosustav.

Financijski rizici proizlaze iz temeljnih aktivnosti ESB‑a i s njima povezanih izloženosti. Okviri za kontrolu rizika i limiti kojima se ESB služi za upravljanje svojim profilom rizika razlikuju se od jedne do druge vrste operacija, ovisno o politikama ili ciljevima ulaganja za različite portfelje i značajkama rizika odnosne imovine.

U praćenju i procjeni tih rizika ESB se oslanja na više tehnika procjene rizika koje su razvili njegovi stručnjaci i koje se temelje na jedinstvenom okviru za simulaciju tržišnog i kreditnog rizika. Ključni koncepti, tehnike i pretpostavke modeliranja na kojima se zasnivaju mjere rizika oslanjaju se na sektorske norme i raspoložive tržišne podatke. Rizici se obično kvantificiraju kao očekivani manjak (engl. expected shortfall, ES)^[17], koji se procjenjuje za jednogodišnje razdoblje uz razinu pouzdanosti od 99 %. Za izračun rizika rabe se dva pristupa: (1) računovodstveni pristup, prema kojem se računi revalorizacije ESB‑a uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika i koji je u skladu sa svim primjenjivim računovodstvenim pravilima i (2) financijski pristup, prema kojem se računi revalorizacije ne uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika. Kako bi imao potpunu sliku o rizicima, ESB izračunava i druge mjere rizika za više razina pouzdanosti, provodi analize osjetljivosti i stresnih scenarija te sastavlja dugoročnije projekcije izloženosti i prihoda.^[18]

Ukupni rizici ESB‑a povećali su se tijekom godine. Na kraju 2022. ukupni financijski rizici za sve portfelje ESB‑a zajedno, mjereni očekivanim manjkom uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom razdoblja od jedne godine u skladu s računovodstvenim pristupom, iznosili su 16,0 mlrd. EUR, što je za 0,7 mlrd. EUR više od rizika procijenjenih na kraju 2021. (Grafikon 22.). Povećanje procijenjenih rizika nastavak je trenda iz 2020. koji proizlazi iz rasta portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike zbog kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a.

Grafikon 22.

Ukupni financijski rizici (računovodstveni pristup temelji se na očekivanom manjku uz razinu pouzdanosti od 99 %)

(mlrd. EUR)

Kreditni rizik proizlazi iz portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike, portfelja vlastitih sredstava nominiranog u eurima i deviznih pričuva. Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju, zbog čega, ako nema prodaje, nisu podložni promjenama cijena povezanima s migracijom kredita, ali su podložni riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Vlastita sredstva nominirana u eurima i devizne pričuve vrednuju se po tržišnim cijenama i stoga su podložni kreditnom migracijskom riziku i riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Kreditni rizik povećao se u odnosu na prethodnu godinu jer se povećala ESB‑ova bilanca zbog kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a.

Kreditni rizik smanjuje se prije svega primjenom kriterija prihvatljivosti, postupcima dubinske analize i limitima koji se razlikuju od portfelja do portfelja.

Valutni i robni rizik povezani su s deviznim pričuvama i zlatom ESB‑a. Valutni rizik ostao je nepromijenjen u odnosu na 2021.

Imajući u vidu ulogu te imovine u svojoj politici, ESB se ne nastoji zaštititi od povezanog valutnog i robnog rizika. Umjesto toga ti se rizici smanjuju postojanjem računa revalorizacije i diversifikacijom, odnosno držanjem imovine u različitim valutama i u zlatu.

Devizne pričuve ESB‑a i njegova vlastita sredstva nominirana u eurima uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s fiksnim prinosom i podložni su tržišnom riziku koji proizlazi iz kamatnog rizika jer se vrednuju po tržišnim cijenama. Devizne pričuve ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s relativno kratkim dospijećima (vidi Grafikon 7. u odjeljku 1.3.1. Bilanca), dok vrijednosni papiri u portfelju vlastitih sredstava obično imaju duža dospijeća (vidi Grafikon 9. u odjeljku 1.3.1. Bilanca). Kamatni rizik tih portfelja, mjeren računovodstvenim pristupom, povećao se u odnosu na 2021. zbog kretanja povezanih s uvjetima na tržištu.

Tržišni rizik koji proizlazi iz kamatnog rizika i kojem je ESB izložen smanjuje se politikama raspodjele imovine i računima revalorizacije.

ESB je izložen i kamatnom riziku koji proizlazi iz neusklađenosti između kamata na imovinu koje zarađuje i kamata koje plaća za obveze, što utječe na njegove neto kamatne prihode. Taj rizik nije izravno povezan ni s jednim određenim portfeljem, već sa strukturom bilance ESB‑a u cjelini, a osobito s neusklađenošću dospijeća i prinosa između imovine i obveza. Prati se projekcijama ESB‑ove profitabilnosti, koje pokazuju da bi ESB prije otpuštanja sredstava iz rezervacija za financijske rizike ili njihova prijenosa u te rezervacije mogao ostvariti gubitke u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, dok se dugoročno očekuje ponovno ostvarenje dobiti.

Tom vrstom rizika upravlja se politikama raspodjele imovine, a dodatno ga smanjuje postojanje neremuneriranih obveza u bilanci ESB‑a.

Rizici povezani s klimatskim promjenama sljedećih će se godina postupno ugraditi u ESB‑ov okvir upravljanja rizicima. Eurosustav je u 2022. proveo prvo testiranje otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik^[19], čime je omogućena preliminarna procjena utjecaja tog rizika na bilancu ESB‑a. Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik redovito će se provoditi u sljedećim godinama.

1.4.2. Operativni rizik

Za politiku i okvir ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom^[20] odgovoran je Izvršni odbor, koji ih odobrava. Odbor za operativni rizik podupire Izvršni odbor u nadziranju upravljanja operativnim rizicima. Upravljanje operativnim rizikom ugrađeno je u upravljačku strukturu ESB‑a^[21] i postupke upravljanja.

Glavni je cilj okvira ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom pridonijeti tomu da ESB ostvari svoju glavnu zadaću i ciljeve štiteći svoj ugled i imovinu od gubitka, zlouporabe i štete. Prema okviru za upravljanje operativnim rizikom svako je poslovno područje odgovorno za utvrđivanje i procjenu svojeg operativnog rizika, incidenata i kontrola te za odgovor na njih, izvješćivanje o njima i njihovo praćenje. S tim u vezi, politika tolerancije rizika ESB‑a pruža smjernice za strategije odgovaranja na rizike i postupke prihvaćanja rizika. Ona je povezana s matricom procjene rizika koja se temelji na ljestvicama stupnjevanja posljedica i vjerojatnosti rizika kod kojih se primjenjuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji (obje ljestvice imaju pet stupnjeva).

Okružje u kojem djeluje ESB izloženo je sve složenijim i međusobno povezanim rizicima a s njegovim svakodnevnim aktivnostima povezani su raznovrsni operativni rizici. Među glavnim razlozima za zabrinutost ESB‑a širok je spektar nefinancijskih rizika povezanih s pojedincima, sustavima, postupcima i vanjskim događajima. ESB je stoga ustanovio postupke kojima se olakšava kontinuirano i učinkovito upravljanje operativnim rizicima i uključivanje informacija o rizicima u odlučivanje. Osim toga usredotočen je na povećanje otpornosti i iz perspektive koja se temelji na načelu »od polazišta do odredišta« široko sagledava rizike i prilike, uključujući održivost. Stvorene su strukture i planovi za odgovor na nepredvidive okolnosti radi održavanja kontinuiteta ključnih funkcija u slučaju smetnji ili krize.

1.4.3. Rizik povrede dužnosti

ESB ima posebnu Službu za usklađenost s propisima i upravljanje kao ključnu funkciju upravljanja rizicima kojom je ojačan okvir za upravljanje ESB‑om kako bi se smanjio rizik povrede dužnosti.^[22] Služba pruža podršku Izvršnom odboru u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde ponašanja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a. Neovisni Odbor za etiku pruža savjete i upute ESB‑ovim visokim dužnosnicima u vezi s integritetom i postupanjem te podupire Upravno vijeće u primjerenom i dosljednom upravljanju rizicima na izvršnoj razini. Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima na razini Eurosustava i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) djeluje s ciljem dosljedne provedbe okvira za sprječavanje povrede dužnosti za nacionalne središnje banke i nacionalna nadležna tijela.

ESB je u 2022. proširio upravljanje rizikom povrede dužnosti, koje sada obuhvaća i rizik povrede dužnosti koji proizlazi iz angažiranja vanjskih ugovornih suradnika koji sudjeluju u obavljanju zadaća ESB‑a.

2. Financijski izvještaji ESB‑a

2.1. Bilanca na dan 31. prosinca 2022.

2.2. Račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.

Frankfurt na Majni, 14. veljače 2023.
Europska središnja banka

Christine Lagarde
predsjednica

2.3. Računovodstvene politike

Oblik i prikaz financijskih izvještaja

Financijski izvještaji ESB‑a izrađeni su u skladu sa sljedećim računovodstvenim politikama,^[23] kojima se prema mišljenju Upravnog vijeća ESB‑a postiže fer prezentacija financijskih izvještaja i koje su istodobno primjerene naravi djelatnosti središnje banke.

Računovodstvena načela

Ravnali smo se prema sljedećim računovodstvenim načelima: gospodarska stvarnost i transparentnost, razboritost, priznavanje događaja nakon datuma bilance, značajnost, načelo trajnosti poslovanja, načelo nastanka događaja, dosljednost i usporedivost.

Priznavanje imovine i obveza

Imovina ili obveze priznaju se u bilanci samo ako je vjerojatno da će svaka povezana buduća ekonomska korist pritjecati ESB‑u ili od njega otjecati, ako se svi povezani rizici i nagrade, u znatnom dijelu, prenose na ESB te ako je moguće pouzdano izmjeriti trošak ili vrijednost imovine ili iznos obveze.

Računovodstvene osnove

Izvještaji su sastavljeni primjenom načela povijesnog troška, prilagođeni s obzirom na tržišno vrednovanje utrživih vrijednosnih papira (osim onih koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike), zlata te sve druge bilančne ili izvanbilančne imovine i obveza u stranoj valuti.

Transakcije financijskom imovinom i obvezama u financijskim su izvještajima evidentirane na osnovi datuma namire.

Sve transakcije financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti, osim promptnih transakcija vrijednosnim papirima, evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije na datum trgovanja. Na datum namire izvanbilančna se knjiženja poništavaju, a transakcije se knjiže u bilanci. Kupnja i prodaja strane valute utječu na neto valutnu poziciju na datum trgovanja. Na datum trgovanja izračunavaju se i realizirani rezultati koji proizlaze iz prodaje. Obračunate nedospjele kamate, premije i diskonti povezani s financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti izračunavaju se i evidentiraju svakodnevno, pa ti obračuni svakodnevno utječu na valutnu poziciju.

Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti

Imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance. Prihodi i rashodi preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum evidentiranja. Revalorizacija imovine i obveza u stranoj valuti, uključujući bilančne i izvanbilančne instrumente, provodi se za svaku valutu posebno.

Revalorizacija imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti radi usklađivanja s tržišnom cijenom provodi se zasebno od revalorizacije zbog promjene deviznog tečaja.

Zlato se vrednuje po tržišnoj cijeni na datum bilance. Nema razlikovanja između revalorizacijskih razlika zbog promjene cijene i tečaja u vezi sa zlatom, već se evidentira samo jedna razlika zbog revalorizacije zlata, koja se temelji na cijeni unce zlata u eurima. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. ta je cijena dobivena na temelju tečaja eura u odnosu na američki dolar na dan 30. prosinca 2022.

Posebna prava vučenja (XDR) definirana su kao košarica valuta a njihova vrijednost određena je na temelju ponderiranog zbroja tečajeva pet glavnih valuta (američki dolar, euro, kineski juan renminbi, japanski jen i funta sterlinga). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja preračunani su u eure po tečaju EUR/XDR na dan 30. prosinca 2022.

Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike
Vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Ostali vrijednosni papiri
Utrživi vrijednosni papiri (osim vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike) i slična imovina vrednuju se po srednjim tržišnim cijenama ili na temelju odgovarajuće krivulje prinosa za svaki pojedini vrijednosni papir na datum bilance. Opcije ugrađene u vrijednosne papire ne izdvajaju se za potrebe vrednovanja. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. rabljene su srednje tržišne cijene na dan 30. prosinca 2022.

Revalorizacija utrživih investicijskih fondova provodi se na neto osnovi na razini fonda uz primjenu neto vrijednosti imovine fonda. Ne provodi se netiranje nerealiziranih dobitaka i gubitaka u različitim investicijskim fondovima.

Nelikvidne dionice i svi ostali vlasnički instrumenti koji se drže kao trajno ulaganje vrednuju se po trošku nabave koji podliježe umanjenju.

Priznavanje prihoda

Prihodi i rashodi priznaju se u razdoblju u kojem su zarađeni ili nastali.^[24] Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz prodaje strane valute, zlata i vrijednosnih papira iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Takvi realizirani dobitci i gubitci izračunavaju se s obzirom na prosječan trošak nabave povezane imovine.

Nerealizirani dobitci ne priznaju se kao prihodi i evidentiraju se izravno na računu revalorizacije.

Nerealizirani gubitci iskazuju se u računu dobiti i gubitka ako na kraju godine premaše iznos prethodnih revalorizacijskih prihoda akumuliranih na odgovarajućem računu revalorizacije. Takvi nerealizirani gubitci od nekog vrijednosnog papira, valute ili zlata ne netiraju se s nerealiziranim dobitcima od drugih vrijednosnih papira, valuta ili zlata. U slučaju da takvi nerealizirani gubitci nastanu po bilo kojoj stavki iskazanoj u računu dobiti i gubitka, prosječni trošak nabave te stavke smanjuje se na tečaj ili tržišnu cijenu na kraju godine.

Gubitci zbog umanjenja vrijednosti iskazuju se u računu dobiti i gubitka i ne poništavaju se sljedećih godina, osim ako se umanjenje smanji i to se smanjenje može povezati s konkretnim događajem koji je nastupio nakon prvog evidentiranja umanjenja vrijednosti.

Premije ili diskonti koji proizlaze iz vrijednosnih papira amortiziraju se tijekom preostalog ugovornog razdoblja do dospijeća vrijednosnih papira.

Obratne transakcije

Obratne transakcije operacije su kojima ESB kupuje ili prodaje imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolaterala.

Vrijednosni papiri na temelju repo ugovora prodaju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova povratna kupnja od druge ugovorne strane po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani depoziti na strani obveza u bilanci. Vrijednosni papiri prodani na temelju takvog ugovora i dalje su u bilanci ESB‑a.

Vrijednosni papiri na temelju obratnog repo ugovora kupuju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova ponovna prodaja drugoj ugovornoj strani po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Obratni repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani krediti na strani imovine u bilanci, ali nisu uključeni u držanja vrijednosnih papira ESB‑a.

Obratne transakcije (uključujući transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira) koje se provode u sklopu programa koji nudi specijalizirana institucija evidentiraju se u bilanci samo ako je kolateral položen u obliku gotovine, a ta gotovina još nije uložena.

Izvanbilančni instrumenti

Valutni instrumenti, tj. terminske transakcije u stranoj valuti, terminske strane valutnih ugovora o razmjeni i drugi valutni instrumenti koji obuhvaćaju razmjenu jedne valute za drugu na određeni datum u budućnosti, uključuju se u neto valutne pozicije za izračun pozitivnih i negativnih tečajnih razlika.

Kamatni instrumenti revaloriziraju se po pojedinačnim stavkama. Dnevne promjene varijacijske marže nedospjelih kamatnih ročnica evidentiraju se u računu dobiti i gubitka. Terminske transakcije vrijednosnim papirima ESB vrednuje u skladu s općeprihvaćenim metodama vrednovanja primjenom konkretnih tržišnih cijena i kamata te diskontnih faktora od datuma namire do datuma vrednovanja.

Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina, uključujući nematerijalnu imovinu, uz iznimku zemljišta i umjetnina, vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Zemljišta i umjetnine vrednuju se po trošku nabave. Glavna zgrada ESB‑a vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju koji podliježe umanjenju vrijednosti. Za potrebe amortizacije glavne zgrade ESB‑a troškovi se dodjeljuju odgovarajućim sastavnicama imovine koje se amortiziraju u skladu s njihovim procijenjenim vijekom uporabe. U obračunu amortizacije tijekom očekivanog vijeka uporabe imovine primjenjuje se linearna metoda, počevši od tromjesečja nakon što imovina postane raspoloživa za uporabu. Vijek uporabe glavnih kategorija imovine je kako slijedi:

Trajanje amortizacijskog razdoblja za kapitalizirane troškove obnove povezane s postojećim zgradama koje ESB unajmljuje prilagođeno je s obzirom na događaje koji utječu na očekivani vijek uporabe povezane imovine.

ESB provodi godišnju provjeru umanjenja za glavnu zgradu i za imovinu s pravom uporabe povezanu s poslovnim zgradama (vidi u nastavku »Najmovi«). Ako se utvrdi postojanje pokazatelja umanjenja i ocijeni da vrijednost imovine može biti umanjena, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak od umanjenja iskazuje se u računu dobiti i gubitka ako je nadoknadivi iznos manji od neto knjigovodstvene vrijednosti.

Dugotrajna imovina cijene manje od 10.000 EUR otpisuje se u godini stjecanja.

Dugotrajna imovina koja ispunjava kriterije kapitalizacije, a još je u fazi izgradnje ili razvoja evidentira se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezani troškovi prenose se u odgovarajuće stavke dugotrajne imovine kada ta imovina postane raspoloživa za uporabu.

Najmovi

Za sve najmove koji obuhvaćaju materijalnu imovinu povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se u bilanci na datum početka najma i uključuju se u »Materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu« odnosno u stavku »Razno« (obveze). Ako najmovi ispunjavaju kriterije kapitalizacije, ali je odnosna imovina još u fazi izgradnje ili adaptacije, troškovi nastali prije datuma početka najma evidentiraju se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se na odgovarajućim pozicijama dugotrajne imovine kada imovina postane raspoloživa za uporabu (datum početka najma).

Imovina s pravom uporabe vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Osim toga imovina s pravom uporabe povezana s poslovnim zgradama podliježe umanjenju vrijednosti (za više informacija o godišnjoj provjeri umanjenja vidi gore »Dugotrajna imovina«). Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode od datuma početka najma do kraja vijeka uporabe imovine s pravom uporabe ili do isteka razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Obveza po najmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom (obuhvaćene su samo komponente najma), diskontiranih primjenom granične kamatne stope zaduživanja ESB‑a. Nakon toga obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni rashodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Ostali kamatni rashodi«. Ako dođe do promjene budućih plaćanja u vezi s najmom zbog promjene indeksa ili druge ponovne procjene postojećeg ugovora, obveza po najmu ponovno se mjeri. Posljedica svake takve revalorizacije odgovarajuće je usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom uporabe.

Kratkoročni najmovi koji traju 12 mjeseci ili kraće i najmovi imovine male vrijednosti, manje od 10.000 EUR (u skladu s pragom koji se primjenjuje na priznavanje dugotrajne imovine), knjiže se kao rashodi u računu dobiti i gubitka.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB

ESB upravlja planovima definiranih primanja za zaposlenike i članove Izvršnog odbora ESB‑a te za članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Mirovinski plan za zaposlenike financira se imovinom fonda za dugoročna primanja zaposlenih. Obvezni doprinosi koje uplaćuju ESB i zaposlenici prikazani su u stupu definiranih primanja mirovinskog plana. Zaposlenici mogu uplaćivati dodatne dobrovoljne doprinose u stup definiranih doprinosa, koji mogu poslužiti za dodatna primanja.^[25] Dodatna primanja utvrđuju se na temelju iznosa dobrovoljnih doprinosa uvećanih za povrat od ulaganja tih doprinosa.

Za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja članova Izvršnog odbora ESB‑a i članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a ustanovljen je sustav financiranja bez fondova. Za zaposlenike sustav financiranja bez fondova služi za primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina te za ostala dugoročna primanja i otpremnine.

Neto obveza na temelju definiranih primanja
Obveza priznata u bilanci pod »Razno« (obveze) u vezi s planovima definiranih primanja, uključujući ostala dugoročna primanja i otpremnine, sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja na datum bilance umanjena za fer vrijednost imovine plana kojom se ta obveza financira.

Bruto obvezu na temelju definiranih primanja jednom godišnje izračunavaju neovisni aktuari metodom projekcije kreditne jedinice. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja izračunava se diskontiranjem procijenjenih budućih novčanih tokova stopom koja se utvrđuje u odnosu na tržišne prinose, na datum bilance, na visokokvalitetne korporativne obveznice nominirane u eurima kojima su rokovi dospijeća slični roku dospijeća te obveze.

Do aktuarskih dobitaka i gubitaka može doći zbog usklađenja na temelju iskustva (ako se stvarni rezultati razlikuju od prethodnih aktuarskih pretpostavki) i promjena aktuarskih pretpostavki.

Neto trošak definiranih primanja
Neto trošak definiranih primanja raščlanjen je na sastavnice koje se objavljuju u računu dobiti i gubitka te rezultate revalorizacije povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja prikazane u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«.

Neto iznos kojim se tereti račun dobiti i gubitka obuhvaća:

1. trošak tekućeg rada na temelju definiranih primanja u tekućoj godini
2. trošak minulog rada na temelju definiranih primanja koji proizlazi iz izmjene plana
3. neto kamate po diskontnoj stopi na neto obvezu na temelju definiranih primanja
4. revalorizirane vrijednosti povezane s ukupnim ostalim dugoročnim primanjima i otpremninama, ako ih ima.

Neto iznos prikazan pod stavkom »Računi revalorizacije« obuhvaća:

1. aktuarske dobitke i gubitke s osnove bruto obveze na temelju definiranih primanja
2. stvarni povrat na imovinu plana, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja
3. svaku promjenu učinka gornje granice vrijednosti imovine, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja.

Te iznose jednom godišnje vrednuju neovisni aktuari kako bi utvrdili odgovarajuću obvezu u financijskim izvještajima.

Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava

Salda unutar ESSB‑a uglavnom su rezultat prekograničnih plaćanja unutar Europske unije (EU) namirenih u novcu središnje banke u eurima. Te transakcije u najvećoj mjeri pokreću privatni subjekti (tj. kreditne institucije, trgovačka društva i pojedinci). One se namiruju u sustavu TARGET2 – transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu – i zbog njih nastaju bilateralna salda na računima središnjih banaka EU‑a u sustavu TARGET2. Ta bilateralna salda svakodnevno se netiraju i dodjeljuju ESB‑u, tako da svakoj nacionalnoj središnjoj banci ostane samo jedna neto bilateralna pozicija prema ESB‑u. Plaćanja koja provodi ESB i koja se namiruju u sustavu TARGET2 također utječu na te pojedinačne neto bilateralne pozicije. Te su pozicije u poslovnim knjigama ESB‑a neto potraživanje odnosno neto obveza svake nacionalne središnje banke prema ostatku Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Salda unutar Eurosustava nacionalnih središnjih banaka europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz sustava TARGET2 te druga salda unutar Eurosustava nominirana u eurima (npr. eventualne privremene raspodjele dobiti ESB‑a nacionalnim središnjim bankama) iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna neto pozicija imovine ili obveza pod stavkom »Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)« ili »Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)«. Salda unutar ESSB‑a nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz njihova sudjelovanja u sustavu TARGET2^[26] objavljuju se pod stavkom »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«.

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava uključena su kao jedna pozicija neto imovine pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi u nastavku »Novčanice u optjecaju«).

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u od strane nacionalnih središnjih banaka koje su se priključile Eurosustavu nominirana su u eurima i iskazana pod stavkom »Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva«.

Novčanice u optjecaju

ESB i nacionalne središnje banke europodručja, koji zajedno čine Eurosustav, izdaju euronovčanice.^[27] Ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju raspodjeljuje se središnjim bankama Eurosustava posljednjeg radnog dana svakog mjeseca u skladu s ključem za raspodjelu novčanica.^[28]

ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, što je objavljeno u bilanci pod stavkom obveza »Novčanice u optjecaju«. Iz udjela ESB‑a u ukupnom izdanju euronovčanica proizlaze potraživanja od nacionalnih središnjih banaka. Ta potraživanja, koja nose kamate,^[29] objavljena su pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi gore »Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava«). Kamatni prihodi od tih potraživanja uključeni su u račun dobiti i gubitka pod stavkom »Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava«.

Privremena raspodjela dobiti

Iznos koji je jednak zbroju prihoda ESB‑a od euronovčanica u optjecaju i prihoda od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike kupljenih u sklopu (1) programa za tržišta vrijednosnih papira, (2) trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica, (3) programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, (4) programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i (5) hitnog programa kupnje zbog pandemije raspodjeljuje se u siječnju sljedeće godine u sklopu privremene raspodjele dobiti ako Upravno vijeće ne odluči drukčije.^[30] Takva se odluka donosi u slučaju kada, na temelju obrazložene procjene koju izrađuje Izvršni odbor, Upravno vijeće očekuje da će ESB ostvariti ukupni godišnji gubitak ili da će ostvariti godišnju dobit manju od spomenutih prihoda. Upravno vijeće može odlučiti i da će te prihode u cijelosti ili djelomično prenijeti u rezervacije za financijske rizike. Nadalje, Upravno vijeće može odlučiti umanjiti iznos prihoda od euronovčanica u optjecaju koji se raspodjeljuje u siječnju za iznos troškova ESB‑a povezanih s izdavanjem euronovčanica i njihovom obradom.

Događaji nakon datuma bilance

Vrijednosti imovine i obveza usklađuju se za događaje koji su nastali između datuma godišnje bilance i datuma na koji je Izvršni odbor dopustio podnošenje godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a Upravnom vijeću na odobrenje ako ti događaji znatno utječu na stanje imovine ili obveza na datum bilance.

Važni događaji nakon datuma bilance koji ne utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance objavljuju se u bilješkama.

Promjene računovodstvenih politika

Računovodstvene politike koje ESB primjenjuje nisu se mijenjale u 2022.

Ostala pitanja

U skladu s člankom 27. Statuta ESSB‑a i na temelju preporuke Upravnog vijeća, Vijeće EU‑a odobrilo je imenovanje društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft, Düsseldorf (Savezna Republika Njemačka) vanjskim revizorom ESB‑a za razdoblje od pet godina do kraja financijske godine 2022. Razdoblje od pet godina može se produljiti za još dvije financijske godine.

2.4. Bilješke o bilanci

Bilješka 1. – Zlato i potraživanja u zlatu

Na dan 31. prosinca 2022. ESB je imao 16.229.522 XAU^[31] tržišne vrijednosti 27.689 mil. EUR (2021.: 26.121 mil. EUR). U 2022. nisu se provodili poslovi sa zlatom, tako da su držanja ESB‑a bila nepromijenjena u odnosu na stanje 31. prosinca 2021. Eurska protuvrijednost tih držanja povećala se zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima (vidi »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 15. Računi revalorizacije).

Bilješka 2. – Potraživanja od nerezidenata i rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Bilješka 2.1. – Potraživanja od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)

Ta su imovina udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u iznosu od 1.759 mil. EUR na dan 31. prosinca 2022. (2021.: 1.234 mil. EUR). Proizlazi iz dobrovoljnog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kupoprodaji posebnih prava vučenja, pri čemu je MMF ovlašten u ime ESB‑a prodavati ili kupovati posebna prava vučenja za eure unutar najniže i najviše razine udjela. Posebna prava vučenja u računovodstvene se svrhe tretiraju kao strana valuta (vidi »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u 2022. su se povećali uglavnom zbog transakcije koja je provedena u sklopu spomenutog dobrovoljnog dogovora o kupoprodaji.

Bilješka 2.2. – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Pod tim su dvjema stavkama salda kod banaka i krediti nominirani u stranoj valuti te ulaganja u vrijednosne papire nominirane u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima.

Do povećanja ukupne vrijednosti tih stavki u 2022. došlo je uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro.

Neto devizna sredstva ESB‑a^[32] iznosila su kako slijedi:

U 2022. godini nisu se provodile devizne intervencije.

Bilješka 3. – Potraživanja od nerezidenata europodručja nominirana u eurima

Bilješka 3.1. – Salda kod banaka, ulaganja u vrijednosne papire i krediti

Na dan 31. prosinca 2022. pod tom stavkom nije bilo salda, a na kraju 2021. ta se stavka sastojala od potraživanja u iznosu od 3.070 mil. EUR koje se odnosilo na linije za likvidnost između Eurosustava i središnjih banaka izvan europodručja.^[33]

Bilješka 4. – Ostala potraživanja od kreditnih institucija europodručja nominirana u eurima

Na dan 31. prosinca 2022. ta se stavka sastojala od salda tekućih računa kod rezidenata europodručja u iznosu od 12 mil. EUR (2021.: 38 mil. EUR).

Bilješka 5. – Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima

Bilješka 5.1. – Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

Na dan 31. prosinca 2022. pod tom su stavkom bili vrijednosni papiri koje je ESB stekao u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. third covered bond purchase programme, CBPP3), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset-backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).

Budući da su svi vrijednosni papiri koji se drže u sklopu prvog programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. first covered bond purchase programme, CBPP1) i drugog programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. second covered bond purchase programme, CBPP2) dospjeli tijekom 2022., ESB i nacionalne središnje banke europodručja nisu držali te vrijednosne papire na dan 31. prosinca 2022.

U prvom tromjesečju 2022. Eurosustav je nastavio provoditi neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP)^[34] u prosječnom mjesečnom iznosu od 20 mlrd. EUR. U ožujku 2022. Upravno vijeće odlučilo je^[35] revidirati iznos neto kupnji na 40 mlrd. EUR u travnju, 30 mlrd. EUR u svibnju i 20 mlrd. EUR u lipnju. Upravno vijeće odlučilo je^[36] u lipnju 2022. da se od 1. srpnja 2022. više neće provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a. Upravno vijeće namjerava^[37] i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira do kraja veljače 2023. Nakon toga portfelj APP‑a smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom tako što Eurosustav neće u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi. Upravno vijeće redovito će preispitivati dinamiku smanjivanja portfelja APP‑a kako bi bila u skladu s općenitom strategijom i stajalištem monetarne politike, kako bi se održalo funkcioniranje tržišta i kako bi se i dalje čvrsto kontrolirali kratkoročni uvjeti na novčanom tržištu.

Osim toga Eurosustav je u prvom tromjesečju 2022. nastavio provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a^[38], premda slabijom dinamikom nego u prethodnom tromjesečju, u skladu s odlukom Upravnog vijeća iz prosinca 2021.^[39] Na temelju iste odluke neto kupnje u sklopu PEPP‑a prestale su se provoditi krajem ožujka 2022. Upravno vijeće namjerava u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2024. Upravno vijeće će reinvestiranje i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom. Budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu tih programa vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju (vidi »Vrijednosni papiri« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Amortizirani trošak vrijednosnih papira koje drži ESB i njihova tržišna vrijednost^[40] (koja nije evidentirana u bilanci i računu dobiti i gubitka te se daje isključivo za usporedbu) iznose kako slijedi:

Vrijednost amortiziranog troška vrijednosnih papira koje drži ESB promijenila se tijekom godine kako slijedi:

Upravno vijeće redovito procjenjuje financijske rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se drže u sklopu tih programa.

U vezi s tim na temelju podataka na kraju godine obavljaju se godišnje provjere umanjenja, koje odobrava Upravno vijeće. U provjerama se pokazatelji umanjenja ocjenjuju za svaki program zasebno. Kada se utvrde pokazatelji umanjenja, provodi se dodatna analiza kako bi se potvrdilo da umanjenje nije utjecalo na novčane tokove povezanih vrijednosnih papira. Na temelju rezultata ovogodišnjih provjera umanjenja ESB nije knjižio gubitke za vrijednosne papire koji su se 2022. držali u njegovim portfeljima povezanima s monetarnom politikom.

Vrijednost amortiziranog troška vrijednosnih papira koje drži Eurosustav iznosila je kako slijedi:

Bilješka 6. – Potraživanja unutar Eurosustava

Bilješka 6.1. – Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom potraživanja ESB‑a prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi »Novčanice u optjecaju« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2022. ta je stavka iznosila 125.763 mil. EUR (2021.: 123.551 mil. EUR). Remuneracija tih potraživanja izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u aukcijama za glavne operacije refinanciranja (vidi bilješku 23.2. Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava).

Bilješka 7. – Ostali prihodi

Bilješka 7.1. – Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Ta se imovina sastojala od sljedećih stavki:

Provjera umanjenja za ESB‑ovu glavnu zgradu i poslovne zgrade s pravom uporabe provedena je na kraju godine i nisu zabilježeni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Bilješka 7.2. – Ostala financijska imovina

Pod tom je stavkom prije svega ESB‑ov portfelj vlastitih sredstava, koji se uglavnom sastoji od ulaganja financijskih sredstava ESB‑a, odnosno uplaćenog kapitala te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Obuhvaća i 3211 dionica Banke za međunarodne namire (BIS), čiji trošak nabave iznosi 42 mil. EUR, te druge tekuće račune nominirane u eurima.

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Do neto povećanja te stavke u 2022. došlo je prvenstveno zbog ulaganja u portfelj vlastitih sredstava ESB‑a u ukupnom iznosu koji je jednak iznosu prenesenom u rezervacije za financijske rizike ESB‑a u 2021. i iznosu koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja u 2022. kao drugi obrok uvećanih udjela u upisanom kapitalu ESB‑a (vidi bilješku 16. Kapital i pričuve). To je povećanje u velikoj mjeri neutralizirano, i to uglavnom smanjenjem tržišne vrijednosti vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se drže u portfelju vlastitih sredstava ESB‑a.

Bilješka 7.3. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2022. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te su promjene u vrednovanju iznosile 783 mil. EUR (2021.: 620 mil. EUR), a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi »Izvanbilančni instrumenti« i »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 7.4. – Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2022. najveća sastavnica te stavke bile su obračunate nedospjele kamate na financijske instrumente koje većinom proizlaze iz kuponskih kamata na vrijednosne papire, što uključuje i nepodmireni iznos kamata koji se plaća pri stjecanju (vidi bilješku 2.2. Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti, bilješku 5. Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima i bilješku 7.2. Ostala financijska imovina).

Obuhvaćala je i potraživanja za obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET2 od nacionalnih središnjih banaka europodručja za prosinac 2022. (vidi bilješku 12.2. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)) te potraživanja za obračunate nedospjele kamate od nacionalnih središnjih banaka europodručja za posljednje tromjesečje 2022. koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi bilješku 6.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava). Ti su iznosi namireni u siječnju 2023.

Obračunati prihodi povezani s nadzornim zadaćama odgovaraju naknadama za nadzor koje će se ubirati za 2022. kao razdoblje za koje se plaća naknada. Taj će se iznos naplatiti 2023. (vidi bilješku 26. Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija).^[41]

Pod tom su stavkom i (1) različiti unaprijed plaćeni troškovi, (2) obračunati prihodi od zajedničkih projekata Eurosustava (vidi bilješku 28. Ostali prihodi) i (3) obračunati kamatni prihodi od ostale financijske imovine i obveza.

Bilješka 7.5. – Razno

Na dan 31. prosinca 2022. ta je stavka iznosila 438 mil. EUR (2021.: 749 mil. EUR) i uglavnom je obuhvaćala salda u iznosu od 349 mil. EUR (2021.: 573 mil. EUR) povezana s nedospjelim transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2022. (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi »Izvanbilančni instrumenti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 8. – Novčanice u optjecaju

Pod tom je stavkom udio ESB‑a (8 %) u ukupnom broju euronovčanica u optjecaju (vidi »Novčanice u optjecaju« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2022. ta je stavka iznosila 125.763 mil. EUR (2021.: 123.551 mil. EUR).

Bilješka 9. – Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima

Središnje banke Eurosustava mogu prihvaćati gotovinski kolateral za mogućnosti pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora kupljenih u sklopu PEPP‑a, koji neće morati reinvestirati. Kada je riječ o ESB‑u, te se operacije provode preko specijalizirane institucije.

Na dan 31. prosinca 2022. nedospjele transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira osigurane gotovinskim kolateralom provedene s kreditnim institucijama europodručja iznosile su 17.734 mil. EUR (2021.: 9.473 mil. EUR). Gotovina koja je dobivena kao kolateral prenesena je na račune u sustavu TARGET2. Budući da na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi »Obratne transakcije« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).^[42]

Bilješka 10. – Obveze prema ostalim rezidentima europodručja nominirane u eurima

Bilješka 10.1. – Opća država

Na dan 31. prosinca 2022. ta je stavka iznosila 48.520 mil. EUR (2021.: 3.200 mil. EUR) i obuhvaćala je depozite Europskog stabilizacijskog mehanizma (engl. European Stability Mechanism, ESM) i Europskog fonda za financijsku stabilnost (engl. European Financial Stability Facility, EFSF). U skladu s člankom 21. Statuta ESSB‑a, ESB može nastupati kao fiskalni agent za institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, središnje vlasti, regionalna, lokalna ili druga tijela javne vlasti, ostala javnopravna tijela ili javna poduzeća država članica.

Bilješka 10.2. – Ostale obveze

Ta se stavka sastoji od salda podsustava u europodručju^[43] povezanih sa sustavom TARGET2 putem komponente TARGET2‑ECB, koja su 31. prosinca 2022. iznosila 15.343 mil. EUR (2021.: 4.404 mil. EUR).

Bilješka 11. – Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2022. najveća sastavnica te stavke bila su salda u sustavu TARGET2: salda nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u (vidi »Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) i salda podsustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET2 putem komponente TARGET2‑ECB. Smanjenje tih salda u 2022. u skladu je s manjim saldima podsustava izvan europodručja.

Pod tom su stavkom bila i salda koja se odnose na upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja u EU‑u, pri čemu ESB nastupa kao fiskalni agent Europske komisije (vidi bilješku 21. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Stavka je također obuhvaćala salda koja proizlaze iz nedospjelih transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a koje se provode s kreditnim institucijama izvan europodručja, a u kojima je gotovina položena kao kolateral i prenesena na račune u sustavu TARGET2 (vidi bilješku 9. Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima).

Preostali dio stavke saldo je koji proizlazi iz stalnog dogovora o međusobnoj valutnoj razmjeni sa Sustavom federalnih rezervi. Prema tom dogovoru Banka federalnih rezervi New Yorka transakcijama razmjene osigurava ESB‑u američke dolare kako bi se drugim ugovornim stranama Eurosustava ponudilo kratkoročno financiranje u američkim dolarima. ESB istodobno ulazi u transakcije naizmjenične razmjene s nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima dobivena sredstva služe za provođenje operacija za puštanje likvidnosti u američkim dolarima u obliku obratnih transakcija s drugim ugovornim stranama Eurosustava. Transakcije naizmjenične razmjene dovode do salda unutar Eurosustava između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja. Nadalje, transakcije razmjene koje se provode s Bankom federalnih rezervi New Yorka i nacionalnim središnjim bankama europodručja za posljedicu imaju terminska potraživanja i obveze koji se knjiže na računima izvanbilančne evidencije (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti).

Bilješka 12. – Obveze unutar Eurosustava

Bilješka 12.1. – Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva

To su obveze prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u kada su se te banke priključile Eurosustavu. U skladu s člankom 30. stavkom 30.2. Statuta ESSB‑a ti se doprinosi utvrđuju razmjerno udjelima nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a. U 2022. nije bilo promjena.

Remuneracija tih obveza izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da odražava nulti prinos na sastavnicu zlata (vidi bilješku 23.3. Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva).

Bilješka 12.2. – Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)

Pod tom su stavkom u 2022. uglavnom bila salda u sustavu TARGET2 koja su nacionalne središnje banke europodručja imale prema ESB‑u (vidi »Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Do smanjenja neto obveze u sustavu TARGET2 došlo je uglavnom zbog priljeva gotovine od (1) povećanja depozita ESM‑a i EFSF‑a (vidi bilješku 10.1. Opća država) i (2) povećanja salda podsustava u europodručju povezanih sa sustavom TARGET2 putem komponente TARGET2‑ECB (vidi bilješku 10.2. Ostale obveze). Učinak tih čimbenika djelomično su neutralizirali odljevi gotovine koji su proizišli iz (1) manjih salda podsustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET2 putem komponente TARGET2‑ECB (vidi bilješku 11. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima) i (2) neto kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a, koje su namirene putem računa u sustavu TARGET2 (vidi bilješku 5. Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima).

Remuneracija pozicija unutar sustava TARGET2 koje nacionalne središnje banke europodručja imaju prema ESB‑u, uz iznimku salda koja proizlaze iz transakcija naizmjenične razmjene u vezi s operacijama za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja.

U 2021. pod tom stavkom bio je i iznos koji se duguje nacionalnim središnjim bankama europodručja s obzirom na privremenu raspodjelu dobiti ESB‑a. Upravno vijeće odlučilo je u 2022., s obzirom na financijski rezultat ESB‑a za tu godinu, u cijelosti zadržati prihode od novčanica u optjecaju i prihode od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu SMP‑a, APP‑a i PEPP‑a (vidi »Privremena raspodjela dobiti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Stoga na kraju 2022. s tim u vezi nije bilo dugovanja.

Bilješka 13. – Ostale obveze

Bilješka 13.1. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom uglavnom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2022. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te su promjene u vrednovanju iznosile 430 mil. EUR (2021.: 568 mil. EUR), a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi »Izvanbilančni instrumenti« i »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 13.2. – Obračunati rashodi i odgođeni prihodi

Ta se pozicija sastojala od sljedećih sastavnica:

Na dan 31. prosinca 2022. dvije glavne stavke na toj poziciji bile su obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET2 koje se duguju nacionalnim središnjim bankama za prosinac 2022. (vidi bilješku 11. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima i bilješku 12.2. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)) te obračunate nedospjele kamate prema nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2022. s obzirom na njihova potraživanja koja se odnose na devizne pričuve prenesene ESB‑u (vidi bilješku 12.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva). Ti su iznosi namireni u siječnju 2023.

Bilješka 13.3. – Razno

Na dan 31. prosinca 2022. ta je stavka iznosila 1.562 mil. EUR (2021.: 2.277 mil. EUR). Obuhvaćala je salda u iznosu od 974 mil. EUR (2021.: 535 mil. EUR) povezana s transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2022. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi »Izvanbilančni instrumenti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Pod tom je stavkom i iznos obveze po najmu od 141 mil. EUR (2021.: 175 mil. EUR) (vidi »Najmovi« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Ta stavka osim toga obuhvaća neto obvezu ESB‑a na temelju definiranih primanja nakon prestanka zaposlenja i ostalih dugoročnih primanja zaposlenika^[44] i članova Izvršnog odbora te članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a. Njome su obuhvaćene i otpremnine zaposlenika ESB‑a.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB

Bilanca
Iznosi priznati u bilanci pod stavkom »Razno« (obveze) s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine zaposlenika bili su sljedeći:

U 2022. godini sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema zaposlenicima u visini 1.947 mil. EUR (2021.: 3.165 mil. EUR) obuhvaćala i primanja koja se financiraju bez fondova u iznosu od 233 mil. EUR (2021.: 373 mil. EUR), što se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina, ostala dugoročna primanja i otpremnine zaposlenika. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora u visini 31 mil. EUR (2021.: 43 mil. EUR) odnosi se isključivo na financiranje bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja.

Revalorizacije ESB‑ove neto obveze na temelju definiranih primanja s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja priznaju se u bilanci pod stavkom obveza »Računi revalorizacije«. Revalorizacijski dobitci pod tom stavkom obveza u 2022. iznosili su 369 mil. EUR, dok su revalorizacijski gubitci ESB‑a u 2021. iznosili 799 mil. EUR (vidi bilješku 15. Računi revalorizacije).

Promjene bruto obveze na temelju definiranih primanja, imovina plana i rezultati revalorizacije
Promjene sadašnje vrijednosti bruto obveze na temelju definiranih primanja bile su sljedeće:

Ukupni revalorizacijski dobitci za 2022. u iznosu od 1.441 mil. EUR koji proizlaze iz bruto obveze za definirana primanja nastali su prvenstveno zbog povećanja diskontne stope koja se primjenjuje u aktuarskoj procjeni s 1,3 % u 2021. na 3,9 % u 2022.

Došlo je do sljedećih promjena fer vrijednosti imovine plana u stupu definiranih primanja koji se odnosi na zaposlenike:

Revalorizacijski gubitci od imovine plana u 2022. godini proizlaze iz činjenice da su stvarni prinosi od udjela u fondovima bili manji od pretpostavljenih kamatnih prihoda od imovine plana koji su se temeljili na pretpostavci o diskontnoj stopi od 1,3 %.

Došlo je do sljedećih promjena revalorizacijskih rezultata:

Račun dobiti i gubitka
U računu dobiti i gubitka priznati su sljedeći iznosi:

Revalorizacijski dobitci od ostalih dugoročnih primanja i otpremnina povećali su se u 2022. na 45 mil. EUR (2021.: 9 mil. EUR), i to uglavnom zbog primjene više diskontne stope u aktuarskoj procjeni na kraju 2022.

Ključne pretpostavke
U pripremi vrednovanja spomenutih u ovoj bilješci neovisni aktuari koristili su se pretpostavkama koje je Izvršni odbor prihvatio za potrebe računovodstva i objavljivanja. Osnovne pretpostavke uporabljene za izračun obveza za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja su sljedeće:

Bilješka 14. – Rezervacije

Pod tom su stavkom uglavnom rezervacije za financijske rizike, koje se rabe do mjere koju Upravno vijeće smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proizlaze iz izloženosti financijskim rizicima. Iznos tih rezervacija i daljnja potreba za njima preispituju se jednom godišnje, na temelju procjene ESB‑a o vlastitoj izloženosti navedenim rizicima i uzimajući u obzir niz čimbenika. Iznos rezervacija, zajedno sa svim iznosima koji se drže u fondu opće pričuve, ne smije prelaziti vrijednost kapitala ESB‑a koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja.

Ove je godine iz rezervacija otpušteno 1.627 mil. EUR kako bi se pokrili gubitci koji su proizišli iz izloženosti financijskim rizicima, zbog čega financijski rezultat ESB‑a za 2022. iznosi nula. Gubitci su nastali prije svega zbog povećanja kamatne stope koju Eurosustav primjenjuje u aukcijama za glavne operacije refinanciranja, koje je prouzročilo znatne kamatne rashode od neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET2 (vidi bilješku 23.4. Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi). Istodobno je porast prinosa u eurima i američkim dolarima doveo do umanjenja zbog razlika u cijeni vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u američkim dolarima te do gubitaka od prodaje vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima (vidi »Priznavanje prihoda« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike, bilješku 25. Umanjenje financijske imovine i pozicija te bilješku 24. Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija). Otpuštanjem sredstava došlo je do smanjenja rezervacija za financijske rizike, koje su 31. prosinca 2022. iznosile 6.566 mil. EUR.

Pod tom su stavkom i rezervacije za administrativne troškove u iznosu od 69 mil. EUR (2021.: 74 mil. EUR).

Bilješka 15. – Računi revalorizacije

Pod tom su stavkom uglavnom revalorizacijska salda koja proizlaze iz nerealiziranih dobitaka od imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata (vidi »Priznavanje prihoda«, »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti«, »Vrijednosni papiri« i »Izvanbilančni instrumenti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Ta stavka obuhvaća i revalorizirane vrijednosti neto obveze ESB‑a na temelju definiranih primanja povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja (vidi »Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 13.3. Razno).

Do povećanja iznosa računa revalorizacije prvenstveno je došlo zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro i rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima tijekom 2022.

Za revalorizaciju na kraju godine rabili su se sljedeći devizni tečajevi:

Bilješka 16. – Kapital i pričuve

Bilješka 16.1. – Kapital

Upisani kapital ESB‑a iznosi 10.825 mil. EUR.

Nakon izlaska središnje banke Bank of England iz ESSB‑a 31. siječnja 2020. upisani kapital ESB‑a ostao je nepromijenjen. Udio te središnje banke u upisanom kapitalu ESB‑a preraspodijelio se među nacionalnim središnjim bankama europodručja i preostalim nacionalnim središnjim bankama izvan europodručja. Osim toga Upravno vijeće odlučilo je da će nacionalne središnje banke europodručja svoje uvećane udjele uplatiti u cijelosti u godišnjim obrocima od 610 mil. EUR u 2021. i 2022. godini. Plaćanjem drugog obroka nacionalnih središnjih banaka europodručja 28. prosinca 2022. ukupni uplaćeni kapital ESB‑a povećao se na 8.880 mil. EUR, kao što je prikazano u tablici u nastavku:

Nacionalne središnje banke izvan europodručja dužne su uplatiti 3,75 % svojeg upisanog kapitala kao doprinos za troškove poslovanja ESB‑a. Od 1. veljače 2020. taj doprinos iznosi ukupno 76 mil. EUR. Nacionalne središnje banke izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su obvezne podmirivati eventualni gubitak ESB‑a.

2.5. Izvanbilančni instrumenti

Bilješka 17. – Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira

U sklopu upravljanja vlastitim sredstvima ESB je sklopio sporazum o programu pozajmljivanja vrijednosnih papira, prema kojem specijalizirana institucija ulazi u transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira u ime ESB‑a.

Osim toga ESB je, u skladu s odlukama Upravnog vijeća, stavio na raspolaganje za pozajmljivanje vrijednosne papire kupljene u sklopu programa CBPP1, CBPP2, CBPP3, PSPP i PEPP te one kupljene u sklopu programa SMP koji su prihvatljivi i u PSPP‑u.^[45]

Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije ako nisu osigurane gotovinskim kolateralom koji je bio neuložen na kraju godine.^[46] Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira te vrste u iznosu od 11.569 mil. EUR (2021.: 16.156 mil. EUR) bile su nedospjele na dan 31. prosinca 2022. Od tog je iznosa 6.637 mil. EUR (2021.: 11.821 mil. EUR) bilo povezano s pozajmljivanjem vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Bilješka 18. – Kamatne ročnice

Nedospjele transakcije u stranoj valuti prikazane su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 19. – Terminske transakcije vrijednosnim papirima

Na dan 31. prosinca 2022. pod tom stavkom nije bilo salda. Na kraju 2021. bile su nedospjele terminske transakcije vrijednosnim papirima u stranoj valuti, prikazane po tržišnom tečaju na kraju godine, u iznosu od 382 mil. EUR. Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 20. – Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti

Upravljanje deviznim pričuvama
Transakcije razmjene i terminske transakcije u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Nedospjela potraživanja i obveze koji proizlaze iz tih transakcija prikazani su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Valutni ugovori o razmjeni za puštanje likvidnosti
ESB je dio mreže središnjih banaka s uspostavljenim linijama za valutne ugovore o razmjeni. Sklopio je valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kanadskom središnjom bankom, engleskom središnjom bankom, japanskom središnjom bankom, Sustavom federalnih rezervi, švicarskom središnjom bankom i kineskom središnjom bankom. Ti ugovori o razmjeni omogućuju (1) puštanje likvidnosti u valutama spomenutih središnjih banaka bankama europodručja i (2) puštanje eurske likvidnosti financijskim institucijama u jurisdikcijama spomenutih središnjih banaka. Valutni ugovori o razmjeni sklopljeni su i sa središnjim bankama Danmarks Nationalbank, Narodowy Bank Polski i Sveriges riksbank radi puštanja eurske likvidnosti financijskim institucijama u njihovim jurisdikcijama. Svrha je tih ugovora zadovoljiti moguće potrebe za likvidnošću i tako spriječiti moguće tržišne poremećaje te na najmanju mjeru svesti rizik nepovoljnih učinaka prelijevanja na financijska tržišta i gospodarstva europodručja.^[47]

Potraživanja i obveze nominirani u američkim dolarima s datumom dospijeća u 2023. nastali su u vezi s osiguravanjem likvidnosti u američkim dolarima drugim ugovornim stranama Eurosustava (vidi bilješku 11. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima).

Bilješka 21. – Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je u 2022. i dalje bio odgovoran za upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja EU‑a na temelju instrumenta srednjoročne financijske pomoći i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost te za ugovor o kreditima za Grčku i upravljanje plaćanjima u vezi s jednim kreditom odobrenim u sklopu EFSF‑a.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 EU je u 2022. nastavio s odobravanjem kredita državama članicama u sklopu instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (engl. Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency, SURE). EU je u 2022. također nastavio osiguravati financiranje državama članicama u obliku bespovratne financijske pomoći i potpora u obliku zajmova u sklopu programa Next Generation EU (NGEU), koji je uspostavljen kako bi se podupro gospodarski oporavak te olakšao prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo u EU‑u. Kao i prethodne godine, ESB je Europskoj komisiji pružio podršku u upravljanju operacijama koje su povezane s tim instrumentima.

ESB je tijekom 2022. obrađivao plaćanja koja se odnose na te operacije.

Bilješka 22. – Potencijalne obveze za parnice u tijeku

Protiv ESB‑a pokrenute su parnice u vezi s obavljanjem njegovih nadzornih zadaća u odnosu na banku Banca Carige S.p.A. (Banca Carige). U jednoj od tih parnica dioničari banke Banca Carige traže od ESB‑a novčanu naknadu štete koju su navodno pretrpjeli zbog različitih radnji koje je ESB poduzeo u provedbi svojih nadzornih zadaća u odnosu na banku Banca Carige, pri čemu je riječ o navodnim propustima u djelovanju i o štetnim radnjama. Odluka u tom predmetu donijet će se uzimajući u obzir, među ostalim, konačni ishod povezanih predmeta. U jednom od tih predmeta Opći sud Europske unije u svojoj je presudi od 12. listopada 2022. utvrdio da ESB‑ova odluka o stavljanju banke Banca Carige pod privremenu upravu nije donesena na odgovarajućoj pravnoj osnovi u skladu s talijanskim pravom. Opći sud stoga je poništio odluku ESB‑a o stavljanju banke Banca Carige pod privremenu upravu te prvo produljenje trajanja privremene uprave u 2019. Međutim, ESB je podnio žalbu protiv presude Općeg suda Sudu Europske unije, stoga je još moguće ukidanje presude. Nadalje, dvije daljnje odluke ESB‑a kojima je produljeno trajanje privremene uprave osporavaju se u postupku po tužbi za poništenje, koji je još u tijeku.

2.6. Bilješke o računu dobiti i gubitka

Bilješka 23. – Neto kamatni prihodi

Bilješka 23.1. – Kamatni prihodi od deviznih pričuva

Pod tom su stavkom kamatni prihodi, bez kamatnih rashoda, povezani s neto deviznim pričuvama ESB‑a.

Neto kamatni prihodi/rashodi po vrstama instrumenata prikazani su u nastavku:

Neto kamatni prihodi/rashodi po stranim valutama prikazani su u nastavku:

Bilješka 23.2. – Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom kamatni prihodi povezani s udjelom ESB‑a od 8 % u ukupnom izdanju euronovčanica (vidi »Novčanice u optjecaju« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 6.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava). Kamatni prihodi u 2022. iznosili su 736 mil. EUR (2021.: nula) zbog toga što je kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja od 27. srpnja 2022. porasla na razinu višu od 0 %. U 2021. ta je stopa tijekom cijele godine iznosila 0 %.

Bilješka 23.3. – Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva

Na toj se poziciji prikazuje remuneracija isplaćena nacionalnim središnjim bankama europodručja za potraživanja s osnove deviznih pričuva prenesenih ESB‑u (vidi bilješku 12.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva). Kamatni rashodi u 2022. iznosili su 201 mil. EUR (2021.: nula) zbog toga što je kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja od 27. srpnja 2022. porasla na razinu višu od 0 %. U 2021. ta je stopa tijekom cijele godine iznosila 0 %.

Bilješka 23.4. – Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi

Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi bili su sljedeći:

Bilješka 24. – Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija

Realizirani dobitci i gubitci od financijskih operacija bili su sljedeći:

Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni obuhvaćaju realizirane dobitke i gubitke od vrijednosnih papira i kamatnih ročnica. Neto realizirane gubitke od razlika u cijeni u 2022. uglavnom su prouzročili gubitci od razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima nakon porasta prinosa na vrijednosne papire u američkim dolarima. Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni djelomično su nadomješteni realiziranim dobitcima od tečajnih razlika, koji su u velikoj mjeri proizišli iz umanjenja zbog razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima na kraju godine.

Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz financijskih operacija raščlanjeni prema valuti i tromjesečju prikazani su u nastavku:

Bilješka 25. – Umanjenje financijske imovine i pozicija

Došlo je do sljedećih umanjenja financijske imovine i pozicija:

Tržišna vrijednost većine vrijednosnih papira koji se drže u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u američkim dolarima smanjila se u 2022. usporedno s rastom odgovarajućih prinosa. To je prouzročilo nerealizirane gubitke od razlika u cijeni na kraju godine.

Bilješka 26. – Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija

Prihodi na toj poziciji u 2022. sastojali su se prvenstveno od naknada za nadzor. Rashodi su uglavnom proizišli iz naknada za skrbništvo.

Prihodi i rashodi povezani s nadzornim zadaćama
Prihodi povezani s nadzorom banaka uglavnom su prihodi od naknada za nadzor. ESB ubire godišnju naknadu od nadziranih subjekata kako bi pokrio svoje rashode proizišle iz obavljanja nadzornih zadaća. Na osnovi stvarnih godišnjih rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2022. iznosili su 594 mil. EUR (2021.: 578 mil. EUR).

Iznos naknada za nadzor temelji se na stvarnim godišnjim rashodima usklađenima za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili primljeni od pojedinačnih banaka za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i za druga usklađenja uključujući primljene kamate na zakašnjela plaćanja.^[48] Uzimajući u obzir usklađenje za primljene kamate na zakašnjela plaćanja te neto povrate pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada, godišnje naknade za nadzor koje se ubiru od nadziranih subjekata za 2022. kao razdoblje za koje se plaća naknada gotovo su jednake iznosu od 594 mil. EUR, koliko iznose stvarni godišnji rashodi^[49] (vidi bilješku 7.4. Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi). Računi za pojedinačne naknade za nadzor izdavat će se u drugom tromjesečju 2023.^[50]

Osim toga ESB može izreći administrativne kazne nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi povezani s administrativnim kaznama i povrati takvih kazni u slučaju da dođe do izmjene ili poništenja prethodno donesenih odluka o sankcijama ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor, već se evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazni izrečenih nadziranim subjektima u 2022. iznosili su 12 mil. EUR (2021.: 1 mil. EUR).

Stoga su prihodi ESB‑a povezani s nadzornim zadaćama bili sljedeći:

Rashodi povezani s nadzorom banaka proizlaze iz izravnog nadzora značajnih subjekata, nadgledanja nadzora manje značajnih subjekata te provođenja horizontalnih zadaća i specijaliziranih usluga. Obuhvaćaju izravne rashode nadzorne funkcije ESB‑a i odgovarajuće rashode koji se odnose na područja za potporu potrebnu za ispunjavanje nadzornih dužnosti ESB‑a, pri čemu se njihove usluge odnose na upravljanje poslovnim i drugim prostorima, upravljanje ljudskim potencijalima, informacijsku tehnologiju, pravne, revizijske i opće poslove, odnose s javnošću i prevođenje te ostale aktivnosti.

Stvarni rashodi za 2022. povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a, koji se nadoknađuju godišnjim naknadama za nadzor, iznosili su 594 mil. EUR (2021.: 578 mil. EUR). To ukupno povećanje potaknuto je daljnjim postupnim povratkom na uobičajene razine poslovanja u nadzoru banaka poslije pandemije te kontinuiranim razvojem i poboljšanjem informacijskih sustava namijenjenih nadzoru banaka.

Bilješka 27. – Prihodi od dionica i sudjelujućih udjela

Na toj je poziciji prikazana dividenda u iznosu od 1 mil. EUR primljena u 2022. (2021.: 2 mil. EUR) za dionice BIS‑a koje ESB drži (vidi bilješku 7.2. Ostala financijska imovina).

Bilješka 28. – Ostali prihodi

Ostali različiti prihodi ostvareni tijekom 2022. iznosili su 61 mil. EUR (2021.: 56 mil. EUR) i uglavnom su proizišli iz doprinosa nacionalnih središnjih banaka europodručja troškovima ESB‑a povezanima sa zajedničkim projektima unutar Eurosustava.

Bilješka 29. – Troškovi za zaposlenike

Troškovi za zaposlenike bili su sljedeći:

Prosječan broj zaposlenika, izražen u ekvivalentima punog radnog vremena^[51], iznosio je 4136 (2021.: 4038), uključujući njih 373 na rukovodećim položajima (2021.: 362).

U 2022. godini ukupni troškovi za zaposlenike smanjili su se unatoč povećanju plaća i dodataka na plaće, koje je posljedica većeg prosječnog broja zaposlenih u ESB‑u. Razlog smanjenja prije svega su aktuarski dobitci povezani s ostalim dugoročnim primanjima zbog primjene više diskontne stope u aktuarskoj procjeni na kraju 2022. (vidi bilješku 13.3. Razno).

Naknade za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora
Članovi Izvršnog odbora i članovi Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a primaju osnovnu plaću i dodatak za stanovanje. Predsjedniku se, umjesto dodatka za stanovanje, osigurava rezidencija. Članovi Izvršnog odbora i predsjednik Nadzornog odbora primaju i dodatak za reprezentaciju. U skladu s Uvjetima zapošljavanja osoblja Europske središnje banke članovi obaju odbora mogu imati pravo na dodatak za uzdržavane članove kućanstva, djecu, obrazovanje i druge dodatke, ovisno o osobnim prilikama. Plaće podliježu oporezivanju u korist EU‑a te odbitcima za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb te osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Dodatci na plaće neoporezivi su i ne ulaze u izračun mirovina.

U 2022. godini članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a (dakle, ne uključujući predstavnike nacionalnih nadzornih tijela) isplaćene su sljedeće osnovne plaće:^[52]

Ukupni dodatci na plaću koji se isplaćuju članovima obaju odbora i doprinosi ESB‑a koji se u njihovo ime uplaćuju za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja iznosili su 1.110.618 EUR (2021.: 1.097.128 EUR).

Bivši članovi obaju odbora još neko ograničeno vrijeme nakon isteka mandata mogu dobivati prijelazne plaće. U 2022. godini te su isplate, s povezanim dodatcima i doprinosima ESB‑a uplaćenima za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja bivših članova obaju odbora, iznosile 742.892 EUR (2021.: 977.547 EUR). Iznos isplata smanjio se zbog toga što ih je u 2022. primalo manje članova odbora, a oni koji su na njih još imali pravo primali su manje iznose kako im se prijelazno razdoblje bližilo kraju.

Isplate povezane s mirovinama uključujući dodatke nakon prestanka zaposlenja te doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za bivše članove odbora i njihove uzdržavane osobe iznosili su 1.095.737 EUR (2021.: 4.047.008 EUR).^[53] Taj iznos u 2021. uključivao je paušalni iznos mirovine koja je bivšem članu odbora isplaćena jednokratno pri umirovljenju umjesto budućih isplata.

Bilješka 30. – Administrativni troškovi

Administrativni troškovi bili su sljedeći:

Ukupno povećanje administrativnih troškova u 2022. posljedica je nekoliko čimbenika koji se međusobno neutraliziraju. Daljnji postupni povratak na uobičajene razine poslovanja poslije pandemije te nove i poboljšane IT usluge u nadzoru banaka prouzročili su veće troškove u 2022. Ta su povećanja djelomično neutralizirana smanjenim troškovima za usluge vanjskih savjetnika, uglavnom u vezi s aktivnostima u IT projektima. Osim toga, u 2022. godini došlo je do smanjenja troškova za najamnine, održavanje imovine i komunalne usluge. Naime, u 2021. nastao je jednokratni trošak povezan s infrastrukturnim popravcima u glavnoj zgradi koji su bili potrebni nakon izgradnje, što je u 2021. dovelo do povećanja troškova u toj kategoriji.

Bilješka 31. – Usluge proizvodnje novčanica

Troškovi usluga proizvodnje novčanica u 2022. iznosili su 9 mil. EUR (2021.: 13 mil. EUR). Nastali su ponajprije zbog prekograničnog prijevoza euronovčanica između tiskara i nacionalnih središnjih banaka radi dostave novih novčanica te između nacionalnih središnjih banaka radi nadoknade manjkova kod jednih viškom zaliha kod drugih. Snosi ih centralno ESB.

Bilješka 32. – Ostali troškovi

Pod tom je stavkom u 2021. bio povrat administrativnih kazni u iznosu od 5 mil. EUR koje je u 2018. ESB izrekao trima nadziranim subjektima unutar iste grupe, a Opći sud odgovarajuće odluke djelomično je poništio (vidi bilješku 26. Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija). U 2022. godini nije bilo troškova pod tom stavkom.

2.7. Događaji nakon datuma bilance

Bilješka 33. – Ulazak Hrvatske u europodručje

Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022., donesene u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela jedinstvenu valutu. U skladu s člankom 48. stavkom 48.1. Statuta ESSB‑a i pravnim aktima koje je Upravno vijeće donijelo 30. prosinca 2022., Hrvatska narodna banka uplatila je iznos od 69 mil. EUR, odnosno ostatak svojeg upisa kapitala ESB‑a, s učinkom od 1. siječnja 2023. U skladu s člankom 48. stavkom 48.1., u vezi s člankom 30. stavkom 30.1., Statuta ESSB‑a, Hrvatska narodna banka prenijela je ESB‑u devizne pričuve ukupne vrijednosti u protuvrijednosti 640 mil. EUR, s učinkom od 1. siječnja 2023. Te su devizne pričuve obuhvaćale 85 % gotovine u američkim dolarima i 15 % zlata.

Hrvatskoj narodnoj banci priznata su potraživanja s obzirom na uplaćeni kapital i devizne pričuve u vrijednosti prenesenih iznosa. S potonjima treba postupati na isti način kao i s postojećim potraživanjima drugih nacionalnih središnjih banaka europodručja (vidjeti bilješku 12.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva).

2.8. Financijski izvještaji za razdoblje od 2018. do 2022.

2.8.1. Bilanca

2.8.2. Račun dobiti i gubitka

3. Izvješće neovisnog revizora

predsjednica i Upravno vijeće
Europske središnje banke
Frankfurt na Majni

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja ESB‑a za 2022.

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) za godinu koja je završila 31. prosinca 2022., koji su uključeni u godišnje financijske izvještaje ESB‑a i obuhvaćaju bilancu, račun dobiti i gubitka, sažetak značajnih računovodstvenih politika te druge bilješke s objašnjenjima.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijsko stanje ESB‑a na dan 31. prosinca 2022. te rezultate njegova financijskog poslovanja za godinu koja je tada završila u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2016/2247 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) sa svim izmjenama, utemeljenoj na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) sa svim izmjenama.

Osnova za mišljenje

Obavili smo reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti prema tim standardima podrobnije su opisane u našem izvješću, u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo o ESB‑u u skladu s njemačkim etičkim zahtjevima koji se odnose na našu reviziju financijskih izvještaja, a koji su usklađeni s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe, i ispunili smo svoje ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje.

Ostale informacije

Izvršni odbor ESB‑a (»Izvršni odbor«) odgovoran je za ostale informacije u godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a. Ostale informacije sadržavaju sve informacije uključene u ESB‑ove godišnje financijske izvještaje, ali ne uključuju ESB‑ove financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije i ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

Naša je odgovornost pročitati ostale informacije u sklopu revizije financijskih izvještaja i pritom razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim spoznajama stečenima u reviziji ili se drukčije čini da su značajno pogrešno prikazane.

Odgovornost Izvršnog odbora i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Izvršni odbor odgovoran je za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2016/2247 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) sa svim izmjenama, utemeljenoj na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) sa svim izmjenama, te za one interne kontrole za koje Izvršni odbor odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja Izvršni odbor odgovoran je za procjenjivanje sposobnosti ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te za objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i uporabom računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja.

Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja koji je ESB ustanovio.

Revizorove odgovornosti za reviziju financijskih izvještaja

Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje viša je razina uvjerenja, ali nije garancija da će se revizijom obavljenom u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, tijekom planiranja i provedbe revizije stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam. Osim toga:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare veći je od rizika nastalog uslijed pogreške jer prijevara može uključivati tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola ESB‑a.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika te razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava rukovodstva.
• Zaključujemo o primjerenosti računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja kojom se služi rukovodstvo i, na osnovi pribavljenih revizijskih dokaza, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu pobuditi značajnu sumnju u sposobnost ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, dužni smo u svojem izvješću neovisnog revizora skrenuti pozornost na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, modificirati svoje mišljenje. Naši se zaključci temelje na revizijskim dokazima pribavljenima do datuma izvješća neovisnog revizora.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući objave, kao i to odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Dužni smo komunicirati s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, među ostalim pitanjima, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije te važnim revizijskim nalazima, uključujući one u vezi sa značajnim nedostatcima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom revizije.

Frankfurt na Majni, 14. veljače 2023.

Baker Tilly GmbH & Co. KG
Wirtschaftsprüfungsgesellschaft
(Düsseldorf)

4. Bilješka o raspodjeli dobiti i gubitka

Ova bilješka nije dio financijskih izvještaja ESB‑a za 2022. godinu.

Na temelju članka 33. Statuta ESSB‑a, neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

1. iznos koji odredi Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala
2. preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.^[54]

U slučaju da ESB pretrpi gubitak, manjak se može nadoknaditi iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda za tu financijsku godinu, razmjerno visini i najviše do iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 32.5. Statuta ESSB‑a.^[55]

Financijski rezultat ESB‑a za 2022. iznosio je nula. Stoga nije bilo raspodjele dobiti.